Tumori mozga nastaju kada rast stanica u mozgu počinje izmicati kontroli. Mogu biti benigni ili maligni (rak). Većina dobroćudnih tumora raste polako i ne širi se na druge dijelove tijela, no, kako dobroćudni tumor mozga raste, uzrokovat će simptome.

Dobroćudni tumori mozga mogu biti opasni po život jer mogu komprimirati moždano tkivo i druge strukture unutar lubanje, pa izraz “dobroćudni” može zavarati. Terminologiju dodatno kompliciraju neki istraživači koji klasificiraju tumore niskog stupnja malignosti kao “benigne” ili “relativno benigne“. Kompresija moždanog tkiva ili njegovih dodatnih struktura (na primjer, živaca, moždanih komora) tumorskom masom glavni je uzrok simptoma koji se vide kod benignih tumora.

Svjetski dan oboljelih od tumora mozga obilježava se svake godine 8. lipnja s ciljem podizanja svjetske svijesti o tumorima mozga. Taj se dan naziva još i Dan sive vrpce. Rak mozga četvrti je najozbiljniji i najčešći rak na svijetu, a očekuje se da će do 2030. postati drugi najčešći rak.

Dobroćudni tumor na mozgu – vrste

Postoje mnoge vrste benignih tumora mozga:

• meningeom – tumor je u moždanim ovojnicama, koje tvore zaštitni pokrov oko mozga i leđne moždine; to su najčešći tipovi tumora mozga
• Schwannom – ovi tumori počinju u Schwannovim stanicama koje okružuju živčane stanice izvan mozga i leđne moždine; vestibularni Schwannom (akustični neurom) je najčešći tip i uključuje vestibularni živac (dio unutarnjeg uha)
• adenom hipofize – adenomi hipofize su benigni tumori hipofize koji se nalaze u dnu mozga; hipofiza proizvodi hormone i utječe na druge žlijezde koje proizvode hormone
• hemangioblastom – ovi se tumori javljaju u krvnim žilama koje opskrbljuju središnji živčani sustav, uključujući mozak, kralježničnu moždinu, a ponekad mogu utjecati i na mrežnicu
• kraniofaringeom – ovi tumori čine 10 – 15% benignih tumora mozga; rastu u blizini hipofize u podnožju mozga; češće se javljaju kod djece i tinejdžera, ali se mogu javiti i kod odraslih
• gliom – počinju u glijalnim stanicama u mozgu; gliom može biti zloćudan ili dobroćudan; gliomi se “ocjenjuju” od 1 – 4, a četvrta kategorija je najagresivnija; razredi 1 i 2 obično su benigni gliomi.

Dobroćudni tumor na mozgu – simptomi

Znakovi i simptomi dobroćudnih tumora mozga ovise o vrsti tumora i o lokalizaciji unutar mozga. Neki uobičajeni simptomi mogu uključivati:

• glavobolju
• promjene vida ili sluha
• probleme s razmišljanjem/koncentracijom
• gubitak koordinacije/ravnoteže (problemi s hodanjem)
• slabost
• promjene raspoloženja
• mučninu
• povraćanje.

Benigni tumor na mozgu – dijagnoza i liječenje

Koristi se više testova za dijagnosticiranje benignih tumora mozga. Ponekad se neočekivano otkrije tumor na mozgu dok se izvode pretrage iz drugog razloga. Ovisno o simptomima, najčešće se izvode:

• radiološki testovi – računalna tomografija (CT) ili magnetska rezonancija (MRI), koji mogu odrediti veličinu i lokaciju tumora
• neurološki pregled – procjenjuje kako tumor utječe na koordinaciju, vid i sluh
• biopsija – kirurg uklanja mali uzorak tumorskog tkiva radi analize.

Benigni tumor mozga najčešće se može uspješno ukloniti operacijom i obično se ne vraća. Operacija dobroćudnog tumora na mozgu može biti učinkovita, a njena uspješnost često ovisi o tome je li neurokirurg uspio ukloniti sav tumor. Ako je dio tumora ostao, može se pratiti skeniranjem ili liječiti radioterapijom.

Postoji niz različitih tretmana za dobroćudni tumor na mozgu. Dio pacijenata treba samo ponovljena CT skeniranja kako bi se pratio tumor i procijenio bilo kakav rast. To je obično slučaj kada se tumor slučajno pronađe. Neki će ljudi trebati operaciju, osobito ako imaju teške ili progresivne simptome, ali ponekad su i nekirurški tretmani opcija.

• Kirurški zahvat – glavni tretman za dobroćudne tumore mozga. Cilj je ukloniti što je moguće više tumora bez oštećenja okolnog moždanog tkiva. U većini slučajeva izvršit će se postupak koji se naziva kraniotomija. Ako nije moguće ukloniti cijeli tumor, možda će biti potrebno dodatno liječenje kemoterapijom ili radioterapijom.
• Radiokirurgija – neki tumori nalaze se duboko u mozgu i teško ih je ukloniti bez oštećenja okolnog tkiva. U tim slučajevima može se koristiti posebna vrsta radioterapije koja se naziva stereotaktička radiokirurgija. Tijekom procedure, sićušne zrake visokoenergetskog zračenja usmjerene su na tumor kako bi se ubile abnormalne stanice. Liječenje se sastoji od jednog zahvata, oporavak je brz i obično se može kući drugog dana.
• Kemoterapija – povremeno se koristi za smanjenje dobroćudnih tumora mozga ili ubijanje stanica koje su ostale nakon operacije. Kemoterapija se rjeđe koristi za liječenje dobroćudnih tumora mozga. To je moćan lijek koji ubija tumorske stanice, može biti u obliku tablete, injekcije ili infuzije, a nuspojave ovih tretmana mogu uključivati umor, gubitak kose, mučninu, i crvenilo kože.

Ponekad se koriste lijekovi koji pomažu u liječenju simptoma prije ili nakon operacije, uključujući:

• antikonvulzive za sprječavanje epileptičkih napadaja
• steroide za smanjenje oteklina oko tumora, što može ublažiti neke od simptoma i olakšati operaciju
• lijekove protiv bolova za liječenje glavobolje
• antiemetike za sprječavanje mučnine i povraćanja.

Pročitajte i ove članke:

• Tumor na mozgu – vrste, simptomi i liječenje
• Najčešće vrste raka: Donosimo najstrašniji popis! Ove zloćudne tvorevine imaju najveću incidenciju u Hrvatskoj
• Razlika između raka, karcinoma i tumora: Većina ljudi misli da je riječ o sinonimima, ali nije! Evo objašnjenja liječnika.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Otežavaju kretanje ruke

Bolovi u ramenu: Imamo popis najčešćih uzroka, a evo i kako se liječe

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• benigni tumor na mozgu
• benigni tumori mozga
• dobroćudni tumor mozga
• dobroćudni tumor na mozgu
• operacija dobroćudnog tumora na mozgu