S godinama je normalno da dolazi do određenih promjena u radu mozga. Možda vam je teže prisjetiti se nekih informacija ili obavljati više zadataka istovremeno. Ipak, znanstvenici ističu da određene životne navike mogu pomoći u očuvanju kognitivnih funkcija i usporiti starenje mozga.

Redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san, upravljanje stresom, prestanak pušenja, mentalna stimulacija i uravnotežena prehrana među najvažnijim su čimbenicima koji doprinose zdravlju mozga.

Prehrana ima snažan utjecaj na zdravlje mozga

Ranija istraživanja pokazala su da određene prehrambene navike mogu imati dugoročne posljedice na kognitivne sposobnosti. Tako se prehrana bogata mastima povezuje s narušenim stvaranjem sjećanja, dok prekomjeran unos soli može povećati rizik od kognitivnih poteškoća.

Prema riječima dr. Michaela D. Kendiga sa Sveučilišta tehnologije u Sydneyju, zdravlje mozga temelj je općeg blagostanja. Sve je više dokaza da prehrana tijekom života može zaštititi mozak ili povećati rizik od kognitivnog pada.

U novom preglednom istraživanju objavljenom u časopisu Nutritional Neuroscience znanstvenici su analizirali postojeće podatke kako bi utvrdili može li prelazak na zdraviju prehranu poništiti negativne učinke nezdravih prehrambenih navika.

Što su pokazala istraživanja na životinjama?

Znanstvenici su analizirali rezultate 27 ranijih studija provedenih na glodavcima. Sve su životinje najmanje dva tjedna konzumirale prehranu bogatu mastima i šećerom. Nakon toga dio životinja vraćen je na standardnu, zdraviju prehranu, dok je drugi dio nastavio jesti nezdravu hranu.

Nakon određenog razdoblja istraživači su procijenili njihove kognitivne sposobnosti, prvenstveno pamćenje.

Prema Kendigu, ovo je pitanje posebno važno jer velik dio svjetske populacije danas konzumira previše šećera, soli i zasićenih masnoća.

Iako je poznato da takva prehrana može narušiti kognitivne funkcije već nakon nekoliko dana ili tjedana, manje se zna o tome što se događa kada osoba promijeni prehrambene navike i počne jesti zdravije.

Istraživanja na životinjama omogućuju preciznije proučavanje učinka prehrane jer se mogu kontrolirati drugi čimbenici koji kod ljudi često prate promjene prehrane, poput povećane tjelesne aktivnosti, smanjenog unosa alkohola ili općenito zdravijeg načina života.

Šećer bi mogao ostaviti trajnije posljedice na pamćenje

Rezultati su pokazali da su životinje koje su se vratile zdravoj prehrani ostvarile bolje rezultate na testovima pamćenja od onih koje su nastavile konzumirati nezdravu hranu. Međutim, oporavak nije bio jednak u svim skupinama.

Kod životinja koje su prethodno bile na prehrani bogatoj mastima zabilježeno je poboljšanje pamćenja nakon povratka zdravijem načinu prehrane.

Znanstvenici ističu da ih je ovaj rezultat iznenadio te da su potrebna dodatna istraživanja. Pretpostavljaju da šećer može uzrokovati promjene u mozgu koje se zadržavaju i nakon poboljšanja prehrambenih navika.

Jedno od mogućih objašnjenja jest da prehrana bogata šećerom izaziva snažniju upalnu reakciju u mozgu nego prehrana bogata mastima. Takve promjene mogle bi dovesti do dugotrajnijih poteškoća s pamćenjem.

Mogu li se rezultati primijeniti i na ljude?

Iako se istraživanje temelji na životinjskim modelima, stručnjaci smatraju da bi rezultati mogli biti relevantni i za ljude.

Neurolog dr. Zack Ramilevich ističe za Medical News Today da već postoje brojni dokazi koji povezuju prehranu bogatu šećerom i mastima s promjenama u ljudskom mozgu, uključujući ubrzano smanjenje volumena hipokampusa – dijela mozga ključnog za stvaranje sjećanja.

Budući da su osnovni mehanizmi funkcioniranja mozga i pamćenja slični kod ljudi i glodavaca, postoji opravdana pretpostavka da i ljudski mozak može pokazati određeni stupanj oporavka nakon promjene prehrane.

Ipak, stručnjaci naglašavaju da su potrebna klinička istraživanja na ljudima koja bi detaljnije ispitala učinke različitih vrsta šećera i masnoća. Primjerice, važno je utvrditi razlikuju li se učinci fruktoze i glukoze te kako različite vrste masnih kiselina utječu na zdravlje mozga.

Prevencija je i dalje najbolja strategija

Dr. Dung Trinh, stručnjak za zdravlje mozga, smatra da rezultati istraživanja donose istovremeno ohrabrujuću i upozoravajuću poruku.

Dobra je vijest da prelazak na zdraviju prehranu može poboljšati funkcije pamćenja. Međutim, poboljšanje nije bilo potpuno, osobito nakon dugotrajnog unosa velikih količina šećera.

Zbog toga stručnjaci naglašavaju da je prevencija učinkovitija od pokušaja kasnijeg popravljanja štete.

Kvaliteta prehrane ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga, a dugotrajna konzumacija nezdrave hrane mogla bi ostaviti posljedice koje se ne mogu u potpunosti ukloniti.

Budući da još uvijek ne postoji lijek za Alzheimerovu bolest i mnoge druge uzroke kognitivnog pada, smanjenje čimbenika rizika ostaje jedan od najvažnijih načina zaštite zdravlja mozga.

Stručnjaci zaključuju da pravilna prehrana može pomoći u očuvanju pamćenja, smanjenju upalnih procesa, poboljšanju metaboličkog zdravlja i zaštiti krvnih žila, što dugoročno pridonosi kvalitetnijem i samostalnijem životu.

Pročitajte i ove članke:

• Hrana za mozak: Nutricionistica otkriva što trebate jesti
• Ovo je 10 najgorih namirnica za vaš mozak
• Namirnice za koncentraciju: Neke vjerojatno već imate u hladnjaku! Evo popisa najbolje hrane za mozak.

• istraživanje
• mozak i prehrana
• oporavak mozga nakon loše prehrane

Učitaj više izvora