Iako je ovo najtoplije doba godine relaksirajuće za mnoge, jer smo opušteniji, jednostavniji, ležerniji i neopterećeniji suvišnom odjećom, teškim vremenskim neprilikama i jednoličnom hranom, treba pripaziti. Naime, ljeto donosi i brojne nelagodne situacije, upozoravaju iz znanstvenih i medicinskih krugova širom svijeta.

Pretjerano izlaganje suncu šteti koži

Kao pravi izvor života, sunce ima mnoštvo blagodati za naše tijelo i dušu, jer potiče cirkulaciju i metabolizam, osigurava stvaranje vitamina D i njegovu maksimalnu iskoristivost, a samim time djeluje i prilično antidepresivno. No, u ovom aspektu valja biti posebno oprezan – pretjerano izlaganje jakim UV zrakama neupitno dovodi do bržeg starenja kože, brojnih alergija, čak i opeklina, kao i svrbeža.

Ono što je posebno opasno jest povećana opasnost od nastajanja tumora kože, osobito melanoma. Također, može biti i jedan od uzroka oštećenja rožnice i mrežnice oka.

Stoga je nužna pravilna zaštita od sunca, uporaba krema s visokim zaštitnim faktorom (30, 50), kao i izbjegavanje izlaganja izravnoj sunčevoj svjetlosti od 11 do 16 sati. Pritom je dodatni oprez važan kod osoba koje imaju veći broj madeža ili sličnih tvorbi na tijelu, kako ih ne bi nadražili ili stvorili upalu, jer u protivnom hitno treba otići kod dermatologa.

Pročitajte članke:

• Sunčanje i UV zračenje – koliko je štetno za zdravlje?
• Madeži na ruci: Kako procijeniti rizik od melanoma?
• Svakako se presvucite: Tri opasnosti koje donosi mokar kupaći kostim.

Znojenje je pojačano, pa brzo može nastupiti dehidracija

Tijekom ljetnih vrućina prijeti opasnost od dehidracije, kojoj su posebno skloni starije osobe, djeca, trudnice, sportaši i rekreativci. Budući da se ljeti pojačano znojimo, putem kože gubimo više tekućine nego inače, pa je nužno i nadoknaditi je. 

Stoga se savjetuje dnevno uzimati oko dvije litre tekućine, a prema potrebi i više. Od ukupnog dnevnog unosa, dvije trećine trebala bi biti obična voda, a sve ostalo, primjerice, sokovi, čajevi, juhe i tekuća hrana, mogu biti nadopuna, ali ne i zamjena za vodu.

Konzumacija alkohola pojačava izlučivanje vode iz organizma i može pojačati već postojeću dehidraciju, a čaj, kava i određeni gazirani napitci sadrže kofein, odnosno teofilin, pa imaju diuretičko djelovanje i potiču dehidraciju. Dobro je konzumirati i lagane juhe od povrća, sočno voće i povrće, kao i raznovrsne salate.

Pročitajte članak “Koji su simptomi dehidracije?“.

Ubodi raznih insekata mogu biti nelagodni, ali i opasni po život

Ljeti više vremena provodimo na otvorenom, pa su neminovni ubodi najrazličitijih vrsta insekata. Zato je dobro imati pri ruci repelent. Aromaterapeuti savjetuju na izložene dijelove tijela, posebice pregibe, nanijeti eterično ulje lavande ili čajevca. Ta ulja imaju antiseptička, dezinfekcijska i zacjeljujuća svojstva i mogu se nanositi izravno na kožu, ali u minimalnim količinama.

Ako su simptomi nakon uboda komarca ili nekog drugog insekta jače izraženi, može se koristiti antihistaminik u obliku masti, kreme ili gela, koji će ublažiti svrbež i oteklinu. S druge strane, kod jake opće reakcije neophodno je primijeniti adrenalin i kortikosteroide koje će propisati liječnik.

Posebno su opasne situacije nakon uboda pčele ili ose, i to u dijelu usne šupljine, vrata i grla, zbog brzog razvoja edema i mogućeg gušenja. Ne zaboravimo i na opasnost od krpelja, koji svojim ubodom mogu prenijeti virusni krpeljni meningoencefalitis. Stoga je vrlo važno nakon svakog boravka u prirodi detaljno pregledati cijelo tijelo i odstraniti krpelja ako se uoči.

Pročitajte članke:

• Ugriz komarca: Prirodni lijekovi koji će ublažiti svrbež
• Ubod pčele ili ose – kako ublažiti reakciju?
• Kako izvaditi krpelja i ne zaraziti se?

Zbog potencijalnog trovanja hranom treba pripaziti na neke namirnice

Visoke temperature pogoduju razvoju mikroorganizama u prehrambenim proizvodima, posebice ako nisu primjereno uskladišteni. Kvarenju su osobito podložne namirnice proteinskog podrijetla, kao što su meso, jaja, mliječni proizvodi, riba i školjke jer su odlična hranjiva podloga za rast mikroorganizama.

Ljeti je najčešće trovanje bakterijom salmonelom, a najopasnija su skladištena gotova jela koja nisu termički obrađena, poput slastica i kremastih kolača, ali i sladoleda. Iznimno je važno pogledati i datum proizvodnje kod kupovine mliječnih proizvoda, jer im se ljeti zbog visokih temperatura rok može skratiti u odnosu na onaj označen na deklaraciji.

Pročitajte i članke:

• Ljeti je veća mogućnost trovanja hranom: Pripazite na ove namirnice
• Trovanje hranom – vrste, uzroci, simptomi i liječenje.