Cervikogena glavobolja je prenesena bol koja se percipira u glavi, a izvor se nalazi u vratu. U slučaju cervikogene glavobolje uzrok je poremećaj vratne kralježnice i njezinih sastavnih kostiju, diska i/ili mekotkivnih elemenata.

U cervikalnoj (gornji dio vrata) i okcipitalnoj (zatiljnoj) regiji postoje brojne strukture osjetljive na bol. Spoj lubanje i vratnih kralježaka ima područja koja stvaraju bol, uključujući sluznicu vratne kralježnice, zglobove, ligamente, korijene vratnih živaca i vertebralne arterije koje prolaze kroz tijela vratnih kralježaka.

Izraz “cervikogena glavobolja” se odnosi na situacije gdje postoji dokaz poremećaja ili lezije unutar vratne kralježnice ili mekih tkiva vrata za koje se zna da mogu uzrokovati glavobolju. Takvi poremećaji uključuju tumore, prijelome, infekcije i reumatoidni artritis gornjeg dijela vratne kralježnice.

Osobe s cervikogenim glavoboljama često imaju smanjen raspon pokreta vrata i pogoršanje glavobolje s određenim pokretima vrata ili pritiskom na određena mjesta na vratu. Glavobolje su često samo s jedne strane, a bol može zračiti od vrata do prednjeg dijela glave ili iza oka.

Cervikogena glavobolja – uzroci i rizični faktori

Uzroci cervikogene glavobolje temelje se na zahvaćenosti anatomskih struktura u gornjoj cervikalnoj regiji koje su osjetljive na bol. Živci koji opskrbljuju ove strukture sposobni su prenijeti bol iz vrata u različite dijelove glave, uključujući čelo, oko, sljepoočnicu i uho.

Ovisno o zahvaćenim strukturama, nekoliko uzroka može se pojaviti u cervikalnoj regiji. Neki od njih su:

• trauma fasetnih zglobova, kao što je prijelom ili dislokacija uslijed pada ili bavljenja sportom
• ozljeda trzaja koja se obično povezuje s nesrećama na stražnjem dijelu automobila
• reumatoidni artritis fasetnih zglobova
• cervikalna hernija diska, u kojoj vanjski sloj (annulus fibrosus) puca, a unutarnji želatinasti materijal (nucleus pulposus) propušta upalne proteine
• normalna degeneracija kralježnice uslijed starenja, kao što je cervikalna degenerativna bolest diska ili osteoartritis fasetnih zglobova
• rak ili benigni tumori u cervikalnoj regiji mogu stisnuti ili uklještiti vratne kralježnične živce uzrokujući bol.

Uobičajeni čimbenici rizika povezani s cervikogenom glavoboljom su:

• profesionalne opasnosti – frizeri, stolari, vozači i druga zanimanja mogu biti izloženi većem riziku od cervikogene glavobolje zbog položaja glave tijekom rada
• naporne aktivnosti – zabilježeno je da je cervikogena glavobolja najčešći tip glavobolje među sportašima koji dižu utege
• položaj glave prema naprijed – držanje glave ispružene u položaju prema naprijed tijekom obavljanja aktivnosti kao što je kontinuirani rad na računalu može na kraju dovesti do cervikogene glavobolje
• ženski spol – žene su u većem riziku od muškaraca da dobiju cervikogenu glavobolju.

Bilo koji položaj koji stavlja dodatnu težinu na zglobove i mišiće vrata može uzrokovati cervikogenu glavobolju tijekom određenog vremenskog razdoblja.

Cervikogena glavobolja – simptomi

Cervikogena glavobolja obično počinje kao povremena bol, a može napredovati do kronične boli. Zajedničke značajke cervikogene glavobolje uključuju:

• bol koja potječe sa stražnje strane vrata i širi se duž čela, područja oko oka, sljepoočnice i uha
• bol duž ramena i ruke na istoj strani
• smanjena fleksibilnost vrata
• u nekim slučajevima može doći do oticanja oka i zamućenja vida na zahvaćenoj strani
• bol gotovo uvijek zahvaća istu stranu vrata i glave, ali u rijetkim slučajevima mogu biti zahvaćene obje strane
• bol uglavnom izazivaju abnormalni pokreti ili položaji vrata, pritisak na stražnji dio vrata ili nagli pokreti uslijed kašljanja ili kihanja.

Dugoročne prognoze za ovo stanje ovise o temeljnom uzroku glavobolje. Cervikogena glavobolja je često kronična i može trajati mjesecima ili godinama. Međutim, kada se jednom dijagnosticira, stanje se može dobro kontrolirati liječenjem.

U nekim slučajevima cervikogena glavobolja može biti uzrokovana opasnim stanjima kao što su tumor, krvarenje, prijelom ili arteriovenska malformacija u području glave ili vrata. U takvim slučajevima može biti prisutan jedan ili više sljedećih simptoma:

• promjena u vrsti glavobolje, kao što je jaka glavobolja koja je nepodnošljiva
• mučnina i povraćanje
• zbunjenost i dezorijentacija
• glavobolje izazvane kašljanjem ili Valsalvinim manevrom (pokušaj izbacivanja zraka zatvorenim ustima i čvrsto stisnutim nosnicama)
• ukočenost vrata i oteklina
• utrnulost u rukama.

Cervikogena glavobolja – dijagnoza

Cervikogene glavobolje može biti teško dijagnosticirati, a liječnici će se obično usredotočiti na isključivanje drugih uzroka primarnih glavobolja i migrene. Nakon procjene simptoma i povijesti bolesti osobe, liječnici mogu naručiti testove za potvrdu cervikogene glavobolje:

• fizikalna procjena – ako fizička manipulacija glavom i kralježnicom mijenja ili rješava simptome, to može ukazivati na cervikogenu glavobolju
• blokade živaca – liječnik može primijeniti blokadu živaca na vratu ako sumnja na cervikogenu glavobolju; ako ova injekcija protiv bolova zaustavi simptome, može potvrditi da je vrat uzrok glavobolje
• slikovni testovi – kao što je MRI skeniranje, mogu pomoći u procjeni strukture kostiju, tkiva i živaca vrata; to može isključiti fizičke malformacije i pomoći u dijagnozi.

Cervikogena glavobolja – liječenje

Fizikalna terapija se smatra prvom linijom liječenja. Manipulativna terapija i režimi terapijskih vježbi učinkoviti su u liječenju cervikogene glavobolje (cervikogena glavobolja – vježbe).

Prema studiji, 72 % pacijenata je smanjilo učestalost glavobolja za oko 50 % nakon 12-mjesečnog praćenja, a 42 % pacijenata je prijavilo 80 % ili više olakšanja neke vrste.

Međutim, fizikalna terapija može u početku pogoršati glavobolju. Stoga liječenje treba polagano napredovati, uključujući nježno istezanje mišića i ručnu trakciju vrata. Anestetička blokada za privremeno ublažavanje boli također može poboljšati pacijentovu toleranciju na fizikalnu terapiju.

Druga mogućnost liječenja cervikogene glavobolje je interventna terapija, koja se razlikuje ovisno o uzroku glavobolje. Lateralna intraartikularna injekcija u atlantoaksijalni zglob može biti korisna za dijagnosticiranje i liječenje stanja kada je uzrokovano osteoartritisom ili posttraumatskim uzrokom.

Drugi uzrok cervikogene glavobolje je artritis C2-3 fasetnog zgloba, inerviranog površinskom granom C3 živca koja se naziva treći okcipitalni živac. To se vidi nakon trzajne ozljede uzrokovane prometnom nesrećom. Injekcija u fasetni zglob smanjuje bol.

Blokada trećeg okcipitalnog živca omogućuje privremeno ublažavanje boli kod cervikogene glavobolje, dok radiofrekventna ablacija može ublažiti dugotrajnu bol. Operacija se izvodi samo kao posljednje sredstvo.

Postoje dokazi da cervikalna epiduralna injekcija steroida ima neke prednosti u liječenju boli kod cervikogene glavobolje. Cervikalne epiduralne injekcije steroida s interlaminarnim pristupom igle u C7-T1 ili C6-7 epiduralnom prostoru relativno su sigurne u usporedbi s drugim intervencijskim cervikalnim postupcima.

Injekcije steroida smanjile su dnevnu upotrebu lijekova protiv bolova nakon tri i šest mjeseci. Farmakološka terapija, uključujući pregabalin, duloksetin i gabapentin, ima različite odgovore, ovisno od osobe do osobe.

Pročitajte i ove članke:

• Glavobolja na desnoj strani glave: Može zahtijevati hitnu medicinsku pomoć! Evo što je uzrokuje i kako je ublažiti kod kuće
• Tenzijska glavobolja: Čini gotovo 90 % svih glavobolja, a može znatno smanjiti kvalitetu života! Evo koji su joj uzroci i kako se liječi
• Numularna glavobolja: Brkaju je s migrenom, ali postoji važna razlika! Evo koji su simptomi, kako se dijagnosticira i liječi.

• cervikogena glavobolja
• cervikogena glavobolja - liječenje
• cervikogena glavobolja - simptomi
• cervikogena glavobolja - vježbe

Učitaj više izvora