Prirodne katastrofe i kronične bolesti: Kako si pomoći?

prirodne katastrofe pogoršavaju kronične bolesti zbog prekida u skrbi

Požari koji su poharali Los Angeles izazvali su široku devastaciju, a pogođene su cijele zajednice. Mnogi su izgubili članove obitelji, domove, škole, crkve i četvrti, što je u ruševinama također ostavilo društvene veze, a ljudi se suočavaju s dubokim gubicima.

Za osobe koje žive s kroničnim bolestima upravljanje zdravljem već je izazovno u normalnim uvjetima, no prirodne nepogode kao što su ovi požari donose još veće poteškoće.

Istraživanje pokazuje da značajan, iako često zanemaren, učinak prirodnih katastrofa jest pogoršanje kroničnih zdravstvenih stanja zbog prekida u skrbi i povećanog stresa izazvanog katastrofom.

Prekidi u skrbi

Kada zajednicu pogodi katastrofa, zdravstveni sustavi također pate. Lokalne bolnice, liječnici i ljekarne mogu biti uništeni ili nedostupni, što znači da osobe s kroničnim bolestima mogu imati prekid u liječenju.

Medicinske konzultacije i lijekovi mogu biti izgubljeni, a pristup zdravstvenoj skrbi može biti otežan zbog uništene infrastrukture.

U ovakvim vremenima česta je reakcija osjećaj preplavljenosti zbog nezadovoljenih potreba. Može biti lako “zamrznuti” se ili zanemariti vlastito zdravlje usred kaosa. Ako se prepoznajete u ovoj situaciji, važno je obratiti se nekome tko vam može pomoći u planiranju.

Podijelite s njima: “Imam kroničnu bolest, a moja je skrb prekinuta zbog požara. Statistički, moje zdravlje je u velikom riziku od pogoršanja. Možete li mi pomoći da osmislimo plan za održavanje mojeg zdravlja tijekom ove krize?”.

Stres izazvan katastrofom

Ljudi pogođeni prirodnim katastrofama poput požara izloženi su riziku od mentalnih bolesti poput depresije, anksioznosti i PTSP-a, što također može pogoršati kronične bolesti.

Ključno je da osobe s kroničnim bolestima razumiju da je mentalno zdravlje duboko povezano s fizičkim zdravljem, što znači da je osobito važno prioritizirati mentalnu dobrobit tijekom krize. Evo nekoliko savjeta za mentalno zdravlje koji mogu pomoći u suočavanju.

tijekom krize je osobito važno prioritizirati mentalnu dobrobit
FOTO: Shutterstock

Stvorite rutinu

Stabilna rutina pomaže u regulaciji živčanog sustava i pruža osjećaj sigurnosti. Iako je mnogo vaših rutina možda prekinuto, stvaranje novih može donijeti utjehu. Razmislite o tome da dan započnete smirujućom aktivnošću, poput istezanja, pisanja dnevnika ili uživanja u šalici kave.

Odvojite vrijeme za obiteljske obroke ili uspostavite smirujući večernji ritual, poput čitanja ili molitve. Čak i male rutine mogu pružiti osjećaj stabilnosti u nesigurnim vremenima.

Pokrenite svoje tijelo

Katastrofe mogu izazvati fizičku i emocionalnu ukočenost, no nježno kretanje može pomoći u prevladavanju tog stanja. Ako možete, prošećite. Ako vam je to previše naporno, pokušajte s istezanjem ili jednostavno lezite i usmjerite pažnju na svoj dah te ga “šaljite” u različite dijelove tijela.

Ostanite povezani

Stres može mnoge ljude natjerati na izolaciju od društva. Prepoznajte tu tendenciju i nježno se potaknite na povezivanje s drugima, čak i ako je to samo nakratko. Postavite ciljeve za sebe da se javljate prijateljima ili provodite vrijeme s voljenima jer povezanost može pomoći ublažiti stres.

Dopustite sebi da tugujete

Težina gubitka tijekom katastrofe može biti ogromna. Važno je stvoriti prostor u kojem možete tugovati bez osude, bilo s prijateljima, terapeutima ili kroz pisanje dnevnika.

Upravljanje anksioznošću

Anksioznost je prirodna reakcija na katastrofu, ali njezino upravljanje ne znači potpuno je eliminirati. Iskoristite anksioznost kao alat za prepoznavanje nezadovoljenih potreba, a zatim se posvetite njihovom zadovoljenju kako biste ponovno postigli ravnotežu.

Postizanje ravnoteže nakon katastrofe možda neće vratiti normalnost, ali može vam pomoći da se usmjerite na postizanje “dovoljno dobre” ravnoteže u sadašnjem trenutku.

Ako vas anksioznost preplavi, pitajte se: “Što mogu učiniti upravo sada da pomognem svojem tijelu da se smiri? Je li to kretanje, disanje, rješavanje problema ili nešto drugo?”.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Willard Virant, K. (2025). Natural Disasters and Chronic IllnessPsychology Today.
  2. Hassan, S. i sur. (2020). Management Of Chronic Noncommunicable Diseases After Natural Disasters In The Caribbean: A Scoping ReviewHealth Affaris, 39: 12.
  3. Prince, M. i sur. (2007). No health without mental health. The Lancet, 370(9590): 859–877.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu