Srčani udar je najčešći uzrok smrti kod muškaraca i žena u cijelom svijetu. On se razvija nakon nagle okluzije (začepljenja) koronarnih arterija (krvnih žila koje opskrbljuju srčani mišić kisikom i hranjivim tvarima).

U podlozi srčanog udara najčešće je ateromski plak koji pukne, odlomi se, i zapne u jednoj od krvnih žila. Rizični čimbenici za nastanak plaka u stijenci arterija (ateroskleroza) su pušenje, hipertenzija, povišena razina masnoća u krvi, fizička neaktivnost i pretilost. Nikada nije kasno da počnete paziti na svoje zdravlje i spriječite srčani udar, čak i ako ste već jedan imali. 

Simptomi srčanog udara

Premda muškarci i žene imaju gotovo jednake simptome, postoji nekoliko osobitosti kod svakog spola na koje treba obratiti pažnju.

Srčani udar kod žena – simptomi:

• neugoda, bol, pritisak i osjećaj težine u prsima koji traju nekoliko minuta, prestaju pa se ponovo vraćaju,
• neugodan osjećaj koji se širi prema leđima, čeljusti, ruci ili vratu,
• znojenje, vrtoglavica i povraćanje,
• gubitak daha,
• ubrzani ili nepravilan rad srca.

Srčani udar kod muškaraca – simptomi:

• bol i pritisak u prsima koja traje nekoliko minuta, prestane, pa se ponovo vraća,
• nedostatak daha,
• nagli umor,
• znojenje,
• osjećaj anksioznosti,
• bol u ostalim dijelovima tijela.

Ovim simptomi obično traju više od 30 minuta i ne prestaju čak ni kada se odmarate ili stavite tabletu aspirina pod jezik. Neki ljudi imaju tihi srčani udar koji nema simptome.

Sprječavanje srčanog udara

Osvijestite svoje zdravstveno stanje i pripazite na rizike.

Održavajte normalan krvni tlak

Visoki krvni tlak nosi nadimak ”tihi ubojica”. U podlozi je većine kardiovaskularnih bolesti, a posebno je opasan jer najčešće nema nikakvih simptoma, što može umanjiti njegovu važnost. Što Vam je krvni tlak viši, rizik od srčanog udara Vam se povećava. Rizik počinje rasti iznad tlaka 115/70 mmHg i udvostručuje se svakih 10 mmHg sistoličnog (gornji broj) i 5 mmHg dijastoličkog tlaka (donji broj).

Pratite razinu kolesterola u krvi

Visoka razina kolesterola u krvi doprinosi kardiovaskularnim bolestima. Pogoduju nastanku aterosklerotskih plakova koji su ključni u procesu nastanka srčanog udara.

Postoji nekoliko tipova kolesterola koji se razlikuju po točnom sastavu i gustoći. U svakodnevnoj praksi i kontekstu srčanog udara posebno su nam bitna dva tipa kolesterola, to su LDL (loš jer sudjeluje u stvaranju plakova) i HDL (dobar jer smanjuje koncentraciju kolesterola u arterijama). Istraživanjima je dokazano kako je za smanjenje rizika od srčanog udara jednako bitna smanjena koncentracija LDL-a kao i povišena koncentracija HDL-a

Razina kolesterola u krvi određena je:

1. razinom kolesterola koju proizvede jetra (velikom većinom ovisi o genima),
2. razinom koja nastaje probavom (dio onoga što jedete),
3. starosnom dobi (razina kolesterola povećava se s godinama).

U nekim slučajevima dovoljna je promjena prehrane kako bi se smanjila razina kolesterola. Namirnice s najviše kolesterola su iznutrice (jetra, mozak), jaja i maslac. Pri konzumaciji hrane bi trebalo voditi računa da se uvedu omega-3 nezasićene masne kiseline koje se nalaze u ribi (tuna, sitna plava riba) barem jedanput tjedno. Ako u obitelji imate nekog tko ima problema s kolesterolom, moguće je da će Vam biti potrebno liječenje (obiteljska hiperkolesterolemija).

Redovito vježbajte

Nedostatak vježbanja glavni je uzrok pretilosti, a pretilost dovodi do većeg rizika od srčanog udara. Istraživanja su pokazala kako je samo 3 kilometra šetnje dnevno dovoljno kako bi se očuvalo zdravlje (i ne treba biti odjednom) uz pojačanu fizičku aktivnost tri puta tjedno. Savjetujte se s Vašim liječnikom u vezi preporučenog intenziteta dozvoljene fizičke aktivnosti.

Osim za trošenje kalorija i poboljšanje imuniteta, vježbanje djeluje protiv anksioznosti i depresije.

Smanjite stres

Stres općenito djeluje loše na zdravlje u svim poljima, ali posebice štetno djeluje na kardiovaskularni sustav. Postoji dosta načina za smanjenje stresa poput redovitog vježbanja, meditacije, dovoljne količine sna, smijeha te da radite ono što vas opušta i činim sretnima.

Pokušavajte izbjegavati ljude koji vas čine nervoznima ili anksioznima.

Prestanite pušiti

Pušenje je loša navika koja je višestruko štetna za zdravlje. To svi znamo, ali nije na odmet napomenuti. Pušenje povećava rizik od srčanog udara, bolesti pluća, moždanog udara i drugih bolesti.

Pazite kod biranja lijekova

Iako je alternativna medicina uzela maha i lako je dostupna, pripazite s konzumacijom lijekova čak i ako su prirodni, jer ne znate njihove nuspojave. Prije bilo kakvog uzimanja dodatnih pripravaka posavjetujte se sa svojim liječnikom ili ljekarnikom.

Bitna je spoznaja da su alternativni lijekovi često nedovoljno istraženi i testirani. Naravno, postoji nekoliko iznimki poput ribljeg ulja i niacina (vitamina B).

Također, treba napomenuti kako preveliki unos različitih vitamina može smanjiti djelovanje drugih lijekova. 

Spavajte dovoljno kako biste izbjegli srčani udar

Neka Vam dovoljna količina sna bude prioritet. Odrasla osoba treba 8 – 9 sati sna kako bi bila u potpunosti odmorna. Ako konstantno na zvuk budilice odgađate ustajanje i ostajete u krevetu ”još samo 5 minuta”, to je znak kako Vam tijelo traži još sna.

Osobe koje nemaju dovoljno sna spadaju u rizičnu skupinu za pretilost, visoki krvni tlak, dijabetes, depresiju i srčani udar.

Srčani udar kod mladih ljudi

Često se simptomi srčanog udara mogu zanemariti kada je u pitanju mlada osoba. Iako su mlade osobe izvan rizične skupine, to nikako ne znači da ne mogu doživjeti srčani udar. Osim stila života poput pušenja, uživanja alkohola i nedovoljno sna, postoje dva podcijenjena uzročnika srčanog udara kod mladih ljudi:

• Kawasakijeva bolest – rijetka bolest koja uzrokuje naticanje krvnih žila (arterija, vena i kapilara). Ponekad ova bolest zahvati plućnu arteriju koja prenosi krv bogatu kisikom do srca.
• Hipertrofična kardiomiopatija – česti uzročnik srčanog udara kod mladih ljudi. Uzrokovana je mutacijom gena u srčanim mišićima. Uzrokuje zadebljanje zidova ventrikula (srčanih pumpi) što može blokirati normalan protok krvi.

Srčani udar – prva pomoć 

Ako primijetite simptome srčanog udara, odmah nazovite hitnu pomoć i  imajte na umu ovih nekoliko stvari koje vam mogu spasiti život.

Kada nastupi srčani udar važna je prva pomoć  koju si sami možete pružiti.

Što učiniti u slučaju srčanog udara

• Kašljite – donosimo vrlo jednostavan način da si pomognete ako posumnjate na srčani udar – kašalj. Kašljanje uzrokuje takozvani prirodni CPR (reanimaciju. oživljavanje), odnosno donosi potrebne pokrete za stimulaciju srca kao kod CPR-a. Trebate kašljati pet puta za redom pa pričekati dvije sekunde i ponavljati.
• Aspirin kod infarkta – aspirin je jedan od najpoznatijih načina prve pomoći kod srčanog udara. Osim aspirina, u istoj kategoriji lijekova, nalazi se i Andol. Aspirin pomaže tako da smanjuje razinu trombocita u krvi. Andol – srčani udar kombinacija je koju morate zapamtiti. Bilo da uzmete aspirin ili andol najbolje ga je prožvakati jer mu se djelovanje ubrzava do tri puta!
• Opustite se – lezite, duboko i polako dišite (udisaj na nos, izdisaj na usta) i opustite se.

Više o srčanom udaru možete saznati u sljedećim tekstovima:

• Trnci u lijevoj ruci – uzroci, simptomi i liječenje,
• Izračunajte prijeti li vam srčani ili moždani udar,
• Zašto je smrtnost od bolesti srca i krvnih žila veća tijekom zimskih mjeseci.

• bol u srcu
• infarkt
• oživljavanje
• pritisak u plućima
• reanimacija
• srčani udar

Učitaj više izvora