Shadow work ili “rad sa sjenom” vrsta je psihoterapije koja se temelji na psihoanalitičkim teoretskim postavkama. Ujedno je riječ i o popularnom TikTok trendu koji odnedavno broji milijarde pregleda na videozapisima koji promoviraju rad na osobnoj sjeni.

Upravo zato se posljednjih tjedana sve više o tome čita i istražuje, a rijetki su svjesni da se radi o desetljećima staroj psihoterapijskoj tehnici čiji je koncept razvio poznati švicarski psiholog, psihijatar i psihoanalitičar Carl Gustav Jung.

Što je shadow work?

Shadow work ili “rad sa sjenom” je psihoterapijska metoda koja primarno potječe iz područja psihoanalize. Psihoanalitičar Carl G. Jung prvi je upotrijebio koncept “sjene” da bi opisao potisnute dijelove psihe, odnosno ega, koje ljudi često drže skrivenima u sebi, a koji upravljaju njihovim životom.

U svojim je teorijama naglašavao da je sjena protuteža personi, odnosno jastvu (tzv. selfu) koji ljudi predstavljaju drugima.

Jung je smatrao da se u sjeni nalaze sastavni dijelovi čovjekovih iskustava i njegovih odnosa sa svijetom, a također je naglašavao da osvještavanjem tih dijelova psihe, koliko god bili teški i mračni, omogućuju osobi da stekne bolje razumijevanje sebe te postignu ravnotežu između svjesnog i nesvjesnog.

Ono čemu se odupirete, ustraje. (Carl Gustav Jung)

Prema Jungu, ličnost podrazumijeva personu (onaj dio koji osoba pokazuje javnosti) i ego u sjeni (privatni ili skriveni dio ličnosti koji osoba ne želi priznati niti pokazati drugima). Međutim, Jung nije smatrao da je sjena nužno negativan ili sramotan dio čovjekove ličnosti, nego važan dio njegove psihe koji mu može pomoći u ostvarivanju autentičnosti i vlastitog potencijala.

Cilj rada na sebi je asimilacija sjene i persone tako da osoba može naučiti upravljati unutarnjim impulsima koje obično ignorira – poput ljutnje, pohlepe, mržnje, srama i sl.

Doticaj s nesvjesnim nam omogućuje da budemo bolji, a uspostavljanje kontakta između svjesnog i nesvjesnog je nužno za potpuno razumijevanje vlastitog “ja” i njegovog odnosa sa svijetom.

U nesvjesnom se kriju odgovori na sva pitanja koja muče čovjeka u pronalaženju vlastitog životnog puta, a postizanje kvalitetnog odnosa između unutarnjih i vanjskih segmenata ličnosti je recept zrelosti. Mnogi od nas žive pod lažnim vanjskim fasadama selfa koji nije u skladu s unutarnjim. Zbog toga se događa rascjep ličnosti koji potiče brojne unutarnje bitke i konflikte.

Dok ne pretvorite nesvjesno u svjesno, ono će upravljati vašim životom i vi ćete ga zvati sudbinom. (Carl Gustav Jung)

Zašto “sjena”?

Riječ “sjena” metaforički se može protumačiti kao netko tko nas svugdje prati, poput malog djeteta koji se ne odvaja od svojih roditelja. Sjena se također koristi i kada želimo dati do znanja da netko ili nešto “zasjenjuje” drugoga ili njegov rad. Promatramo je kao nešto tamno i neizbježno, a da bismo je spoznali, moramo zaroniti duboko u skrivene, odbačene i potisnute dijelove psihe kako bismo je otkrili i prihvatili.

Ego u sjeni je zapravo psihološki materijal koji nije integriran zato što je osobi previše bolan, neugodan ili izvan svjesnog razumijevanja.

Sjene nastaju tijekom cijelog života, a mnoge od njih vučemo iz djetinjstva. Riječ je o iskustvima u kojima smo morali potisnuti ili odbaciti određene aspekte ličnosti zato što su nam bili previše bolni ili zato što nismo znali kako ih prebroditi.

Drugim riječima – da bismo “psihički” preživjeli određene situacije te izbjegli neugodu. Obično nismo svjesni koliko su sjene snažne dok ih ne pokrene neki okidač u našoj sadašnjosti, a to se obično dogodi u odnosima s drugima u kojima prepoznamo ono od čega u sebi bježimo.

Sve čime niste zadovoljni kod drugih pomaže vam bolje razumjeti sebe. (Carl Gustav Jung)

Frustracije i sukobi koji se događaju u kontaktu između dvije osobnosti pomaže nam spoznati koja je to tama u nama ostala neotkrivena i zašto nam toliko utječe na dublje zalaženje u odnos s nekim drugim. Odgovor je jednostavan – zato što nije u kontaktu sama sa sobom.

Nažalost, takav “polovičan” odnos sa samim sobom onemogućuje potpuni, autentični život osobe te je sprječava u ostvarivanju vlastitih potencijala.

Jung je smatrao da na razvoj sjene utječe i kolektivno nesvjesno, odnosno kolektivno društveno sjećanje povezano s nizom psihičkih iskustava koja dijele sva ljudska bića, a sukladno tome i razvoj ega u sjeni započinje još u djetinjstvu kada internaliziramo društvene norme, kulturološke uvjetovanosti i roditeljska očekivanja. Odrastanjem određeni aspekti ličnosti postaju neprihvatljivi, što dovodi do toga da ih potiskujemo u nesvjesno i stvaramo sjenu.

Zašto raditi na otkrivanju sjene?

Otkrivanjem onih dijelova sebe koje potiskujemo dolazimo u kontakt s nesvjesnim te omogućavamo samima sebi da se prihvatimo u cijelosti i živimo autentičnim životom, bez vanjskih fasada i lažnog selfa. Svjesno i nesvjesno moraju biti u kontaktu i raditi zajedno kako se ne bi dogodilo da jedno opstruira drugo. Shvaćanje vlastite sjene je nužno za doticaj sa samim sobom te ostvarivanje osobnog rasta, ali i rasta s drugima.

Jung je tvrdio: “Poznavanje tame u samom sebi najbolji je način da se nosite s tamom u drugima.“. Zaista je tako. Sve dok ne osvijestimo vlastite dijelove ličnosti koje odbacujemo i skrivamo, teško ćemo moći prihvatiti drugu osobu u svojoj punini, sa svim svojim “sjenama”, a kamoli s onim “okidačima” koji bude našu sjenu i zahtijevaju da s njom dođemo u kontakt.

Ljudi prepoznaju autentičnost i mir koji dolazi s druge strane, ali i kada istog nema, zbog čega nam može biti otežano ostvarivati dublje, smislene i ispunjavajuće odnose.

Osvještavanjem onog dijela ega koji je skriven u sjeni također ćemo bolje prepoznavati destruktivne obrasce ponašanja koji nas koče u ostvarivanju vlastitog “ja” te razumjeti okidače koji nas u određenim situacijama pobuđuju i uznemiruju.

Isto tako, osvijestit ćemo transgeneracijske traume koje nosimo u nesvjesnom, a koje su nastajale generacijama prije. Neovisno o tome što ih nismo mi proživjeli, one mogu značajno utjecati na našu psihu, a više o tome pročitajte u članku “Transgeneracijska trauma: Bol koja se prenosi šutnjom! Psihijatar Darko Marčinko otkriva sve o procesu koji nas određuje“.

Psihoanalitički psihoterapijski pristup podrazumijeva najdugotrajniji i najzahtjevniji proces uspostavljanja kontakta sa svojim dubljim unutarnjim sferama.

Nekad ćemo naići na lakše, a nekad na puno teže segmente sjene (od traumatskih i bolnih iskustava, neprorađenih teških emocija itd.). U tome je važna podrška, ali stručna i profesionalna, od strane psihoanalitičkog psihoterapeuta koji je prošao dugačak i mukotrpan rad na sebi i osobnim sjenama da bi mogao biti pomoći onome koji u taj proces tek ulazi.

Samostalno “poigravanje” sa skrivenim i potisnutima dijelovima ličnosti može produbiti patnju i bol vezanu za određena iskustva koja smo odlučili osvijestiti i proraditi, posebno ako za njih nismo spremni ili ne znamo kako ih dalje “nositi” nakon što ih osvijestimo. Zato je važno potražiti stručnu pomoć za ovakva iskustva jer je riječ o cjeloživotnom procesu za koji nam netko mora dati adekvatne smjernice.

Ako želite započeti raditi na svojim sjenama, potražite stručnu pomoć psihoanalitičkog psihoterapeuta koji će vas pratiti u tom procesu. Više o tome pročitajte na internetskoj stranici Hrvatskog društva za psihoanalitičku psihoterapiju.

Pročitajte i članke:

• Žalovanje i opraštanje: Može li se trauma prevladati i oprostiti? Psihijatar Darko Marčinko otkriva što nam čini neprorađena tuga
• Izbjegavanje razgovora o traumi vodi do PTSP-a! Psihijatar Darko Marčinko otkriva kako traumatska iskustva ostaviti u prošlosti i bolje živjeti
• Posttraumatski rast: Ne dožive ga svi! Psihologinja otkriva koje će ga osobe vjerojatnije doživjeti i kako izgleda proces.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Kad želudac boli

Prirodni lijekovi za gastritis: Istraživanja su potvrdila da ovih 8 može pomoći

• Suzana Mussiow
• 5 min čitanja

• Carl Gustav Jung
• psihoanalitička psihoterapija
• rad na osobnoj sjeni
• shadow work
• tiktok trend