Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) predstavlja dugotrajno, progresivno oštećenje dišnog sustava obilježeno suženjem bronha i trajnim oštećenjem alveola.

Najčešći oblici KOPB-a su kronični bronhitis i emfizem, a oba stanja uzrokuju otežano izdisanje, zadržavanje zraka i smanjenu učinkovitost ventilacije.

Bolest se najčešće javlja kod dugogodišnjih pušača, ali i kod osoba izloženih industrijskim česticama, zagađenju zraka ili genetskim faktorima, primjerice pri deficitu alfa-1-antitripsina.

U nastavku otkrivamo najbolje vježbe disanja za KOPB.

KOPB – simptomi i rizični faktori

KOPB se razvija sporo, a prvi simptomi često se zanemaruju. Najčešći znakovi uključuju:

• kronični kašalj i iskašljavanje sluzi
• otežano disanje, posebno pri naporu
• piskanje pri disanju
• pritisak u prsima
• umor i smanjena tolerancija napora.

Što se događa u plućima kod KOPB-a?

Kod KOPB-a dolazi do strukturnih promjena:

• bronhi postaju suženi i puni sluzi
• alveole gube elastičnost i pucaju
• dišni putovi se kolabiraju tijekom izdisaja
• zrak ostaje zarobljen u plućima (hiperinflacija).

Zbog toga pacijent diše brže, pliće i neučinkovito. Mišići dišnog sustava postaju preopterećeni, a osjećaj dispneje se pojačava čak i pri minimalnom naporu. Upravo zato se u terapiji ističu vježbe disanja kod plućnih bolesti kao važan dio sveobuhvatne fizikalne terapije i plućne rehabilitacije.

Vježbe disanja kod KOPB-a – zašto su važne?

Respiratorne tehnike imaju dokazanu korist jer:

• smanjuju zaostajanje zraka u plućima
• produbljuju udah i produljuju izdisaj
• poboljšavaju oksigenaciju
• smanjuju osjećaj gušenja
• jačaju dijafragmu i pomoćnu respiratornu muskulaturu
• poboljšavaju toleranciju napora i svakodnevnu funkcionalnost.

Zbog svega navedenog vježbe disanja za KOPB ključni su elementi rehabilitacijskog programa.

Vježbe disanja za KOPB

U nastavku teksta donosimo primjere nekih vježbi koji se mogu raditi kako bi se unaprijedila plućna funkcija kod KOPB-a (KOPB vježbe disanja).

Preporuka je osobama oboljelim od KOPB-a da se uključe u programe plućne rehabilitacije kako bi se provela adekvatna funkcionalna dijagnostika te stvorio individualizirani plan plućne rehabilitacije i respiratornih treninga koje provode educirani fizioterapeuti u specijaliziranim ustanovama.

Disanje stisnutim usnama

Kod KOPB-a mali dišni putovi lako se kolabiraju tijekom izdisaja – to uzrokuje zadržavanje zraka i hiperinflaciju. Disanje stisnutim usnama stvara blagu otpornost na izdisaju i time povećava tlak u dišnim putovima pri izdisaju, što pomaže da se bronhi drže otvorenijima dulje tijekom izdisaja.

Posljedično se smanjuje brzina disanja, poboljšava izmjena plinova i smanjuje osjećaj gušenja.

Evo kako se izvodi.

1. Položaj – sjednite uspravno ili lagano naslonjeni; ramena opustite.
2. Priprema – opustite lice i vilicu, ruke na krilu.
3. Udisaj – polagano udahnite kroz nos dvije sekunde (ili prirodno i udahnite bez napora).
4. Izdah – stisnite usne kao da želite puhati kroz slamku (ne prejako), izdišite polako 4 – 6 sekundi – cilj je da izdah bude otprilike dvostruko dulji od udaha.
5. Ponavljanje – radite serije od 5 – 10 ponavljanja, 3 – 4 puta dnevno i uvijek kada osjetite kratkoću daha (primjerice, nakon hodanja ili penjanja stepenica).

Savjeti/varijante – koristite tijekom aktivnosti (hodanje) – započnite s udahom tijekom dva koraka i izdahom kroz stisnute usne tijekom četiri koraka; to pomaže ritmizirati napor.

Osim stisnutim usnama možete vježbu izvoditi tako da izdišete kroz izgovor slova “S” ili “F”.  Ako osjećate vrtoglavicu – usporite ili prekinite.

Dijafragmalno (trbušno) disanje

KOPB pacijenti često “štedljivo” koriste dijafragmu i oslanjaju se na pomoćne mišiće vrata i ramena, što troši više energije i dovodi do plitkog, neefikasnog disanja.

Dijafragmalno disanje potiče iskorištavanje dijafragme (glavnog mišića inspiracije), povećava ventilaciju donjih plućnih polja, smanjuje rad pomoćnih mišića i može poboljšati kapacitet napora i udobnost disanja nakon periodične prakse. Dokazi su mješoviti, ali mnoge smjernice ga preporučuju kao dio rehabilitacije.

Evo kako se izvodi.

1. Položaj početnika – ležeći na leđima s blago savijenim koljenima (podižete jastuk ispod koljena) – kasnije vježbu radite sjedeći.
2. Ruke – jedna ruka na prsnom košu, druga na trbuhu (ispod donjeg rebrenog luka).
3. Uputstvo – polako udahnite kroz nos, ciljajte da se proširi trbuh (ruka na trbuhu se diže), a prsa se minimalno miču. Udah treba biti tih i bez forsiranja, 2 – 3 sekundi.
4. Zadržavanje – kratko zaustavljanje (1 – 2 sekunde) samo ako je ugodno.
5. Izdah – polagano izdahnite kroz nos ili lagano otvorene usne, trbuh se vraća prema unutra; izdah duži nego udah (3 – 6 sekundi).
6. Ponavljanje – 5 – 10 minuta dnevno podijeljeno u 2 – 3 sesije; tijekom početka vježbajte ležeći 5 – 10 minuta dok ne postane automatsko, zatim prijeđite u sjedeći i stojeći položaj.

Napomena: Kod nekih pacijenata može privremeno povećati osjećaj kratkoće daha; ako se tako dogodi, vratite se na prirodno disanje i kombinirajte s pursed-lip tehnikom.

Segmentalno (selektivno/tehnike ekspanzije) disanje

Kod KOPB-a želi se poboljšati ventilacija onih dijelova pluća koji su slabije prozračni (primjerice, bazalni segmenti).

Segmentalno disanje usmjerava udah u određeni segment pluća (primjerice, stražnji dio baza pluća) kako bi se povećala ekspanzija tog područja, smanjila atelektaza i poboljšala regionalna ventilacija.

Često se koristi uz dodir terapeuta ili ciljane položaje tijela koji olakšavaju otvaranje određenih plućnih polja.

Evo kako se izvodi (jednostavna verzija za kod kuće).

1. Položaj – sjedeći s osloncem ili ležeći na suprotnoj strani (npr. ako ciljate desni donji segment, lagano naslonite lijevi bok).
2. Ruke/terapeut – ako imate terapeuta – on/la stavlja dlan na ciljano mjesto prsnog koša kako bi pružio blagi otpor pri udisaju; za samostalno izvođenje upotrijebite ruku i osjetite gdje želite “poslati” zrak.
3. Udisaj – udahnite polako kroz nos fokusirajući osjećaj širenja ispod ruke ili u donjem dijelu rebara (oko tri sekunde).
4. Kratko zadržavanje – 1 – 2 sekunde (ako je ugodno).
5. Izdah – polagano izdahnite kroz stisnute usne.
6. Serije – 5 – 8 ponavljanja po ciljanom segmentu, ponoviti 2 – 3 puta dnevno ili prema preporuci fizioterapeuta.

Varijante: Kombinirajte s položajima za drenažu (postural drainage) i ACBT (opisano niže) ako je potrebno ispuštanje sekreta. Ako vježba izaziva vrtoglavicu ili pogoršanje dispneje, prekinite.

Aktivno ciklično disanje i huff tehnika (ACBT: thoracic expansion + huffing)

Kod pacijenata s kroničnim bronhitisom i povećanom proizvodnjom sekreta cilj je mobilizirati sekret iz malih dišnih putova prema većim dišnim putovima, gdje se može izbaciti.

Aktivni ciklus disanja (kombinacija kontrole disanja, vježbi ekspanzije i prisilnog izdisaja – “huff“) pomaže mobilizirati i ukloniti sekret bez štetnog kašljanja (smanjuje umor, bol i rizik od urinarne inkontinencije povezane s jakim kašljanjem). ACBT je standardna tehnika u drenaži dišnih putova.

Kako se izvodi? – konkretan protokol (ACBT)

ACBT se radi u ciklusima i obično uključuje tri faze.

Kontrola disanja (relaksirano disanje):

• sjednite udobno, opustite ramena
• dišite tihim, plitkim udisajima kroz nos i izdahom kroz nos ili lagano otvorene usne 5 – 10 puta dok se ne smirite.

Vježbe ekspanzije prsnog koša:

• napravite 3 – 5 dubokih, kontroliranih udaha (ne forsirano), zadržite zrak dvije sekunde, zatim polagano izdahnite
• možete dodati blagi “dlan na prsima” otpor ili duboki udah uz podizanje ruku iznad glave za veću ekspanziju.

Huff ili huffing (prisilni izdisaj bez zatvaranja glasnica):

• nakon niza udaha/ekspanzija, nagnite se blago naprijed, otvorite usta i napravite “huff” – snažno, ali kratko izbacite zrak iz srednjih plućnih voda kao da želite magliti ogledalo (ne kašalj)
• ako se sekret pomakne, pokušajte huff ponoviti nekoliko puta, a zatim ako je potrebno, uslijedi usmjeren kašalj.

Ciklus – ponovite ove tri faze 2 – 4 puta ili prema osobi i količini sekreta; često se kombinira s PEP/OPEP uređajima za bolju mobilizaciju sekreta.

Kontrola ritma disanja prilikom aktivnosti

Dispneja često nastaje tijekom aktivnosti jer pacijent hiperventilira ili ne sinkronizira udah/izdah s pokretom.

Kontrola ritma disanja (pacing) uči osobu uskladiti korake i disanje, rasteretiti rad mišića i smanjiti nagle napade gušenja pri fizičkim aktivnostima. To povećava toleranciju na hodanje i svakodnevne aktivnosti.

Praktični primjeri su:

• hodanje (osnovna tehnika) – udahnete tijekom dva koraka, izdahnete kroz skupljene usne tijekom četiri koraka; ako je potrebno, produžite izdah (primjerice, 2:6)
• stube/penjanje – udah prije ili tijekom početnih pokreta, izdah kroz pursed-lip tijekom uspona (izdah treba biti dulji od udaha)
• kućanski poslovi (npr. usisavanje) – planirajte kratke intervale rada i odmora; prije zahtjevnijeg dijela napravite 3 – 4 pursed-lip udisaja za reset.

Učestalost – primjenjujte stalno tijekom aktivnosti; cilj je da postane automatski način disanja dok radite.

Napomena: Prilagodite odnos udah/izdah stvarnom intenzitetu aktivnosti i individualnoj toleranciji.

Uređaji za jačanje respiratorne muskulature – dodatak vježbama disanja

Osim klasičnih tehnika, kod mnogih pacijenata od velike su koristi uređaji za respiratorni trening, koji ciljano jačaju mišiće inspiracije i ekspiracije. Oni se koriste kao dodatak u programu rehabilitacije, osobito kada su respiratorni mišići oslabljeni zbog kronične hiperinflacije.

1. Uređaji za inspiratorni mišićni trening

Inspiratorni mišićni trening (IMT) provodi se uz pomoć specijalnih medicinskih uređaja.

Uređaj za IMT služi sljedećem:

• pruža prilagodljivi otpor pri udahu
• trenira dijafragmu i međurebrene mišiće
• smanjuje osjećaj umora pri disanju
• omogućuje precizno doziranje otpora
• siguran je i jednostavan za kućnu upotrebu
• poboljšava udah i jača respiratorni sustav
• poboljšava toleranciju napora i kvalitetu života.

Kod osoba s KOPB-om redovito korištenje uređaja za IMT povećava snagu inspiratorne muskulature, smanjuje dispneju i omogućuje učinkovitije izvođenje svakodnevnih aktivnosti.

2. PEP i OPEP uređaji

Ovi uređaji kombiniraju otpor pri izdisaju (PEP) i vibracije koje razrjeđuju sekret. Namijenjeni su osobama s:

• kroničnim bronhitisom
• obilnim sekretom
• čestim infekcijama dišnog sustava.

Pomažu u mobilizaciji sluzi, olakšavaju iskašljavanje i poboljšavaju ventilaciju.

3. Respiratorni treninzi uređajima s varijabilnim otporom

Moderni elektronički uređaji nude:

• biofeedback (povratnu informaciju) u stvarnom vremenu
• digitalne programe prilagođene stanju pacijenta
• praćenje napretka tijekom rehabilitacije.

Primjenjuju se u bolnicama, ali i u kućnim uvjetima kod dobro educiranih pacijenata.

Pročitajte i ove članke:

• KOPB simptomi: 8 znakova bolesti koju ima sve više ljudi
• Kako pobijediti KOPB? Više je mogućnosti, tu je i novi lijek
• Prva nova uspješna terapija za teške oblike astme i KOPB u zadnjih pola stoljeća.

• KOPB vježbe disanja
• vježbe disanja kod KOPB-a
• vježbe disanja kod plućnih bolesti
• vježbe disanja za KOPB