Psihosomatska stanja jedan su od najčešćih zdravstvenih problema u odrasloj dobi, uzimajući u obzir pretpostavku da su sve bolesti na neki način pod utjecajem psihe, a posebno stresa – svakodnevnog pratitelja u modernim, užurbanim vremenima.

Štitnjača, mala žlijezda koja regulira rad metabolizma, pod značajnim je utjecajem hormona stresa, odnosno kortizola, čije lučenje ometa rad štitnjače. Nažalost, to potencijalno dovodi do razvoja brojnih bolesti ove važne žlijezde čije neispravno funkcioniranje utječe na cijeli organizam.

U nastavku otkrivamo kako su povezani stres i štitnjača.

Stres i štitnjača

Iako je danas popularno okrivljavati stres za sve životne poteškoće, činjenica je da je njegova uloga sve izraženija u nastanku raznih bolesti. Utjecaj stresa na organizam u toj mjeri da dolazi do razvoja ozbiljnih psihosomatskih oboljenja veliki je zdravstveni problem.

Općenito, psihosomatika će se pojaviti kada postoje tjelesna predodređenost i negativna emocionalna pozadina povezana sa strukturom ličnosti (primjerice, potisnuta stanja agresije, stresni životni događaji i rane traume, izraženi obrambeni mehanizmi potiskivanja emocija i sl.).

Rad štitnjače je usmjeren na kontrolu metabolizma s nekoliko specifičnih hormona – T4 (tiroksin, sadrži četiri atoma joda) i T3 (trijodtironin, sadrži tri atoma joda).

Hormoni stresa, poput kortizola, mijenjaju razine hormona (T3, T4, TSH) koje proizvodi štitnjača, povećavaju osjetljivost receptora štitnjače te mogu utjecati na razvoj autoimunih reakcija i razvoj kompleksnih bolesti povezanih s radom štitnjače.

Kada se proizvodi dovoljna količina hormona, štitnjača radi ispravno i organizam ne osjeća nikakve poteškoće, ali kada se povisi kortizol može doći do potiskivanja hormona koje proizvodi štitnjača i na taj način opteretiti funkcioniranje cijelog organizma.

Iako određene količine kortizola koje nastaju u stresnim reakcijama mogu biti kratkoročno korisne da bismo se obranili od uzročnika stresa i nastavili dalje normalno funkcionirati, u kroničnim stresnim stanjima dolazi do ometanja svih funkcija u organizmu.

Upravo je štitnjača jedna od žlijezda koje su na najvećem udaru jer je povezana s tjelesnim sustavom stresa i hormonima stresa preko osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (neuroendokrinološki sustav koji regulira stresne reakcije).

Je li stres uzrok bolesti štitnjače?

Kada su u pitanju stres i štitnjača, osim najčešćih problema rada štitnjače povezanih sa stresom – hipertireoze i hipotireoze – postoje i druge bolesti štitnjače koje mogu biti pod utjecajem stresa.

Međutim, stres ima neizravnu značajnu ulogu kod problema rada štitnjače zbog međusobnog djelovanja bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika i najvjerojatnije će razviti bolesti tamo gdje je tijelo već oslabljeno.

Stresne situacije aktiviraju tzv. negativni afekt koji rezultira tjeskobom i negativnim emocijama, a istovremeno dolazi do promjena imunoloških funkcija te neuroendokrinih promjena koje narušavaju zdravlje.

Kortizol ometa rad imunološkog i endokrinološkog sustava, a samim time se mijenja način lučenja brojnih hormona u tijelu što doprinosi promjeni i tijeku već postojećih bolesti u organizmu koje mogu i ne moraju biti značajno povezane s radom štitnjače.

Važno je naglasiti da stres ima ulogu čak i kod urođenih bolesti štitnjače, iako vrlo jasno znamo da nije njihov uzrok, ali kod oboljelih od takvih stanja uočava se povećana osjetljivost na stres.

To se najčešće uočava u pogoršanju simptoma i smanjenoj učinkovitosti lijekova koje konzumiraju za regulaciju rada štitnjače uslijed djelovanja stresa.

Također, disfunkcija štitnjače može uzrokovati i druge simptome psihičkih poremećaja, kao što su anksioznost, depresija, nagle promjene raspoloženja, izrazita razdražljivost i uznemirenost itd.

Emocionalni stres i bolesti štitnjače

Emocionalni stres kod osoba oboljelih od bolesti štitnjače nije rijetkost.

Važno je uzeti u obzir i činjenicu da kod mnogih bolesti štitnjače može biti zahtjevno pronaći najbolju terapiju koja će dugoročno djelovati bez neželjenih posljedica, a pritom je potrebno određeno vrijeme dok se lijekovi ne uravnoteže što predstavlja nepredvidiv period prilagođavanja svakodnevnog funkcioniranja simptomima koji mogu biti izrazito zahtjevni (kronični umor, manjak energije, problemi sa spavanjem, poremećaj menstrualnog ciklusa, gubitak ili dobivanje kilograma, razdražljivost i promjene raspoloženja itd.).

Kada su u pitanju štitnjača i stres, važno je naglasiti i podatak da bolesti štitnjače, koje su vrlo česte kod svih pojedinaca i dobnih skupina, ipak najčešće nastaju kod žena koje ima oko 5 – 8 puta veću vjerojatnost da će oboljeti u odnosu na muškarce.

Također je potrebno naglasiti i da osobna sklonost stresu, nepovoljni stilovi suočavanja i negativni emocionalni odgovori općenito narušavaju kvalitetu života, a tako utječu i na tjelesno zdravlje osobe.

Osobe koje imaju pretjeranu potrebu za kontrolom, strah od gubitka iste, manjak socijalne podrške i pretjerano izraženu neovisnost, odnosno strah od traženja pomoći u situacijama kada okolnosti prelaze njezine psihičke kapacitete, dugoročno razvijaju određene poteškoće koje doprinose svakodnevnom doživljaju stresa.

Kako regulirati stres i ispravan rad štitnjače?

Reakcije na stres nije toliko jednostavno kontrolirati niti postoje brzi alati koji će nam u kratkom vremenskom roku riješiti sve probleme, ali shvaćanje osobne aktivne uloge u poboljšanju svakodnevnog funkcioniranja, psihološke dobrobiti i općenitog mentalnog blagostanja već su veliki korak prema prvim promjenama.

Važno je imati na umu da bolesti koje se razvijaju godinama nije moguće riješiti preko noći brzim alatima za kontrolu stresa.

Kod poremećaja štitnjače prvenstveno je važno pronaći točnu dijagnozu i terapiju koja će djelovati, a dotad je nužno naučiti upravljati razinom energije, svakodnevnom laganom tjelovježbom i uključivanjem metoda relaksacije koje mogu pomoći u stabiliziranju tjelesnih funkcija, a posljedično i mentalnog blagostanja.

Promjena cjelokupnog životnog stila je nužna kako bi se osoba naučila nositi s kroničnim bolestima organizma i svakodnevnim stresnim situacijama koje su neizbježne.

Kod onih koji primjećuju izraženije psihičke simptome zbog kojih otežano obavljaju svakodnevne aktivnosti, a ujedno i osjećaju pogoršanje simptoma bolesti štitnjače, preporuka je potražiti savjet liječnika oko uzimanja trenutne terapije za bolest štitnjače te uključivanje u individualne tretmane psihoterapijskog rada kako bi se naučilo adekvatne tehnike suočavanja sa stresom i nošenjem s bolešću.

Pročitajte i ove članke:

• Disfunkcija štitnjače može biti povezana s osobnošću
• Bolesti štitnjače: Najbolji savjet kako spriječiti problem koji muči svaku treću ženu u Hrvatskoj
• Psihosomatske bolesti: Koji su simptomi i kako se liječe?

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Najučinkovitiji biljni saveznici

Najbolji prirodni lijek za gušteraču: Pijte ova 4 ljekovita čaja!

• Suzana Mussiow
• 6 min čitanja

• štitnjača i stres
• stres i štitnjača