Među brojnim trendovima koji kruže društvenim mrežama odnedavno se pojavio i novi TikTok trend povezan s međuljudskim odnosima. U pitanju je delusionship, odnosno “zabluda” koja se javlja kod osobe koja je zaljubljena u nekoga s kim nije ostvarila nikakvu interakciju. Drugim riječima, osoba uslijed djelovanja idealizacije i romantičnog sanjarenja o drugoj osobi umišlja da je u vezi s nekim s kime uopće nije imala kontakt niti ostvarila ikakav odnos.

Delusionship – je li opasan?

Trendovi u svijetu društvenih mreža mogu biti bezazleni, ali i opasni ako im pristupamo bez kritičkog promišljanja. Izraz “delusionship” svakodnevno broji milijune pregleda na TikTok-u od ljeta ove godine, a ta činjenica svakako zahtijeva da se ovom pojmu pristupi i sa stručne strane, odnosno procijeni koliko je njegova pojava u društvu potencijalno opasna. Zanimljivo je da mnogi mladi koriste ovaj izraz u pozitivnom aspektu, iako opisuju nešto što u stvarnosti zapravo ne postoji.

Postavlja se pitanje zašto bi uopće ovakve vrste zabluda mogle biti opasne ako nam ne mogu nauditi – kada u stvarnosti ne postoje?! Ono što stvaramo u našem umu utječe i na naše emocije, ali i na ponašanje. Naizgled bezazlena zabluda kao što je ova može dosegnuti i nezdravu razinu, a kod nekih postati čak i opsesija. Postojanje u stvarnosti koja je samo vaša i koja nema poveznice s drugima može dovesti do nemogućnosti odijeljivanja onoga što se zaista događa i onoga što smo umislili.

Delusionship u korijenu riječi skriva izraz deluzije – lažna i neobjašnjiva uvjerenja koja ne bi trebala značajno narušavati funkcioniranje, ali utječu na misli i osjećaje. Neki tvrde da im je stvaranje takvih uvjerenja zabavno te ne vide problem u bezazlenom sanjarenju. Međutim, mozak tijekom takvog sanjarenja proizvodi dopamin, neurotransmiter koji nam daje osjećaj ugode i nagrade jačanjem želje za drugom osobom.

No, i dalje se ne približavamo osobi u stvarnosti, nego se zatvaramo u svoj um prepun iluzija koje samo prividno štite od izražavanja vlastitih osjećaja, pokazivanja ranjivosti i straha od odbijanja.

Mnogi ljudi se zbog takvih gubitaka kontakta sa stvarnošću u nekom trenutku počnu otuđivati, što im otežava uspostavljanje smislenih međuljudskih odnosa koji su jedan od najvažnijih faktora održavanja mentalnog zdravlja.

Idealiziranje druge osobe – iluzije ljubavi

Delusionship je izmišljeni emocionalni odnos koji svoje korijene ima u nesvjesnom psihičkom procesu – idealizaciji. Riječ je o projekciji idealne predstave bliskog odnosa na osobu koja je objekt idealiziranja. Brojni psihički mehanizmi se nalaze u pozadini ovakvog ponašanja, ali glavno obilježje idealizacije je iskrivljavanje i uljepšavanje stvarnosti te pripisivanje kvaliteta i vrlina voljenoj osobi koje ona (u toj mjeri ili nikako) ne posjeduje i koje ostali ljudi u njezinoj okolini ne vide (nego čak opažaju suprotnosti).

Većina ljudi u fazi zaljubljenosti prolazi kroz proces idealizacije druge osobe sve do prvog razočaranja, odnosno shvaćanja nelogičnosti između idealne i stvarne slike o toj osobi i ostvarenom odnosu. Idealizacija prolazi s vremenom i upoznavanjem osobe s kojom se gradi odnos.

Uočavanje mana i nedostataka ne mora nužno biti razočaravajuće, posebno ako se na to gleda kao na prostor za napredak u kojem obje strane, koliko god različite i nesavršene bile, zajedno rastu i rade na sebi te ne odustaju jedna od druge.

Kako prekinuti delusionship?

Delusionship je specifičan po tome što može probuditi lažni osjećaj emocionalne povezanosti s drugom osobom, iako je nikad niste upoznali ili ostvarili neku interakciju. Također se može pojaviti i ako je u pitanju osoba s kojom ste tek počeli izlaziti, a već nakon prvog izlaska ste u svojoj glavi stvorili ideju o zajedničkom životu, braku, djeci itd. Problem nastaje kada od te ideje ne odustajete i kada počnete vjerovati da je ona stvarna, a ne ono što se zaista događa u odnosu.

Delusionship je vrsta odnosa prilično slična parasocijalnim odnosima, odnosno zaljubljivanju u poznate osobe koje nikad nećete upoznati. Opasnost ovakvih odnosa je negiranje stvarnosti i identificiranje s iluzijom o drugoj osobi koja može prerasti u opsesije i pokušaje nasilnog uspostavljanja odnosa. Nažalost, mnoge poznate ličnosti su imale iskustva s onima koji su slijepo slijedili svoje ideje i ugrozili njihovu dobrobit neugodnim praćenjem i narušavanjem privatnosti.

Prekinuti delusionship može biti jednako bolno kao da je u pitanju bio stvarni odnos. Kod većine ljudi se javlja osjećaj gubitka, iako se “samo” odvajaju od svoje idealizirane predstave i ideje o drugoj osobi koja nije zaživjela u stvarnosti. Prihvaćanje stvarnosti nije uvijek jednostavno, posebno kada se stvari ne odvijaju onako kako biste htjeli.

Ako imate problema s odvajanjem od vlastitih iluzija i ideja koje žive samo u vašem umu, provjerite s osobama od povjerenja postoje li ikakvi stvarni pokazatelji koji podržavaju takva razmišljanja ili ste ih potpuno krivo shvatili te potražite stručnu pomoć kako biste naučili objektivno analizirati stvarnost i ono što vam se događa.

Pročitajte i ove članke:

• Novi pojam u dejtanju na TikToku ima 17 milijuna oznaka i trend je među mladima
• Sindrom lažnog sjećanja: Nije isto kao i laganje! Psihologinja otkriva o kakvom je fenomenu riječ te kako nastaju pogreške u pamćenju
• Manipulatori i virtualni svijet: Psihologinja i forenzički psihijatar otkrivaju kakav se profil ljudi krije iza “digitalnih nasilnika” na internetu.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Popularan oblik pripreme obroka

Zdravi smoothie za večeru: Nutricionistica donosi pet uravnoteženih recepata

• Zrinka Babić
• 3 min čitanja

• delusionship
• deluzije
• idealiziranje druge osobe
• tiktok trend