Plućna hipertenzija i životni vijek: Kakva je prognoza?
- Budite prvi i komentirajte!
- 4 min čitanja

Plućna hipertenzija je teška, kronična bolest plućnih arteriola karakterizirana povećanim plućnim vaskularnim otporom. Utječe na funkcionalni kapacitet i kvalitetu života te može uzrokovati zatajenje desne strane srca i smanjenje očekivanog životnog vijeka.
U posljednja dva desetljeća pojavili su se mnogi uspješni tretmani, ali poboljšanje ukupnog preživljavanja nije bilo zadovoljavajuće.
Kada je u pitanju plućna hipertenzija, iskustva i mnoga klinička istraživanja sugeriraju da sljedeći parametri najviše utječu na smrtnost od bolesti:
- funkcionalna klasa Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)
- rezultat šestominutnog hoda (6MWD)
- razina serumskog moždanog natriuretskog peptida (BNP)
- tlak u desnom atriju
- zasićenost kisikom u miješanim venama
- hematološki i biokemijski podaci.
U smjernicama za dijagnozu i liječenje plućne hipertenzije iz 2015. godine ti su parametri navedeni kao najbitniji za procjenu rizika.
Funkcionalna klasa New York Heart Association (NYHA) značajan je prediktor preživljavanja – klasa 4 povezana je s prosječnim preživljavanjem kraćim od šest mjeseci.
Drugi značajni prognostički faktor je funkcija desne klijetke jer je oštećena funkcija desne komore uzrok smrtnosti u uznapredovalim slučajevima. Kada je u pitanju teška plućna hipertenzija, smrtnost je također povećana kod trudnica s uznapredovalom bolesti.

Faktori koji utječu na životni vijek kod plućne hipertenzije
Očekivano trajanje života kod plućne hipertenzije ovisi o nekoliko faktora koji se mogu utvrditi pri dijagnozi i ponovno procijeniti tijekom progresije bolesti. To uključuje etiologiju bolesti, težinu bolesti i liječenje.
Očekivano trajanje života može biti smanjeno određenim temeljnim stanjima, poput bolesti vezivnog tkiva. Očekivano trajanje života također se smanjuje s povećanjem težine bolesti.
Međutim, očekivano trajanje života može se znatno povećati, a stanje kontrolirati učinkovitim liječenjem i upravljanjem:
- faktori povezani s boljom prognozom – prognoza je bolja za pacijente koji imaju karakteristike povezane s nižim rizikom; to uključuje plućnu hipertenziju povezanu s kongenitalnom srčanom manom, funkcionalnu klasu I ili II, normalnu funkciju desne komore, odsutnost perikardijalnog izljeva, nisku razinu BNP-a i dobar rezultat šestominutnog hoda
- čimbenici povezani s prognozom visokog rizika – čimbenici povezani s lošijom prognozom uključuju familijarnu plućnu hipertenziju, plućnu hipertenziju povezanu s bolešću vezivnog tkiva, povezanu s bolešću jetre, funkcionalnu klasu III ili IV, visoku razinu BNP-a, teško oštećenu funkciju desne komore, perikardijalni izljev, vrlo visok tlak u desnom atriju, vrlo visok plućni vaskularni otpor, vrlo nizak protok krvi i loš rezultat šestominutnog hoda
- u prethodnim studijama je primijećeno da je rizik od smrti znatno veći kod pacijenata s idiopatskom plućnom hipertenzijom starijih od 65 godina nego kod pacijenata u dobi između 18 – 65 godina
- muški spol, ukupno opće stanje, loš funkcionalni status prema WHO-u i disfunkcija desne komore doprinose lošoj prognozi – pacijenti s desnim zatajenjem srca npr. preživljavaju samo otprilike jednu godinu bez lijekova
- uzrok plućne hipertenzije je značajni prognostički faktor bolesti – studija iz 2019. koja je analizirala prediktore dugoročnog preživljavanja kod plućne hipertenzije otkrila je da je ukupno preživljavanje bilo bolje kod pacijenata s plućnom hipertenzijom povezanom sa srcem u usporedbi s idiopatskom plućnom hipertenzijom, plućnom hipertenzijom povezanom s vezivnim tkivom i plućnom hipertenzijom povezanom s kroničnim tromboembolijskim događajima; konačni podaci su pokazali da je najgore preživljenje bilo među etiološkim oblicima plućne hipertenzije povezane s bolešću vezivnih tkiva koje nakon tri godine iznosi 49,7 %, u usporedbi s 92,7 % za plućnu hipertenziju povezanu sa srcem, 83,2 % za plućnu hipertenziju povezanu s kroničnim tromboembolijskim događajima i 67,5 % za idiopatsku plućnu hipertenziju.

Plućna hipertenzija – životni vijek
Opservacijska studija u Indiji iz 1994. godine je izvijestila o jednogodišnjoj stopi preživljavanja od 67 %, a 2019. godine studija iz nacionalnog registra plućne hipertenzije u Rusiji o jednogodišnjoj stopi preživljavanja od 99 %.
Prosječna prijavljena jednogodišnja stopa preživljavanja bila je 86 %. Kada je analiza bila ograničena na studije u kojima je kateterizacija desne strane srca korištena za dijagnosticiranje plućne hipertenzije, prosječna prijavljena jednogodišnja stopa preživljavanja bila je 87 %.
Bez terapije stopa preživljavanja od pet godina nakon dijagnostičke kateterizacije desne strane srca u SAD-u iznosi 57 %, prema podacima američkog registra.
Prema Registru Udruge za plućnu hipertenziju, stopa smrtnosti za pacijente s plućnom hipertenzijom srednjeg ili visokog rizika još uvijek je previsoka, što naglašava potrebu za poboljšanom terapijom, ranom dijagnozom i agresivnom primjenom trenutno dostupnih terapija.
Prema studiji iz 2022. godine, stope preživljavanja bez transplantacije za pacijente s plućnom hipertenzijom bile su 88 %, 71 % i 35 % nakon jedne, pet i 10 godina. Tijekom vremena, kada je u pitanju plućna hipertenzija, liječenje se razvijalo s primjetnim porastom korištenja kombinirane terapije.
Svjetski dan plućne hipertenzije
Svjetski dan plućne hipertenzije globalni je događaj za podizanje svijesti o plućnoj hipertenziji, teškom stanju koje utječe na pluća i srce. Dana 5. svibnja više od 80 organizacija diljem svijeta sudjeluje u aktivnostima kako bi podigle svijest o ovoj često pogrešno dijagnosticiranoj bolesti i proslavile živote ljudi koji žive s plućnom hipertenzijom.
Pročitajte i ove članke:
- Plućna hipertenzija: Uzroci s kojima se trebate upoznati
- Pulmonalna hipertenzija: Kako visoki tlak utječe na disanje?
- “Nevidljiva bolest” napada mlade, može biti fatalna: “Ovo su dva glavna simptoma koja mnogi ne shvaćaju ozbiljno”.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo

Ureaplasma urealyticum: Koji su simptomi i kako se liječi?
- Tea Ivanišević
- 3 min čitanja
- plućna hipertenzija - iskustva
- plućna hipertenzija - liječenje
- plućna hipertenzija - životni vijek
- teška plućna hipertenzija
- Pulmonary hypertension. (2025). Mayo Clinic.
- Pulmonary arterial hypertension (PAH). (2021). Rare Disease Advisor.