Psihološke krizne intervencije su kratkoročne metode i tehnike koje se koriste za pružanje podrške ljudima koji se trenutno nalaze u krizi. Krizni događaj se pojavljuje rijetko ili iznenada, izrazito je uznemirujući i stresan većini ljudi, a obično uključuje prijetnju ili doživljaj gubitka, tj. stvarni gubitak osobe, stvari ili vrijednosti koji su važni za pojedinca ili cijelu zajednicu. Kriza prelazi psihološke kapacitete osobe, ostavlja dojam nerješivosti te značajno utječe na osobu, kao i na njezinu okolinu.

Kada se dogodi krizni događaj, na teren izlazi tim za psihološke krizne intervencije koji je prethodno prošao edukaciju i koji je stručno pripremljen za pružanje podrške osobama koje su zahvaćene krizom. Ovisno o vrsti traumatskog događaja, određuje se način provedbe i trajanje intervencije u kojoj uvijek sudjeluje više stručnih osoba.

Što je kriza?

Pojam “kriza” dolazi od grčke riječi “krisis“, a u prijevodu znači odluka ili odlučivanje. Jednostavno rečeno, kriza od nas zahtijeva donošenje važnih i značajnih odluka, a s obzirom na stanje emocionalne uznemirenosti u kojem se osoba nalazi zbog proživljene traume, privremeno su joj nedostupne strategije za rješavanje problema koje je dotad koristila.

Pitanje je kako će se svatko od nas nositi s događajima nakon krize, odnosno hoće li se uspjeti prilagoditi ili će biti još ranjiviji. Kada se kriza pojavi, osoba ima osjećaj da ga ne može sama savladati koristeći uobičajene mehanizme suočavanja i zato joj je potrebna kratkotrajna podrška uz koju će ojačati vlastite snage i nastaviti dalje.

Svaka promjena, očekivana ili neočekivana, predstavlja neku vrstu krize, ali nije svaka kriza traumatska i nije svakoj kriz potrebna intervencija ovog tipa. Neke razvojne krize (npr. promjena škole, preseljenje i sl.) osoba uspijeva riješiti samostalno ili uz pomoć obitelji, prijatelja i drugih osoba od povjerenja.

Često ne znamo kada će se neka kriza pojaviti i stoga na nju najčešće nismo spremni. Kada osoba doživi krizu, putem intervencije se pružaju emocionalna, praktična, informacijska i socijalna podrška. Važno je imati na umu da intervencije ne znače pružanje pomoći, nego podrške. Drugim riječima, cilj je potaknuti u pojedincu postojeće snage, ojačati njegove uobičajene načine nošenja s krizom, a ne upućivati na ono što bi trebao, morao ili smio, odnosno ne ukazivati na tzv. primjerenije doživljaje, reakcije i postupke.

Psihološke krizne intervencije – kako djeluju?

Većina ljudi ima dovoljno osobnih resursa da prevlada krizu, ali im je to potrebno u stanju visoke emocionalne uznemirenosti osvijestiti kako bi mogli ponovno uspostaviti ravnotežu. Smatra se da su krize vremenski ograničena stanja, odnosno da osoba općenito nakon 4 – 6 tjedana uspijeva izaći iz tog stanja, učvrstiti narušenu unutarnju ravnotežu ili uspostaviti novu koja će biti dovoljno stabilna i čvrsta kao ona ranija.

Za mnoge će biti potreban daljnji rad na sebi nakon što se kriza proradi i nakon što intervencija završi. Ljudi trebaju više resursa kako bi se mogli nositi s teškim i neizvjesnim situacijama, a intervencija je samo jedan od alata koji može pružiti podršku i ublažiti posljedice.

Pročitajte članak “Posttraumatski stresni poremećaj – simptomi, test, dijagnoza, liječenje“.

Kako se provode krizne intervencije?

Krizna intervencija vraća trenutni osjećaj sigurnosti pojedincu u krizi čime ga trenutno uspijeva vratiti u sadašnji trenutak, dok se ne uspostavi neka razina kontrole nad situacijom. Učinkovita intervencija u krizi uključuje povezivanje s osobom i razgovor kroz određene korake kako bi se osigurala trenutna stabilnost. Laički objašnjeno, nastoji se definirati problem, osigurati sigurnost klijenta, pružiti adekvatna podrška, provjeriti kakve su alternative za nošenje sa situacijom te napraviti daljnji plan prorade krize.

Međutim, sam proces je puno složeniji nego što se čini u prethodno navedenim koracima. Naime, tim koji je posebno educiran za provedbu kriznih intervencija procjenjuje stanje na temelju detaljnih informacija, planira intervencije i način provedbe te dogovara sve tehničke i organizacijske aspekte koje je potrebno poduzeti s ostalim članovima tima i pomoćnih službi.

Nakon dolaska na mjesto događaja, provode se strukturirani grupni i individualni razgovori koje uvijek vode dva posebno osposobljena stručnjaka koja ni na koji način ne pripadaju skupini koju je pogodio krizni događaj. Ovisno o razmjerima krize i broju pogođenih, psihološke krizne intervencije mogu potrajati manje ili više dana, što se naknadno procjenjuje na temelju informacija koje se dobivaju na terenu. 

Uvijek se može ponuditi i mogućnost individualnih razgovora sa stručnjacima, a ako su u pitanju pojedinci koji su na bilo koji način u posebnom riziku (npr. s postojećim psihičkim problemima i poremećajima), upućuje ih se na psihoterapiju i/ili psihijatrijsku provjeru. Za provedbu psihološke krizne intervencije edukacija je nužna!

Društvo za psihološku pomoć na svojim stranicama nudi dodatne informacije o ovoj temi, a možete ih potražiti na poveznici.

Krizni događaji – što je važno znati?

Krizni događaji ujedno su i traumatski događaji te kod većine ljudi izazivaju kriznu situaciju (npr. ubojstvo i samoubojstvo ili njihovi pokušaji, utapanje, silovanje, prometna nesreća, razbojnički napad, požar, talačka kriza, oružana pljačka itd.). Svaki krizni događaj narušava osjećaj ravnoteže u osobi te pojačava osjećaj ranjivosti, bespomoćnosti i beznađa. 

U toj preplavljenosti osoba može doživjeti sljedeće simptome:

• emocionalne – vrlo jak strah, tuga, bespomoćnost, tjeskoba, ljutnja, uznemirenost, panika
• kognitivne – izmijenjeno opažanje, nemogućnost odlučivanja, manjak koncentracije, zaboravljanje, teškoće u donošenju odluka, nemogućnost rješavanja problema
• tjelesne – glavobolje, poremećaji apetita, mučnina, povraćanje, teškoće s disanjem, grč u želucu, nemogućnost koordinacije, ubrzani otkucaji srca itd.

Zbog svih navedenih simptoma osoba se može ponašati neuobičajeno, može biti prilično nemirna ili pak potpuno pasivna.

Kriza se može dogoditi svima!

Neovisno o tome koliko sebe smatrate “jakom” osobom, koliko radite na sebi ili usvajate vještine suočavanja sa stresom, kriza se zaista može dogoditi svakome. Nitko nije imun na psihičko stanje krize, a pitanje je koliko će vremena biti potrebno za oporavak, kakva će biti podrška iz okoline, kako će pojedinac sebi protumačiti situaciju i hoće li se uopće moći prilagoditi novonastalim promjenama. Kriza je sastavni dio života i razvoja pojedinca, zajednice i društva općenito. Događa se tijekom različitih životnih promjena, gubitaka i neočekivanih događaja.

Neki ljudi se brže i jednostavnije prilagođavaju promjenama u okolini, a nekima je potrebno više vremena da prihvate i prorade što se dogodilo. Iako su krizni događaji traumatski većini ljudi, važno je naglasiti da će svatko imati i osobni pristup krizi, na temelju onih psiholoških resursa koje je dotad izgradio. Kod nekih će oporavak potrajati danima, a kod nekih godinama. 

Stoga, ako ste dio okoline koja prolazi kroz krizu, imajte na umu da je strpljenje jako važno, kako sa samim sobom, tako i s drugima, te da je potrebno pružiti podršku koju možemo i zatražiti pomoć koja nam je potrebna.

Pročitajte i članke:

• Gubitak voljene osobe: Psihologinja objašnjava proces tugovanja i kako preboljeti gubitak najmilijih
• Psihologija boli: Kako je to kada psihička bol postane teža od fizičke i kako si pomoći
• Narušeno mentalno zdravlje: Psihologinja otkriva upozoravajuće simptome i kako sačuvati mentalno zdravlje.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• krizni događaj
• psihološke krizne intervencije
• psihološki kapacitet
• psihoterapija
• rad na sebi