Može li vas sreća doista učiniti zdravijima i produžiti život? Novo veliko globalno istraživanje sugerira da može, ali tek kada dosegnete određenu razinu životnog zadovoljstva. Ispod tog praga dodatna sreća ne donosi značajne zdravstvene koristi.

Što to znači za vaše zdravlje i koje navike mogu pomoći, otkrivamo u nastavku.

Sreća i zdravlje – postoji li granica učinka?

Znanstvenici su željeli utvrditi djeluje li sreća na zdravlje postupno ili postoji točka nakon koje počinje imati stvarni učinak. U tu svrhu koristili su poznatu ljestvicu zadovoljstva životom, tzv. “Life Ladder“.

Na toj ljestvici, koja ide od 0 (“najgori mogući život”) do 10 (“najbolji mogući život”), ispitanici procjenjuju vlastiti život. Istraživači su analizirali prosječne rezultate iz čak 123 zemlje u razdoblju 2006. – 2021., uspoređujući ih s podacima o smrtnosti od kroničnih nezaraznih bolesti.

Riječ je o bolestima poput:

• bolesti srca
• raka
• dijabetesa
• kroničnih respiratornih bolesti.

Kako bi dobili što točnije rezultate, znanstvenici su uzeli u obzir i druge važne čimbenike poput:

• konzumacije alkohola
• pretilosti
• onečišćenja zraka
• urbanizacije
• ulaganja u zdravstvo
• ekonomskog stanja i kvalitete upravljanja.

Ključni rezultat – postoji “točka preokreta”

Analiza je pokazala vrlo zanimljiv zaključak – sreća počinje pozitivno utjecati na zdravlje tek kada prosječna razina zadovoljstva životom prijeđe oko 2,7 na ljestvici 0 – 10:

• ispod te razine – dodatna sreća nema značajan utjecaj na smanjenje smrtnosti
• iznad te razine – svaki porast sreće povezan je s manjim rizikom od smrti zbog kroničnih bolesti.

Zanimljivo je i da nije pronađena gornja granica – odnosno, više sreće nije pokazalo negativan učinak na zdravlje.

Nisu svi čimbenici jednako važni

Iako sreća igra ulogu, nije jedini faktor koji utječe na zdravlje.

Što povećava rizik?

Bez obzira na razinu sreće, lošiji zdravstveni ishodi povezani su s:

• pretilošću
• konzumacijom alkohola
• onečišćenjem zraka (posebno u “nesretnijim” zemljama).

Urbanizacija – dvosjekli mač

U zemljama s nižom razinom sreće više urbanizacije znači lošije zdravlje. U sretnijim zemljama urbanizacija je povezana s boljim zdravljem (zbog bolje infrastrukture i zdravstvene skrbi).

Novac i sustav

Veća ulaganja u zdravstvo smanjuju smrtnost u svim zemljama. Veći BDP po stanovniku pomaže zdravlju samo u zemljama gdje je razina sreće već viša.

Sreća i zdravlje međusobno se potiču

Istraživanje je pokazalo i zanimljiv “kružni efekt”:

• veća sreća – manje kroničnih bolesti
• manje bolesti – veća sreća u budućnosti.

Drugim riječima, kada se jednom prijeđe ta ključna granica zadovoljstva, zdravlje i sreća počinju se međusobno jačati.

Što to znači za vas?

Stručnjaci ističu da sreća nije samo osjećaj – već i rezultat osnovnih životnih uvjeta.

Kako biste dugoročno poboljšali zdravlje, važno je najprije osigurati:

• osjećaj sigurnosti
• stabilne odnose i društvenu podršku
• zadovoljene osnovne potrebe.

Tek tada sreća može dodatno pomoći u donošenju zdravijih odluka i lakšem nošenju sa stresom.

Kako povećati sreću (i zdravlje)?

Postoje konkretni koraci koje možete uvesti u svakodnevni život.

Na osobnoj razini:

• njegujte odnose s obitelji i prijateljima
• bavite se aktivnostima koje vas ispunjavaju
• radite na mentalnom zdravlju (mindfulness, terapija)
• poboljšajte san i prehranu
• redovito se krećite (šetnje, trening snage, joga).

U okruženju:

• boravite u prirodi i zelenim površinama
• koristite parkove, biciklističke staze i šetnice
• potičite zajedništvo i sigurnost u zajednici.

Pročitajte i ove članke:

• Ličnost i sreća: Zašto su neki ljudi sretniji od drugih?
• Mozak, emocije i sreća: Možemo li “hakirati” svoj um za bolji život?
• Kako biti sretan sam sa sobom? Psihologinja ima osam savjeta.

• istraživanje
• sreća
• sreća i bolesti
• sreća i zdravlje

Učitaj više izvora