Moždani udar jedan je od najozbiljnijih zdravstvenih problema današnjice, ne samo zbog fizičkih posljedica, već i zbog dubokog utjecaja na mentalno zdravlje.

Psihičke posljedice moždanog udara, poput kognitivnih poremećaja, depresije i emocionalne labilnosti, često ostaju u sjeni fizičkih simptoma, ali su jednako važne za kvalitetu života pacijenata. Upravo o ovim temama razgovarali smo s prof. dr. sc. Zdravkom Poljaković Skurić, jednom od vodećih stručnjakinja u području neurologije u Hrvatskoj.

Kao pročelnica Zavoda za intenzivno liječenje i cerebrovaskularne bolesti u KBC-u Zagreb, profesorica na Medicinskom fakultetu te predsjednica Hrvatskog neurološkog društva, prof. dr. sc. Poljaković Skurić donosi jedinstveni uvid u izazove i mogućnosti oporavka od moždanog udara.

Što je moždani udar?

Prof. dr. sc. Poljaković Škurić nam je objasnila što je moždani udar i koji su najčešći uzroci njegovog nastanka:

Moždani udar u užem smislu riječi predstavlja nagli prekid cirkulacije krvi u pojedinim dijelovima mozga koji je uzrokovan začepljenjem dotične arterije ili njezinim puknućem (rupturom).

Moždani je udar izravna posljedica bolesti krvnih žila i jedna od najčešćih bolesti u neurologiji. Drugi je vodeći uzrok smrti u Europi i svijetu s oko 6,5 milijuna smrti godišnje, pri čemu je uzrok smrti za 13 % umrlih žena i 9 % umrlih muškaraca.

No, ako pogledamo smrtnost prema spolovima, onda svake godine od moždanog udara umre više od 2.100 muškaraca i gotovo 3.000 žena. Moždani udar je, nažalost, i prvi uzrok invaliditeta i u svijetu i u Hrvatskoj.

Svake godine u Hrvatskoj od moždanog udara oboli oko 12.000 osoba, pri čemu najmanje trećina nakon moždanog udara ima posljedice bolesti u smislu određenog stupnja invaliditeta.

Čimbenici rizika od moždanog udara

Objasnila je i postoje li određeni čimbenici rizika koji značajno povećavaju vjerojatnost moždanog udara:

Uzroci moždanog udara su itekako poznati i danas je postotak moždanih udara kod kojih se ne uspije otkriti uzrok ispod 10 % svih moždanih udara (za usporedbu, omjer moždanih udara za koje se nije mogao otkriti uzrok prije 20-ak godina iznosio je gotovo trećinu svih moždanih udara).

Nažalost, usprkos činjenici da se neprekidno naglašava važnost praćenja i liječenja određenih kroničnih bolesti koje imaju izravan učinak na cirkulacijski sustav organizma, odnosno krvne žile cijelog organizma koje uključuju na prvom mjestu krvne žile mozga (i posljedično oštećenje moždanog krvotoka), srca i bubrega, još uvijek ne postoji dovoljna prosvijećenost stanovništva općenito.

Na prvom se mjestu radi o kontroli i regulaciji krvnog tlaka (više od polovice osoba koje znaju da imaju povišeni krvni tlak ga ne liječe uopće ili ga liječe neučinkovito), kontroli i regulaciji dijabetesa, kontroli i regulaciji poremećaja metabolizma masnoća.

Dodatno su tu još srčane bolesti, na prvom mjestu određene srčane aritmije, koje ponekad i ne moraju predstavljati značajan rizik za razvoj srčanih tegoba, ali su jedan od najznačajnijih čimbenika rizika za razvoj moždanog udara upravo u starijoj životnoj dobi (dakle, kada se on najčešće i javlja).

Brza reakcija je važna

Prof. dr. sc. Poljaković Škurić nam je otkrila i koliko je važna brza reakcija u slučaju moždanog udara te kako prepoznati prve simptome:

Prije više od 20 godina moždani udar nije ulazio u skupinu bolesti kod kojih osobu treba hitno dovesti do bolnice jer, nažalost, došao pacijent za dva sata ili za dva dana, nije se mnogo toga moglo napraviti.

No, danas je to potpuno drugačije – jako je važno da se što prije prepoznaju simptomi jer mi danas imamo dvije opcije liječenja; jedna je lijek koji se daje u venu i koji pomaže otapanju ugruška.

A osim lijeka, imamo mogućnost, ako je začepljena velika krvna žila, da se taj ugrušak mehanički izvadi, odnosno da se posebnim uređajima, kateterima, dođe do te krvne žile te ugrušak doslovce izvuče iz te krvne žile.

Za prepoznavanje moždanog udara treba biti svjestan da nam svaki dio našeg mozga omogućava izvršenje neke određene funkcije, tako da svaki nagli gubitak mogućnosti izvršavanja određene funkcije predstavlja znak za uzbunu.

To može biti slabost polovice tijela ili ruke ili naglo nastala asimetrija lica, zatim nagli nestanak polovice vidnog polja, naglo nastala smetnja govora ili kombinacije tih svih simptoma, koje su također moguće. Dakle, naglasak je na naglo i na gubitak funkcije, motoričke ili vidne.

Osim toga, postoje teži simptomi i oni blaži, a postoje i atipični oblici, ali sve što se dogodi naglo i vidljivo je – najvjerojatnije jest moždani udar.

Svi znamo (nadam se) međunarodne kratice poput one FAST – face, arm, speech & time, ili hrvatske inačice GROM – govor, ruka, obraz i minute, a koje opisuju nagli gubitak motoričke funkcije ili govora i značaj brzine prepoznavanja simptoma i poziva hitnih službi.

Fizičke posljedice moždanog udara i važnost rehabilitacije

Najčešće fizičke posljedice moždanog udara koje pacijenti mogu doživjeti su to što zaostaje fizički invaliditet u obliku slabosti polovice tijela, ali i smetnji ravnoteže, ispada osjeta ili nekih suptilnijih simptoma što sve utječe na kvalitetu života.

Zato je rehabilitacija važna u oporavku od fizičkih posljedica. Prof. dr. sc. Poljaković Škurić je pojasnila:

Rehabilitacija je izuzetno važna i treba je provoditi cijeli život. Uobičajene poruke da je rehabiltiacija vremenski ograničen proces, nasreću, nisu istinite, budući da je napredak zahvaljujući neuroplastičnosti mozga moguć i više godina nakon samog moždanog udara.

Bez obzira na uspješnost ranog liječenja moždanog udara, veliki broj bolesnika zahtijeva daljnju i što raniju rehabilitaciju. Prof. dr. sc. Poljaković Škurić je naglasila da je ona dio doživotnog procesa očuvanja zdravlja i kvalitete života te je ne treba prekidati.

Vrlo je često povezana s gubitkom motivacije bolesnika pa i njegove obitelji, stoga je edukacija izuzetno važna, kao i neprekidno nastojanje pronalaženja novih metoda neurorehabilitacije koje će biti motivirajuće i dati ne samo mjerljiv učinak, već i osjećaj zadovoljstva i emotivne pripadnosti koji često nestaje tijekom dugogodišnjeg liječenja odnosno načina života koji podrazumijeva određeni stupanj invaliditeta.

Neurorehabilitacija je područje u kojem još imamo mnogo posla, kada govorimo o organizaciji, kapacitetima i edukaciji bolesnika i obitelji bolesnika.

Objasnila je i je li moguć potpun fizički oporavak nakon moždanog udara i o čemu to ovisi:

Oko 30 % oboljelih od moždanog udara oporavit će se u potpunosti. To ovisi na prvom mjestu o lokalizaciji moždanog udara, veličini zahvaćenog područja mozga, prirođenim rekanalizacijskim mehanizmima mozga i kolateralnoj cirkulaciji, ali kod velikog broja bolesnika i o brzini uzročnog liječenja moždanog udara.

Također, postoji i razlika u posljedicama kod ishemijskog i hemoragijskog moždanog udara:

Kod ishemijskog se moždanog udara radi o začepljenju krvne žile, a kod hemoragijskog o krvarenju u mozak. Te vrste moždanih udara su različite i po načinu nastanka, uzroku nastanka, načinima liječenja, dobi u kojoj se javljaju, a u konačnici često i u ishodu liječenja.

Moždani udar – psihičke posljedice

Moždani udar može imati veliki utjecaj na psihičko zdravlje. Kada su u pitanju psihičke posljedice moždanog udara, kako je izjavila prof. dr. sc. Poljaković Škurić, najčešće se radi o kognitivnim poremećajima (smetnje pamćenja i zapamćivanja), depresivnom sindromu, emocionalnoj labilnosti, ali i posttraumatskom stresnom poremećaju koji teška bolest mozga itekako izaziva.

Najmanje trećina bolesnika imat će navedene psihičke tegobe kao posljedicu moždanog udara.

Kako smanjiti rizik od moždanog udara?

Postoje i koraci koje ljudi mogu poduzeti kako bi smanjili rizik od moždanog udara:

Potrebno je kontrolirati i liječiti čimbenike rizika. Pacijenti koji imaju višegodišnji povišeni krvni tlak koji ne liječe ili samo uzimaju lijekove, ali ne mjere tlak i ne vode računa o svojem stanju, su najugroženija skupina, a već samim mjerenjem i kontroliranjem tlaka, odnosno održavanjem tlaka u normalnim vrijednostima smanjit će rizik za moždani udar za najmanje 3 – 4 puta.

Drugi problem je šećer. Kod nas je uvriježeno mišljenje da su povišene vrijednosti šećera u krvi u 60-ima života “normalne za te godine”. To nije normalno ni za koje godine, ni za 20-e, ni za 60-e, ni za 80-e. U svakim godinama šećer se mora održavati u normalnim vrijednostima. Inače će itekako povećati rizik za bolesti krvnih žila pa tako i za razvoj moždanog udara.

Isto vrijedi i za masnoće u krvi, koje su značajan uništavač stijenki krvnih žila i uzročnik ateroskleroze, a i za fizičku aktivnost i tjelesnu težinu, odnosno pretilost, na što sve pravilnim načinom života možemo utjecati.

Glavni čimbenik koji će u konačnici utjecati na smanjenje učestalosti bolesti, pa tako i moždanog udara, koji bi se mogao spriječiti u gotovo 80 % bolesnika ako bi se kontrolirali čimbenici rizika, jest edukacija.

Zato treba saznanja o mogućnostima prevencije, prepoznavanja i liječenja moždanog udara ugraditi u škole, nastavne ustanove, javnozdravstvene akcije i aktivnosti, javna mjesta, učilišta, sportske objekte.

Pravilnom, upornom i kontinuiranom edukacijom, kao što su pokazale statistike zemalja gdje se ona na taj način provodi, uspjet ćemo utjecati i na smanjenje učestalosti moždanog udara, ali i na teške posljedice te bolesti.

Prof. dr. sc. Poljaković Škurić ja na kraju napomenula kako postoje udruge bolesnika koje se bave upravo pomoći oboljelima od moždanog udara, kao i pomoći njihovim obiteljima.

Također, postoje brojni javnozdravstveni programi kojima se utječe na svijest i spoznaju pučanstva o rizicima vaskularnih bolesti koje obuhvaćaju jednako bolesti krvnih žila cijelog organizma, i koje je moguće prevenirati. 

Pročitajte i ove članke:

• Simptomi moždanog udara kod žena: Doživjet će ga jedna od pet žena! Evo što povećava rizik i kako ga prepoznati
• 10 mitova o moždanom udaru: Liječnik otkriva u koje zablude ljudi i dalje vjeruju, unatoč poraznoj statistici
• Umjetna inteligencija dvostruko točnija u prepoznavanju moždanog udara od liječnika.

• moždani udar - psihičke posljedice
• psihičke posljedice moždanog udara