Sindrom lažnog sjećanja (eng. False Memory Syndrome) podrazumijeva iskrivljena i djelomično izmišljena sjećanja na neki događaj koji se zaista dogodio ili je potpuno izmišljen. Riječ je o pogreškama u pamćenju koje se događaju zbog raznih razloga – protoka vremena, ometajućih informacija, traumatskih događaja, utjecaja drugih iskustava, poremećaja u pamćenju itd.

Pamćenje je složen proces usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija koji nije uvijek potpuno točan kao što mnogi misle. Svatko od nas može stvoriti lažna sjećanja i doživjeti pogreške u pamćenju, no za sindrom lažnog sjećanja je važno znati da osoba zaista smatra da se neki događaj dogodio, odnosno nema namjernog laganja i izmišljanja u pozadini. Tek s vremenom shvati koliko su neke rupe u pamćenju zamijenjene informacijama koje nemaju podršku u stvarnosti.

Kako nastaju lažna sjećanja i pogreške u pamćenju?

Ljudska imaginacija i percepcija dva su različita kognitivna procesa koje aktivira isti centar u mozgu. Naime, kada se dogodi da nam nedostaju neke informacije u sjećanju ili da se te iste informacije ne uklapaju u doživljeno iskustvo, skloni smo preformulirati i preoblikovati sadržaj koji je pohranjen u sjećanju u nove cjeline.

Mnogi misle da pamćenje funkcionira poput videokamere, odnosno da sve događaje i informacije točno dokumentira i pohranjuje te da se mi toga i nakon nekoliko godina savršeno sjećamo. Stvari baš i ne funkcioniraju toliko jednostavno kada je u pitanju mozak.

Naime, pamćenje je sklono pogreškama, rupama i prazninama u sjećanju zbog čega ih naš mozak nastoji popuniti informacijama koje su mu dostupne kako bi očuvao pohranjeni podatak. Često se ti procesi odvijaju bez naše svjesne kontrole, odnosno ne provjeravamo redovito i detaljno koliko je sjećanje na neki događaj točno, nego ga pohranjujemo i promatramo samo iz vlastite perspektive.

Pogreške u pamćenju su svakodnevne i prisutne kod svih ljudi. Mogu varirati od onih svakodnevnih, bezazlenih, do onih puno ozbiljnijih i traumatskih. Primjerice, možemo misliti da smo zaključali ulazna vrata (a zapravo nismo) i da smo ključ ostavili u autu, a ostao nam je na stolu.

Međutim, postoje i kompleksniji događaji u kojima pogreške u sjećanju mogu uzrokovati dodatne probleme (npr. lažno sjećanje na nesreću koja se dogodila, zlostavljanje iz prošlosti, svjedočenje ubojstvu itd.). Lažna sjećanja nastaju zato što određenu informaciju pripisujemo pogrešnom izvoru sadržaja.

Kognitivne pristranosti i mentalne sheme

Pažnja i pamćenje su ograničeni resursi u koje se ne možemo baš uvijek sa sigurnošću pouzdati. Ljudi su zbog toga podložni u nekim situacijama primjećivati samo one informacije koje su im dostupnije (npr. fizičke, vizualne), koje su u skladu s njihovim trenutnim emocionalnim stanjem i koje opravdavaju njihova uvjerenja. Tako se stvaraju prečaci do zaključka, odnosno sustavne pogreške u načinu razmišljanja koje nastaju pri interpretaciji podataka iz okoline i utječu na našu percepciju i pamćenje.

Zaključak je da su ljudi skloni one podatke koje izgube iz pamćenja zamijeniti informacijama koje su im trenutno dostupne i koje su u skladu s njihovim mentalnim shemama, odnosno teorijama o svijetu i mentalnim prečacima koje stvaraju tijekom života kako bi organizirali svoje znanje o svijetu, nekom području ili događaju.

Ovisno o tome kakve mentalne sheme imamo, te ćemo informacije uočavati u okolini i vjerojatnije ih pamtiti nego one koje nisu u skladu s našim shemama. Isto tako ćemo sve rupe i praznine u sjećanju popunjavati informacijama koje dolaze iz već dobro konstruiranih mentalnih shema.

Lažno sjećanje nije laganje

Kada su u pitanju lažna sjećanja, važno je naglasiti da osoba koja ih stvara i posjeduje nema namjeru lagati ili namjerno izmišljati događaj. Lažno sjećanje se stvorilo zbog protoka vremena, ometajućih informacija, utjecaja sugestije ili nekog drugog razloga koji je utjecao na proces zapamćivanja.

Iako smo svi skloni stvaranju pogrešaka u pamćenju, sindrom lažnog sjećanja je više od jednostavne pogreške zato što može rezultirati ozbiljnijim posljedicama (npr. vjerujete da ste vidjeli nekoga na mjestu zločina, a ta osoba zapravo nije bila tamo, zbog čega dolazi do krivih osuda). Sindrom lažnog sjećanja nije toliko čest slučaj u praksi, zbog čega nerijetko prolazi zanemaren i neprepoznat.

Lažna sjećanja su specifičan fenomen upravo zato što predstavljaju jasno sjećanje na nešto što se zapravo nije dogodilo. U tome značajnu ulogu igraju postojeće znanje i druga sjećanja koja mogu ometati formiranje novog sjećanja, ali osoba toga nije svjesna i najčešće teško priznaje da se nešto nije dogodilo, s obzirom na to da u njezinom sjećanju to vrlo jasno izgleda kao dio stvarnosti.

Lažna sjećanja i moć sugestije

Pri kreiranju lažnih sjećanja veliku važnost ima moć sugestije, a istraživači su pokazali da se sugestijom mogu potaknuti lažna sjećanja koja onda postaju još stabilnija i živopisnija kako vrijeme prolazi. Primjerice, ako nekoj osobi ispričate dva događaja koja su joj se stvarno dogodila u djetinjstvu i tome pridodate još jedan potpuno izmišljen, vrlo je moguće da će vam povjerovati i smatrati da je to stvarno proživjela. Još ako taj izmišljeni događaj opišete s puno detalja i emocionalnih asocijacija, gotovo je sigurno da ćete nekoga potaknuti da se barem zapita je li to proživio.

Ljudi su osjetljivi na sugestiju, a lažna sjećanja može kreirati svatko od nas, samo je pitanje hoćemo li se ikad dovesti u situaciju u kojoj će takvo nešto biti prilično ozbiljno (npr. prisjećanje traumatskih događaja u kojima moramo svjedočiti o onome što se dogodilo). Stoga je važno provjeravati sadržaj informacija koje nerijetko uzimamo “zdravo za gotovo” i ne dovodimo u pitanje kada provjeravamo stvarnost.

Zato bi bilo dobro da one važne informacije i događaje zapisujemo u trenutku kada se dogode. Time možemo osigurati da smo najbliže točnosti procjene, iako i tada možemo stvari vidjeti samo iz vlastite percepcije stvarnosti, što ne mora biti potpuno ispravno.

Pročitajte i ove članke:

• Kognitivni pad: Važno je razlikovati prirodno starenje od bolesti! Psihologinja otkriva značenje ovog pojma i kako ga usporiti
• Neurodegenerativne bolesti: Ozbiljna i nekontrolirana prijetnja javnom zdravlju! Nema lijekova, starenje ne možemo zaustaviti – što možemo učiniti?
• Poremećaji svijesti: Mogu ih primijetiti samo bliske osobe i teško ih je dijagnosticirati! Psihologinja otkriva koji su i što ih uzrokuje.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Pogađaju milijune diljem svijeta

Kako smanjiti bolove u leđima? Evo 14 načina

• Tomislav Stanić
• 3 min čitanja

• laganje
• pamćenje
• Sindrom lažnog sjećanja