Cheat day na dijeti: Vesele mu se oni koji žele smršaviti! No, nutricionistica otkriva zašto je problematičan

Cheat day na dijeti

Kada odlučimo smršaviti i krenuti na dijetu, automatski se često podrazumijeva da se izbacuju slatkiši, grickalice, brza hrana, gazirana pića i sokovi. Zapravo, sve ono što percipiramo kao kalorično i kao hranu koja “deblja” izbacujemo iz jelovnika.

Ako želimo izgubiti veći broj kilograma, to će značiti da ćemo morati i duže vremena provesti na dijeti. Cijeli taj period teško je izdržati, pogotovo bez omiljenog slatkiša s vremena na vrijeme.

Međutim, ovakav pristup ne njeguju samo osobe koje žele smršaviti, već i oni koji su fitness okarakterizirali kao svoj izbor životnog stila. Cheat day na dijeti čini se da ima smisla jer na neki način daje osjećaj kontrole, a opet ne vodi u ekstremne zabrane.

Cheat meal - značenje
FOTO: Shutterstock

Cheat meal – značenje  

Postoji razlika između cheat meala i cheat daya. Cheat meal je termin koji se odnosi na jedan obrok, npr. jednom tjedno umjesto ručka jedemo u tom obroku što god želimo. 

Naravno, to se najčešće odnosi na hranu bogatu šećerom, mastima, koja je visoko procesuirana i ona koju zabranjujemo tijekom ostalih dana dijete. Cheat day se odnosi također na konzumaciju omiljene hrane, često u neograničenoj količini, ali se to provodi cijeli dan, a ne samo jedan obrok. 

Sada ćemo razmotriti razloge zašto cheat meal, a pogotovo cheat day možda i nisu najbolje opcije vezane uz kontrolu unosa procesuirane i kalorične hrane.

Cheat day je najčešće opcija za osobe koje su na strogoj dijeti zbog nekih fitness ciljeva ili čak sportskih natjecanja. Nakon što sezona ili natjecanje završi, nakon nekoliko tjedana ili čak mjeseci osoba si daje oduška i taj dan jede npr. omiljene krafne, palačinke, pizzu i sl.

Ako osoba provodi dijetu s ciljem mršavljenja, onda cheat day nikako nije opcija jer zaista može poništiti trud tijekom cijelog tjedna. 

Ako smo tijekom prvih šest dana dijete bili u kalorijskom deficitu oko 300 kalorija dnevno, to je 1.800 kalorija kalorijskog deficita, što je nedovoljno da bi se uopće izgubilo pola kilograma. Ako pogledamo jednu čokoladu od 100 g koja sadrži oko 500 kalorija, majonezu koja na 100 g sadrži oko 700 kalorija i sl., vrlo lako možemo nadoknaditi te kalorije. 

Ovo je sklizak teren za one osobe koje, kad počnu jesti takvu hranu, ne mogu se zaustaviti. Međutim, cheat day nepovoljno djeluje i na naše zdravlje. Najprije, prevelik unos šećera, zasićenih masti, ali i same količine hrane, odnosno prejedanje, negativno se odražavaju na stabilnost glikemije. 

Doći će do naglog skoka šećera u krvi, a potom i naglog pada energije, umora i dekoncentracije. Posljedice su veće što se češće prakticira sami cheat day. S druge strane, cheat meal se odnosi na samo jedan obrok po želji. 

Cheat day na dijeti lako proizađe iz cheat meala
FOTO: Shutterstock

Cheat day na dijeti lako proizađe iz cheat meala

Cheat meal najčešće zamijeni ručak ili večeru za vikend kada se s društvom izlazi u restoran na pizzu ili neko drugo omiljeno jelo. To mogu biti i keksi, čokolada, čips, ovisno koja se omiljena hrana ubraja kod pojedinaca u cheat meal

Cheat meal također može izazvati nagli skok pa nagli pad šećera u krvi, bez obzira na to što se radi samo o jednom obroku. Međutim, nerijetko se cheat meal pretvori zapravo u cheat day, a cheat day u nekoliko dana ili cijeli tjedan. 

Posebice je “rizično” za pojedince kada prakticiraju cheat day ili cheat meal sredinom tjedna. Tada najčešće slijedi izgovor da su ionako poništili početak dijete i nastavljaju s unosom procesuirane i kalorične hrane do kraja tjedna s nadom da će u ponedjeljak biti odlučniji. 

S druge strane, prevelika konzumacija šećera odjednom najčešće će toliko poremetiti glikemiju da će se to pretvoriti u žudnju za hranom. I zapravo vrlo često cheat meal jest nešto što se iščekuje, do čega se broje dani i nešto što se jedva čeka. 

Tako cheat meal postaje svojevrsna nagrada nakon što smo izdržali prethodne dane na dijeti. Ovo je pogrešno i sa psihološkog aspekta jer se u mozgu cheat meal definira kao nagrada, a hrana bi trebala biti hrana, nikako nagrada. 

Prilikom odgoja naglašava se, također, da se djeca ne nagrađuju i ne kažnjavaju hranom. Takav pristup kasnije dovodi do poremećaja u prehrani i nezdravog odnosa s hranom. Hrana je primarna ljudska potreba, nešto bez čega ne bismo mogli preživjeti. 

Bez obzira na vrstu hrane, u skladu s navedenim hranu ne možemo tretirati kao nagradu. Međutim, hrana ima i snažan društveni naboj jer se oko hrane okupljamo prilikom raznih slavlja, domjenaka i sl. Tada nas hrana povezuje. 

Naravno da je lakše odrediti datum u kalendaru kad ćemo jesti omiljenu hranu. Međutim, to je i prilika za udaljavanje od slušanja naših fizioloških znakova i slušanja našeg tijela. Drugim riječima, puno ljudi više nema osjećaj za glad ili sitost.

Osim toga, cheat meal nerijetko i urani pa tako umjesto planiranog ručka za vikend koji je trebao biti cheat meal, on se dogodi u četvrtak. Obećavamo si da ćemo onda za vikend preskočiti cheat meal, ali tu se dodatno varamo – nadodajemo još jedan cheat meal

cheat meal ili cheat day mogu samo pogoršati neke od poremećaja u prehrani
FOTO: Shutterstock

Emocionalno jedenje je poseban problem

Posebice se cheat meal uvodi ako smo emocionalno pobuđeni ili smo emocionalni jedači. Naime, hrana je najbrži i najlakši način da barem trenutno prekinemo neugodne emocije poput tuge ili ljutnje. Umjesto da naučimo biti s takvim emocijama i proći kroz njih, potiskujemo ih hranom. 

Do toga su dovela prejedanja i nezdrav odnos s hranom. Cheat meal može samo pogoršati cijelu situaciju. Umjesto cheat meala važno je vratiti se ravnoteži i usvajanju trajnih zdravih prehrambenih navika. 

Evo što je potrebno da se oslobodite nezdravog pristupa prema hrani. Najprije morate biti svjesni mitova o hrani i prehrani kojima robujete. Provjerite svaku stavku u vezi hrane koja stoji kao vaše pogrešno uvjerenje. 

Sve dok se ne riješimo pogrešnih uvjerenja o hrani i dezinformacija, uvijek ćemo osjećati grižnju savjesti, krivnju i sl. kada pojedemo takvu hranu. Drugi korak jest naučiti osnove pravilne prehrane, što će pomoći u suzbijanju mitova o hrani. 

Treći korak je provjeriti jeste li emocionalni jedači i patite li od nekog oblika poremećaja u prehrani. Evo nekih faktora koji mogu upućivati na poremećaj u prehrani, ali konačna dijagnoza se postavlja u suradnji sa stručnjacima:

  • stalno razmišljate o hrani
  • osjećate grižnju savjesti kad pojedete nešto što smatrate “nezdravim” ili da “deblja”
  • predbacujete si nedostatak discipline i ustrajnosti u dijeti, odnosno izbjegavanju određene hrane
  • stalno brojite kalorije i ne možete bez aplikacija za unos hrane ili vage
  • imate strah od određene hrane
  • odbijate druženja i izlaske na društvena okupljanja ako znate da će tamo biti hrane koju ste si zabranili.

Kao što vidimo, cheat meal ili cheat day mogu samo pogoršati neke od poremećaja u prehrani jer još jasnije prave granicu između kategorija “dopušteno” – “zabranjeno”, “zdravo” – “nezdravo” i sl. 

Hranu bismo trebali promatrati u cjelini. Najprije, uravnoteženi i umjereni obrasci vratit će stabilnost glikemije, ali i hormona. Pojedini hormoni poput leptina igraju važnu ulogu u žudnji za hranom, ali i za normalnim osjećajima gladi i sitosti. 

Kada osoba krene s dijetom, nikako ne treba raditi listu zabranjenih namirnica. Važno je jesti sve, u skladu s principima pravilne prehrane, a onda i u skladu s razumnim kalorijskim deficitom. To znači smanjivanje količine hrane, pa tako i one koju bi ubrojili u cheat meal

Unaprijed se odredi količina hrane. Primjerice, odredili ste 30 g omiljene čokolade. Tih 30 g je već ubrojano u kalorijski deficit i zadovoljava našu želju za slatkim, odnosno omiljenom hranom. 

Znaju se i dnevne preporuke za unos dodanog šećera. Oko 30 g dodanog šećera bit će sasvim u redu. Gradimo postepeno zdrav odnos s hranom, učimo uživati u hrani sve dok ne dođemo do toga da se sami možemo zaustaviti, bez ogromne želje da pojedemo cijelu čokoladu. 

Trebamo naučiti biti pored visoko procesuirane hrane, poput brze hrane i slatkiša, a da nemamo odmah jaku želju sve to pojesti
FOTO: Shutterstock

Ne “varajte” sami sebe

Važno je da se oslobodimo zabrana i podjele hrane u kategorije. Trebamo naučiti biti pored visoko procesuirane hrane, poput brze hrane i slatkiša, a da nemamo odmah jaku želju sve to pojesti. 

Ljudi koji imaju zdrav odnos s hranom ne razmišljaju o hrani stalno, pojedu omiljenu hranu kad im se jede u količini koja je prihvatljiva, bez potrebe i želje da pojedu cijelo pakiranje. Ako ste na dijeti, nisu zabranjeni ni čips ni čokolada. 

Želite doći do toga da, kad vam se jede, pojedete malu količinu i nakon toga nemate problem ostatak spremiti za koji drugi dan. U cheat mealu ili cheat dayu toga nema. Naprotiv, podržava se to da se pojede cijela kutija pizze ili cijela vrećica čipsa. 

Ovdje “ne varamo” nikog osim sebe samih da imamo kontrolu nad hranom, a nemamo. Isto tako, unaprijed određeni datumi za dane varanja često izmaknu kontroli jer se uvijek dogodi neki iznenadni rođendan, slavlje i sl.. 

Tu je potrebno onda ići ukorak s realnim životom, realnim aktivnostima. Zamislite da otiđete na rođendan usred tjedna kada nije vaš cheat meal na redu te tamo ne pojedete ništa ili pojedete, ali s grižnjom savjesti. Pitajte se želite li se tako svaki put osjećati. 

Emocionalni odnos prema hrani trebao bi biti neutralan. Drugo je kad nas miris ili okus hrane podsjećaju na omiljena mjesta, ljude ili djetinjstvo. No, sve ostale emocije od ljutnje do tuge ne bi trebale biti povezane s hranom. 

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: biti za do cheat bit, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu