Što se događa s vašim tijelom kada prebrzo jedete?

U današnjem užurbanom načinu života mnogi od nas jedu u hodu

U današnjem užurbanom načinu života mnogi od nas jedu u hodu, ne razmišljajući puno o tempu kojim konzumiraju obroke.

No, jeste li znali da prebrzo jedenje može imati ozbiljne posljedice za vaše zdravlje – od probavnih smetnji do povećanog rizika za dijabetes tipa 2? U nastavku saznajte zašto biste trebali usporiti i kako male promjene mogu imati velik učinak na vaše zdravlje i dobrobit.

Što znači jesti prebrzo?

Ako obrok pojedete za manje od 10 – 15 minuta, bez temeljitog žvakanja ili osluškivanja signala sitosti – vjerojatno jedete prebrzo. Ova navika može dovesti do prejedanja, probavnih tegoba, debljanja i povećanog rizika za metaboličke bolesti poput dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma.

1. Ne primjećujete kada ste siti

Tijelu je potrebno oko 20 minuta da signalizira mozgu da ste pojeli dovoljno. Ako jedete brzo, vrlo je lako unijeti više hrane nego što vam zapravo treba.

Osim toga, brzim jedenjem narušava se ravnoteža hormona gladi i sitosti – poput grelina i leptina – što dodatno otežava kontrolu apetita.

Zanimljivo je da temeljitije žvakanje može pomoći – jedno istraživanje je pokazalo da žvakanje svakog zalogaja 40 puta povećava razinu GLP-1 hormona (koji potiče osjećaj sitosti), a smanjuje grelin, hormon gladi.

2. Pojavljuju se probavne tegobe

Brzo jedenje često znači i nedovoljno žvakanje, što otežava probavu i povećava šansu da progutate zrak. Posljedice mogu biti nadutost, plinovi, žgaravica i grčevi. Dugoročno, ova navika može iritirati želučanu sluznicu i povećati rizik od gastritisa.

Ako obrok pojedete za manje od 10 – 15 minuta, bez temeljitog žvakanja ili osluškivanja signala sitosti - vjerojatno jedete prebrzo
FOTO: Shutterstock

3. Dobivate na težini

Prebrzo jedenje potiče prejedanje i veći unos kalorija. Osobe koje jedu brzo češće posežu za većim porcijama i više grickaju između obroka. Dugoročno, to otežava održavanje zdrave tjelesne mase i povećava rizik od pretilosti.

4. Povećava se rizik od dijabetesa tipa 2

Istraživanja pokazuju da osobe koje pojedu obrok za manje od 20 minuta imaju veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 u usporedbi s onima koji jedu 30 minuta ili dulje. Dijabetes tipa 2 nastaje kada tijelo ne koristi inzulin učinkovito, što dovodi do povišene razine šećera u krvi.

5. Veći rizik od metaboličkog sindroma

Metabolički sindrom uključuje skup stanja poput povišenog krvnog tlaka, povećanog opsega struka i povišenog kolesterola, a sve to povećava rizik za srčani i moždani udar.

Oni koji brzo jedu imaju 2 – 5 puta veći rizik od razvoja ovog sindroma. Uzrok je kombinacija pretilosti, inzulinske rezistencije i upalnih procesa u tijelu.

6. Smanjena apsorpcija nutrijenata

Probava započinje u ustima – žvakanjem se hrana razgrađuje i miješa sa slinom, čime se olakšava apsorpcija vitamina i minerala u probavnom sustavu. Ako hranu ne žvačete dovoljno, tijelo teže apsorbira sve potrebne nutrijente.

Prebrzo konzumiranje hrane povećava rizik od gušenja
FOTO: Shutterstock

7. Veći rizik od gušenja

Prebrzo konzumiranje hrane povećava rizik od gušenja, osobito ako uzimate velike zalogaje, ne žvačete dovoljno ili pričate dok jedete. Taj rizik je osobito izražen kod djece i starijih osoba koje već mogu imati poteškoće s gutanjem.

Prednosti sporijeg jedenja

Usporavanje tempa jedenja može donijeti brojne koristi:

  • bolja probava – manje nadutosti, plinova i žgaravice
  • bolja regulacija hormona – više GLP-1 i manje grelina
  • stabilnija razina šećera u krvi – manji rizik od inzulinske rezistencije
  • manje grickanja – ljudi koji jedu sporije jedu do 25 % manje grickalica nakon obroka
  • lakše održavanje tjelesne težine – manji unos kalorija
  • veće uživanje u obroku – više svjesnosti i užitka pri jelu
  • manji rizik od gušenja – pogotovo kod djece i starijih
  • jasnije signali sitosti – lakše prepoznajete kada ste siti.

Kako usporiti tempo jedenja?

Isprobajte ove savjete:

  • više žvačite – ciljajte na 15 – 30 žvakanja po zalogaju
  • smanjite ometanja – jedite bez gledanja u ekrane
  • slušajte tijelo – prije i tijekom obroka provjerite koliko ste gladni
  • manji pribor za jelo – manja žlica ili vilica može pomoći
  • radite pauze – spuštajte pribor za jelo između zalogaja
  • uživajte svim osjetilima – fokusirajte se na miris, okus i teksturu hrane
  • koristite štopericu – nastojte obrok rastegnuti na barem 20 minuta.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Jones, B. (2025). What Happens to Your Body When You Eat Too FastVerywell Health.
  2. Lu, Y. i sur. (2023). Associations between eating speed and food temperature and type 2 diabetes mellitus: a cross-sectional study. Front. Nutr., 10: 1205780.
  3. Gudi, S. K. (2020). Eating speed and the risk of type 2 diabetes: explorations based on real-world evidence. Annals of Pediatric Endocrinology & Metabolism, 25(2): 80–83. 

Ocijenite članak

4 / 5   1

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu