Prirodne katastrofe i kronične bolesti: Kako si pomoći?
- Budite prvi i komentirajte!
- 3 min čitanja
Požari koji su poharali Los Angeles izazvali su široku devastaciju, a pogođene su cijele zajednice. Mnogi su izgubili članove obitelji, domove, škole, crkve i četvrti, što je u ruševinama također ostavilo društvene veze, a ljudi se suočavaju s dubokim gubicima.
Za osobe koje žive s kroničnim bolestima upravljanje zdravljem već je izazovno u normalnim uvjetima, no prirodne nepogode kao što su ovi požari donose još veće poteškoće.
Istraživanje pokazuje da značajan, iako često zanemaren, učinak prirodnih katastrofa jest pogoršanje kroničnih zdravstvenih stanja zbog prekida u skrbi i povećanog stresa izazvanog katastrofom.
Prekidi u skrbi
Kada zajednicu pogodi katastrofa, zdravstveni sustavi također pate. Lokalne bolnice, liječnici i ljekarne mogu biti uništeni ili nedostupni, što znači da osobe s kroničnim bolestima mogu imati prekid u liječenju.
U ovakvim vremenima česta je reakcija osjećaj preplavljenosti zbog nezadovoljenih potreba. Može biti lako “zamrznuti” se ili zanemariti vlastito zdravlje usred kaosa. Ako se prepoznajete u ovoj situaciji, važno je obratiti se nekome tko vam može pomoći u planiranju.
Podijelite s njima: “Imam kroničnu bolest, a moja je skrb prekinuta zbog požara. Statistički, moje zdravlje je u velikom riziku od pogoršanja. Možete li mi pomoći da osmislimo plan za održavanje mojeg zdravlja tijekom ove krize?”.
Stres izazvan katastrofom
Ljudi pogođeni prirodnim katastrofama poput požara izloženi su riziku od mentalnih bolesti poput depresije, anksioznosti i PTSP-a, što također može pogoršati kronične bolesti.
Ključno je da osobe s kroničnim bolestima razumiju da je mentalno zdravlje duboko povezano s fizičkim zdravljem, što znači da je osobito važno prioritizirati mentalnu dobrobit tijekom krize. Evo nekoliko savjeta za mentalno zdravlje koji mogu pomoći u suočavanju.
Stvorite rutinu
Stabilna rutina pomaže u regulaciji živčanog sustava i pruža osjećaj sigurnosti. Iako je mnogo vaših rutina možda prekinuto, stvaranje novih može donijeti utjehu. Razmislite o tome da dan započnete smirujućom aktivnošću, poput istezanja, pisanja dnevnika ili uživanja u šalici kave.
Odvojite vrijeme za obiteljske obroke ili uspostavite smirujući večernji ritual, poput čitanja ili molitve. Čak i male rutine mogu pružiti osjećaj stabilnosti u nesigurnim vremenima.
Pokrenite svoje tijelo
Katastrofe mogu izazvati fizičku i emocionalnu ukočenost, no nježno kretanje može pomoći u prevladavanju tog stanja. Ako možete, prošećite. Ako vam je to previše naporno, pokušajte s istezanjem ili jednostavno lezite i usmjerite pažnju na svoj dah te ga “šaljite” u različite dijelove tijela.
Ostanite povezani
Stres može mnoge ljude natjerati na izolaciju od društva. Prepoznajte tu tendenciju i nježno se potaknite na povezivanje s drugima, čak i ako je to samo nakratko. Postavite ciljeve za sebe da se javljate prijateljima ili provodite vrijeme s voljenima jer povezanost može pomoći ublažiti stres.
Dopustite sebi da tugujete
Težina gubitka tijekom katastrofe može biti ogromna. Važno je stvoriti prostor u kojem možete tugovati bez osude, bilo s prijateljima, terapeutima ili kroz pisanje dnevnika.
Upravljanje anksioznošću
Anksioznost je prirodna reakcija na katastrofu, ali njezino upravljanje ne znači potpuno je eliminirati. Iskoristite anksioznost kao alat za prepoznavanje nezadovoljenih potreba, a zatim se posvetite njihovom zadovoljenju kako biste ponovno postigli ravnotežu.
Postizanje ravnoteže nakon katastrofe možda neće vratiti normalnost, ali može vam pomoći da se usmjerite na postizanje “dovoljno dobre” ravnoteže u sadašnjem trenutku.
Ako vas anksioznost preplavi, pitajte se: “Što mogu učiniti upravo sada da pomognem svojem tijelu da se smiri? Je li to kretanje, disanje, rješavanje problema ili nešto drugo?”.
Pročitajte i ove članke:
- Izloženost dimu požara može povećati rizik od ovog stanja
- Kakve posljedice ratna zbivanja ostavljaju na psihu? Donosimo savjete psihologinje
- Izbjegavanje razgovora o traumi vodi do PTSP-a! Psihijatar Darko Marčinko otkriva kako traumatska iskustva ostaviti u prošlosti i bolje živjeti.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
5 faktora rizika za moždani udar koje žene trebaju znati
- Tomislav Stanić
- 3 min čitanja
- Willard Virant, K. (2025). Natural Disasters and Chronic Illness. Psychology Today.
- Hassan, S. i sur. (2020). Management Of Chronic Noncommunicable Diseases After Natural Disasters In The Caribbean: A Scoping Review. Health Affaris, 39: 12.
- Prince, M. i sur. (2007). No health without mental health. The Lancet, 370(9590): 859–877.