Naglo povišenje krvnog tlaka ili dugotrajna hipertenzija ozbiljno povećavaju rizik od moždanog udara. Osim toga, moždani udar sam po sebi može utjecati na krvni tlak u prvih nekoliko dana, stoga je njegovo praćenje ključno.

U nastavku saznajte kada je tlak opasan, kako kronična hipertenzija povećava rizik i što učiniti nakon moždanog udara.

Kada visok tlak postaje opasan?

Iznenadno vrlo visok krvni tlak, posebno ako iznosi 180/120 mmHg ili više, naziva se hipertenzivnom krizom. Takvo stanje može izazvati:

• ishemijski moždani udar – zbog smanjenog protoka krvi u dijelu mozga
• hemoragijski moždani udar – zbog krvarenja iz krvne žile u mozgu
• rupturu aneurizme mozga – kada ispupčena krvna žila pukne.

Najčešći uzroci hipertenzivne krize su neliječena hipertenzija, zlouporaba droga i teške bolesti.

Ako imate tlak 180/120 mmHg ili viši i pritom osjećate neke od ovih simptoma, odmah pozovite hitnu pomoć:

• bol u prsima ili leđima
• teškoće s disanjem
• utrnulost ili slabost
• promjene vida
• probleme s govorom.

Kronična hipertenzija povećava rizik od moždanog udara

Normalan krvni tlak je oko 120/80 mmHg. Dugotrajno povišen tlak ozbiljno oštećuje krvne žile:

• može uzrokovati aterosklerozu, stanje u kojem krvne žile postaju krute
• unutarnji zidovi krvnih žila mogu postati nepravilni
• dolazi do suženja krvnih žila.

Sve ove promjene smanjuju i otežavaju protok krvi, povećavajući rizik od stvaranja krvnih ugrušaka. Nedostatak ili prekid protoka krvi smanjuje opskrbu kisikom i nutrijentima u mozgu, srcu, bubrezima i crijevima, što može dovesti do oštećenja.

Neliječena hipertenzija povećava rizik od bolesti srca, bolesti karotidnih arterija i cerebrovaskularnih bolesti, a sve to povećava vjerojatnost moždanog udara. Pravovremeno liječenje hipertenzije može značajno smanjiti ovaj rizik.

Kako moždani udar utječe na tlak?

Moždani udar može uzrokovati velike fluktuacije krvnog tlaka. U satima i danima prije, tijekom i nakon udara tlak može biti previsok ili prenizak, što je vrlo opasno.

• tlak ispod 90/60 mmHg smatra se opasno niskim
• nestabilan tlak najčešće je posljedica ishemije (nedostatka krvi) ili krvarenja u mozgu
• otekline mozga (edem) dodatno uzrokuju promjene u krvnom tlaku.

Liječnici pažljivo prate krvni tlak u prvim danima nakon moždanog udara i mogu propisati lijekove ili tekućine kako bi tlak bio u sigurnom rasponu. To pomaže smanjiti dugoročne posljedice udara i spriječiti oštećenje drugih organa.

Sekundarni moždani udar i prevencija

Sekundarni moždani udar može se dogoditi mjesecima ili godinama nakon prvog udara. Iako mnogi pacijenti ne dožive ponovni udar, prevencija je ključna.

Rizik povećavaju:

• pušenje
• hipertenzija
• bolesti srca
• bolesti karotidnih arterija
• dijabetes
• visoke razine kolesterola i triglicerida
• pretilost i sjedilački način života
• stres i anksioznost.

Kontroliranjem ovih faktora rizika značajno se smanjuje vjerojatnost ponovnog moždanog udara.

Pročitajte i ove članke:

• Čimbenici rizika za moždani udar na koje upozorava liječnik
• Ishemijski moždani udar i prognoza: Što očekivati?
• Zapamtite ga! Jednostavni test koji otkriva simptome moždanog udara.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Stručnjaci upozoravaju

Podgrijavate rižu? Evo zašto to može biti kobna greška!

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• krvni tlak i moždani udar
• moždani udar