Kava je globalno popularno piće poznato po sadržaju kofeina koji se često koristi za podizanje energije. Osim s borbom protiv umora, kava je povezana sa zdravstvenim prednostima poput smanjenja rizika od dijabetesa tipa 2, metaboličkih bolesti i određenih vrsta raka.

Međutim, previše kofeina može imati negativne učinke, uključujući nesanicu, probleme s probavom, tjeskobu i uznemirenost. Zato se postavlja pitanje koliko kave dnevno je u redu?

Prednosti i nedostaci kave

Nekoliko čimbenika utječe na konzumaciju kave, kao što su genetska osjetljivost na kofein, drugi izvori kofeina u vašoj prehrani, lijekovi koji mogu djelovati s kofeinom i postojeća zdravstvena stanja. Osobe s tjeskobom, migrenama ili kardiovaskularnim problemima te one koje su trudne ili dojilje možda će trebati ograničiti njihov unos.

Kava ima brojne zdravstvene dobrobiti, uključujući produljenu dugovječnost, smanjen rizik od dijabetesa tipa 2 kroz bolju funkciju jetre i inzulina te neuroprotektivne učinke koji mogu smanjiti rizik od Alzheimerove, Parkinsonove bolesti i depresije.

Ipak, kava bi trebala nadopuniti, a ne zamijeniti medicinske tretmane.

Pretjerana konzumacija kave može dovesti do kratkoročnih problema poput lošeg sna, tjeskobe i gastrointestinalnih tegoba te dugoročnih problema poput nesanice, migrena, hipertenzije i dehidracije. Ti se rizici povećavaju s drugim izvorima kofeina u vašoj prehrani.

Kako konzumirati kavu?

Kako biste kontrolirali unos kave, preporučljivo je postupno smanjivati ​​konzumaciju, kako biste izbjegli simptome odvikavanja poput glavobolje i umora. Savjeti uključuju praćenje ukupnog unosa kofeina, polagano smanjivanje, osiguravanje dovoljnog sna, prelazak na upotrebu bez kofeina i odabir pića bez kofeina, poput vode ili smoothieja.

Kako biste dodatno optimizirali dobrobiti kave, a istovremeno smanjili rizike, važno je uzeti u obzir kvalitetu kave koju konzumirate. Organska, svježe skuhana kava često se preferira jer sadrži manje kemikalija i konzervansa u usporedbi s instant ili već pakiranim varijantama.

Osim toga, način na koji pripremate kavu može napraviti razliku – metode poput filtriranja kave mogu smanjiti unos štetnih spojeva kao što su cafestol i kahweol, koji su povezani s povišenim razinama kolesterola.

Nadalje, ključno je obratiti pozornost na to što dodajete svojoj kavi. Iako šećer, aromatizirani sirupi i kreme s visokim udjelom masnoće mogu poboljšati okus, također dodaju kalorije i nezdrave masnoće koje mogu poništiti neke zdravstvene dobrobiti kave.

Odabir zdravijih dodataka kao što je biljno mlijeko, mala količina prirodnog zaslađivača ili uživanje u crnoj kavi može pomoći u održavanju njezinih zdravstvenih prednosti. Usklađivanje konzumacije kave sa zdravom prehranom, redovitom tjelesnom aktivnošću i drugim zdravim životnim navikama maksimizirat će njezine pozitivne učinke na vaše cjelokupno blagostanje.

Pročitajte i ove članke:

• Nije “kriv” kofein: Razlog zbog kojeg kava ubacuje probavu u petu brzinu
• Kava od gljiva: Zvuči kao nespojiva kombinacija? Evo zašto je trebate probati i po čemu se razlikuje od turske kave
• Kava od cikorije: Piće naših starih kojem se vraća popularnost! Evo kako se proizvodi, zašto je dobra za zdravlje i kako je pripremiti.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Otkriva psihologinja

Psihološki profil ljubavnika: Zašto ljudi varaju?

• Marija Šimunić
• 5 min čitanja

• koliko kave dnevno