Multipla skleroza utječe na mozak i leđnu moždinu, odnosno na sustave koji kontroliraju ravnotežu, osjet, vid i brze reakcije tijela. Čak i manje promjene u tim funkcijama mogu otežati kretanje po neravnom terenu, stepenicama ili pri naglim okretima.

Vaš živčani sustav tada radi “u pozadini” pojačanim naporom. Iako na prvi pogled možete djelovati stabilno, komunikacija između mozga i tijela često je usporena ili neprecizna.

Usto, rizik od padova dodatno povećavaju:

• slabost mišića, posebno u nogama
• tzv. “foot drop” (otežano podizanje prednjeg dijela stopala)
• smanjen osjet položaja tijela u prostoru
• problemi s vidom (primjerice, dvoslike ili upala vidnog živca)
• mentalni umor i sporije reakcije
• ukočenost i grčevi mišića (spastičnost)
• osjetljivost na toplinu.

Kako smanjiti rizik od padova?

Iako pomisao na pad može biti zastrašujuća, dobra je vijest da postoje učinkoviti načini prevencije. Ključ je u kombinaciji vježbi, prilagodbi prostora i korištenja pomagala.

Najvažnija područja na koja se trebate fokusirati su:

• snaga
• ravnoteža
• osjećaj položaja tijela (propriocepcija)
• brzina reakcije
• fleksibilnost.

Vježbe za snagu i ravnotežu

Redovito vježbanje može značajno smanjiti rizik od padova i poboljšati vašu stabilnost.

Korisne metode uključuju:

• vježbe ravnoteže – poput tai chija ili ciljanih vježbi za stabilnost
• funkcionalni trening – učenje sigurnog ustajanja, sjedanja i okretanja
• vježbe snage – posebno za trup i donji dio tijela
• istezanje – za smanjenje ukočenosti i grčeva.

Važno je da vježbe prilagodite svojoj energiji i simptomima. Cilj je da se osjećate aktivno, ali ne i nestabilno. Dobro je i povezati vježbanje s dnevnim rutinama, primjerice nakon jutarnje kave ili pranja zubi.

Prilagodba doma

Male promjene u vašem domu mogu značajno povećati sigurnost. Razmislite o sljedećem:

• uklonite tepihe, kablove i nered s prolaznih površina
• poboljšajte osvjetljenje, posebno u hodnicima
• koristite noćna svjetla sa senzorom pokreta
• postavite rukohvate u kupaonici
• koristite protuklizne podloge.

Dodatno, možete označiti rubove stepenica ili prijelaze između prostorija kako biste lakše uočili promjene u prostoru. Također, držite često korištene stvari na dohvat ruke kako biste izbjegli nesigurno posezanje.

Pomagala za kretanje

Pomagala nisu znak slabosti, već način da očuvate svoju neovisnost. Ona mogu uključivati:

• štap, hodalicu ili planinarske štapove
• ortoze za stopalo i gležanj
• stabilnu obuću s čvrstim potplatom i dobrom potporom.

Korištenjem pomagala možete smanjiti umor, bol i strah od kretanja te se osjećati sigurnije u svakodnevnim aktivnostima.

Suradnja s liječnicima i podrška okoline

Važno je da o prevenciji padova razgovarate s liječnikom i bliskim osobama. Otvoreno podijelite ako ste pali ili ste imali “zamalo pad”.

Na kontrolnim pregledima obratite pažnju na:

• nuspojave lijekova (vrtoglavica, pospanost)
• zdravlje kostiju i razinu vitamina D
• procjenu hoda i ravnoteže
• pregled vida.

Također, neka stanja poput dijabetesa, srčanih bolesti, niskog tlaka, problema sa sluhom ili mentalnog zdravlja mogu dodatno povećati rizik od padova.

Pročitajte i ove članke:

• Umor i multipla skleroza: Što trebate znati?
• Multipla skleroza i životni vijek: Koliko žive oboljeli?
• “Moja nevidljiva multipla skleroza”: Pet žena iskreno o onome što drugi ne vide, a tu je.

• MS
• multipla skleroza
• smanjenje rizika od padova
• zaštita od ozljeda

Učitaj više izvora