Napadaji panike česti su kod osoba s paničnim poremećajem, iako ga svatko može doživjeti u nekom trenutku.

Što je napadaj anksioznosti?

Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje, 5. izdanje, revizija teksta (DSM-5-TR) ne prepoznaje napade anksioznosti kao zasebnu dijagnozu, ali navodi razne anksiozne poremećaje, uključujući:

• generalizirani anksiozni poremećaj
• panični poremećaj
• separacijski anksiozni poremećaj
• agorafobija bez povijesti paničnog poremećaja
• socijalni anksiozni poremećaj.

Anksioznost se obično javlja kao odgovor na iščekivanje stresnih situacija ili suočavanje s njom. Simptomi se mogu pojaviti postupno ili iznenada i uključuju brigu, uznemirenost i strah. Kada ti simptomi eskaliraju brzo i intenzivno, mogu se opisati kao napadačka tjeskoba, što zapravo može biti napad panike ili teška epizoda tjeskobe.

Što je napadaj panike?

Napadaji panike javljaju se iznenada, donoseći intenzivan i neodoljiv strah, često praćeni fizičkim simptomima kao što su ubrzani otkucaji srca, otežano disanje ili mučnina.

DSM-5-TR klasificira napade panike kao neočekivane (bez očitog uzroka) ili očekivane (potaknute vanjskim stresorima). Višestruki napadi panike mogu ukazivati ​​na panični poremećaj, stanje mentalnog zdravlja obilježeno iznenadnim i ponavljanim epizodama panike.

Simptomi napadaja panike naspram napadaja anksioznosti

Dok napadima anksioznosti nedostaju specifični dijagnostički kriteriji, napadi panike uključuju fizičke i emocionalne simptome kao što su:

• strah i zabrinutost
• strah od umiranja ili gubitka kontrole
• osjećaj odvojenosti od stvarnosti
• lupanje srca ili ubrzan rad srca
• bol u prsima
• kratkoća daha
• stezanje u grlu ili osjećaj gušenja
• suha usta
• znojenje
• drhtavica ili valovi vrućine
• utrnulost ili trnci
• mučnina ili bol u trbuhu
• glavobolja
• vrtoglavica ili nesvjestica.

Uzroci napadaja panike naspram napadaja anksioznosti

Anksioznost može proizaći iz raznih situacija, poput prvog spoja ili razgovora za posao, i može varirati od blage do teške. Napadaji panike mogu biti potaknuti (očekivani) ili se mogu pojaviti bez jasnog uzroka (neočekivani). Okidači uključuju stresne poslove, društvene situacije, fobije, podsjetnike na traume, kronične bolesti, odvikavanje od supstanci, kofeina, lijekova i probleme sa štitnjačom.

Čimbenici koji povećavaju vjerojatnost napadaja tjeskobe ili panike su:

• svjedočenje traumi
• stresni životni događaji
• kronični stres
• kronična zdravstvena stanja
• anksiozna osobnost
• ostala stanja mentalnog zdravlja
• obiteljska povijest anksioznih ili paničnih poremećaja
• zlouporaba supstanci.

Anksiozni poremećaji povećavaju rizik od napadaja panike, iako anksioznost ne jamči napad panike.

Dijagnosticiranje napadaja panike naspram napadaja anksioznosti

Budući da napadi panike nisu formalno prepoznati, pružatelji zdravstvenih usluga umjesto toga dijagnosticiraju anksiozne poremećaje. Dijagnoza uključuje razgovor o simptomima i testovima za isključivanje drugih stanja poput bolesti srca ili problema sa štitnjačom, što potencijalno uključuje:

• fizičke preglede
• krvne pretrage
• pretrage srca (EKG)
• psihološke procjene.

Liječenje i lijekovi

Strategije liječenja anksioznosti i napadačke panike mogu uključivati ​​psihoterapiju, promjene načina života i lijekove:

• psihoterapija – kognitivna bihevioralna terapija (KBT), kognitivna terapija, tehnike opuštanja poput vježbi disanja i sl.
• lijekovi – antidepresivi (SSRI i SNRI), beta-blokatori za fizičke simptome i lijekovi protiv anksioznosti poput benzodiazepina za kratkotrajnu upotrebu zbog rizika od ovisnosti.

Za upravljanje tjeskobom ili mogućim napadima panike:

• vježbajte polagano duboko disanje
• prepoznajte i prihvatite iskustvo
• uključite se u mindfulness
• koristite tehnike opuštanja
• promjene načina života.

Kako biste spriječili tjeskobu i napade panike:

• smanjite i upravljajte stresom
• zaustavite negativne misli
• vježbajte redovito
• vježbajte meditaciju ili jogu
• hranite se uravnoteženo
• pridružite se grupama podrške
• ograničite alkohol i kofein.

Pročitajte i ove članke:

• Moguće je: Pet jednostavnih poteza mogu smanjiti anksioznost
• Muče vas stres, anksioznost i depresija? Možda je problem u vašim crijevima! Evo o čemu je riječ
• Anksiozno-depresivni poremećaj: Broj slučajeva raste iz dana u dan! Psihologinja otkriva što ga uzrokuje, koji su simptomi i što učiniti.

• napadaj anksioznosti
• napadaj panike

Učitaj više izvora