Potreba za plakanjem: Bolje je od potiskivanja emocija, ali može biti simptom većeg problema! Psihologinja otkriva detalje

Potreba za plakanjem

Plakanje je normalna ljudska reakcija koja se javlja i kod malih i kod velikih uzrasta. Potreba za plakanjem javlja se kao refleks na podražaj ili kao odgovor na određene emocije. Ima brojne prednosti, kao što su lakše nošenje s emocijama i poboljšanje raspoloženja. U nekim slučajevima svakodnevno plakanje može biti simptom većeg problema.

U nastavku saznajte više o tome zašto plačemo, koje su prednosti plakanja i kada plakanje može predstavljati problem.

Potreba za plakanjem – zašto plačemo?

Plakanje je prirodna reakcija, tj. refleks koji se javlja uslijed podražaja. Kada nadražujuće čestice, kao što su dim ili prašina, dođu u doticaj s očima, plakanje je prirodna reakcija kojom ih tijelo nastoji izbaciti i zaštititi oči od infekcije.

Potreba za plakanjem javlja se i kao odgovor na određene emocije. Plakanje se može javiti kao odgovor i na pozitivne i na negativne emocije te se radi o sasvim normalnoj i zdravoj reakciji. Kao što refleksno plakanje uslijed nadražujućih podražaja ima koristi za naše fizičko zdravlje, tako i emocionalno plakanje ima brojne koristi za naše mentalno zdravlje.

Plakanje bez razloga
FOTO: Shutterstock

Plakanje bez razloga

Ponekad se može činiti da plačemo bez razloga. Ne postoji očita emocija ni podražaj zbog kojeg bi se plakanje javilo kao reakcija. U tom slučaju, plakanje se može javiti kao reakcija na određene hormonalne promjene, kao što su menstruacija ili trudnoća kod žena.

Plakanje bez (očitog) razloga može se javiti i uslijed ozbiljnijih problema, kao što su burnout sindrom, anksioznost ili depresija. Važno je obratiti pozornost na učestalost plakanja i popratne simptome u ovim slučajevima, kako biste adekvatno reagirali i dobili odgovarajuću pomoć.

Prednosti plakanja

Emocionalno plakanje je oblik ekspresije emocija, što samo po sebi ima brojne prednosti. Ekspresija, za razliku od supresije emocija doprinosi lakšem nošenju s negativnim emocijama te bržem oporavku u periodima žalovanja. U tom smislu, plakanje kao oblik ekspresije emocija može imati brojne prednosti, a među ostalim:

  • doprinosi umirivanju
  • pomaže u zdravijem i bržem oporavku od tuge ili žalovanja
  • poboljšava raspoloženje.
Česta potreba za plakanjem
FOTO: Shutterstock

Emocionalno plakanje doprinosi oslobađanju hormona oksitocina i endorfina, što utječe na smanjenje osjećaja fizičke i emocionalne boli.

Plakanje pred drugim, bliskim osobama je oblik komunikacije kojim signaliziramo potrebu za podrškom. U tom kontekstu, plakanje doprinosi osjećaju socijalne povezanosti te može poboljšati interpersonalne odnose. Plakanjem pred prijateljem ili članom obitelji zasigurno ćete osjetiti brigu i podršku druge osobe, što doprinosi osjećajima utjehe i bliskosti s tom osobom.

Ako imate potrebu za plakanjem – plačite!

Gotovo sigurno ćete se osjećati barem malo bolje nakon što isplačete emocije koje osjećate, umjesto da ih zakopate duboko u sebe i nadate se da neće eksplozivno izaći van u nezgodnom trenutku.

Napadaji plača kod odraslih
FOTO: Shutterstock

Kada plakanje ukazuje na problem?

Česta potreba za plakanjem može biti pokazatelj da se osoba trenutno nalazi u teškoj situaciji, ali može biti i simptom ozbiljnog problema. Plakanje može predstavljati problem ako:

  • učestalo plačete
  • plačete naizgled bez razloga
  • plakanje negativno utječe na svakodnevne aktivnosti.

Svakodnevni i učestali napadaji plača kod odraslih mogu biti simptom:

Kod utvrđivanja je li plakanje problematično, važno je obratiti pozornost na učestalost plakanja, ali i moguće popratne simptome. Primjerice, depresija i plakanje često su povezani, a neki od drugih simptoma koji mogu upućivati na depresiju su:

Više o depresiji možete saznati u članku “Simptomi depresije: Svaki znak treba ozbiljno shvatiti! Evo koji su i što učiniti ako sumnjate da imate depresiju“. Ako plačete učestalo i/ili ako osjetite druge simptome koji mogu upućivati na depresiju ili druge opisane probleme, vrlo je važno potražiti pomoć liječnika.

Možda će vas zanimati i sljedeći članci:

Članak objavljen:
  1. Gračanin, A. i sur. (2014). Is crying a self-soothing behavior? Frontiers in Psychology, 5: 502.
  2. Vingerhoets, A. J. i sur. (2000). Adult crying: A model and review of the literature. Review of General Psychology, 4(4): 354–377.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu