Hladan nos kod odraslih može biti povezan s ovim stanjima

Hladan nos kod odraslih

Hladan nos kod odraslih najčešće nije razlog za zabrinutost i obično prođe sam od sebe. Ipak, u nekim slučajevima može biti povezan s određenim zdravstvenim stanjima.

Neka istraživanja sugeriraju da hladan nos kod odraslih može biti povezan sa slabijim imunitetom, što potencijalno povećava osjetljivost na virusne infekcije. No, sama izloženost hladnoći ne znači nužno da ćete se razboljeti.

Najčešće je dovoljno da se pravilno obučete za vremenske uvjete ili prilagodite radnom okruženju kako biste spriječili da vam nos postane hladan.

Hladan nos kod odraslih – uzroci

Najčešći razlog hladnog nosa je jednostavan – hladno vam je. Dijelovi tijela poput nosa, prstiju i nožnih prstiju prvi su na udaru niskih temperatura. No, ponekad se uzrok krije u nekom zdravstvenom problemu.

1. Hipotireoza

Kod smanjene funkcije štitnjače tijelo postaje osjetljivije na hladnoću, osobito u ekstremitetima poput nosa. Štitnjača regulira tjelesnu temperaturu, a kada ne radi ispravno, tijelo teže proizvodi toplinu. Liječenjem hipotireoze simptomi se obično ublažavaju.

2. Povišena razina šećera u krvi

Visok šećer u krvi – najčešće uzrokovan dijabetesom, stresom ili prejedanjem – može narušiti cirkulaciju, što može dovesti do osjećaja hladnoće u nosu i drugim dijelovima tijela.

3. Srčane bolesti

Osobe sa srčanim problemima često su osjetljivije na hladnoću. Kod oboljelih od koronarne bolesti srca izlaganje hladnoći može izazvati bol u prsima (anginu), čak i bez fizičkog napora.

Osim toga, oslabljena srčana funkcija može smanjiti protok krvi u dijelove tijela poput nosa.

4. Raynaudov sindrom

Ovo stanje uzrokuje privremeno sužavanje krvnih žila kao reakciju na hladnoću, što dovodi do hladnih i blijedih prstiju, no ponekad i nosa. Može se pojaviti samostalno ili kao posljedica drugih bolesti, poput lupusa. Određeni lijekovi također mogu povećati rizik od simptoma Raynaudova sindroma.

hladan nos kod odraslih može biti povezan sa slabijim imunitetom
FOTO: Shutterstock

5. Bolesti krvi

Neke krvne bolesti, poput bolesti hladnih aglutinina, Hodgkinovog limfoma ili poremećaja trombocita, mogu utjecati na reakciju tijela na hladnoću i izazvati hladan ili plavi nos.

6. Ozebline

Ozebline nastaju zbog izlaganja ekstremnoj hladnoći, pri čemu dolazi do oštećenja kože i tkiva. Isprva se javlja osjećaj hladnoće i utrnulosti, a kasnije i bol ili peckanje. Osobe s lošom cirkulacijom posebno su izložene riziku.

7. Stres

Stres može utjecati na temperaturu tijela. Neka istraživanja pokazuju da povećano mentalno opterećenje može sniziti temperaturu nosa, vjerojatno zbog suženja krvnih žila i smanjenog protoka krvi. Ipak, potrebna su daljnja istraživanja da bi se to u potpunosti razumjelo.

Kako ugrijati hladan nos kod odraslih?

Liječenje ovisi o uzroku. Ako je riječ o zdravstvenom problemu poput bolesti štitnjače ili srca, važno je liječiti osnovno stanje. Kod ozeblina je potrebno hitno liječenje – zagrijavanje tijela, uklanjanje oštećenog tkiva i druge medicinske mjere.

Ako vam je nos jednostavno hladan zbog niskih temperatura, možete pokušati sljedeće:

  • nosite šal ili masku preko lica
  • odjenite se slojevito
  • pijte ili jedite nešto toplo.

Kada posjetiti liječnika?

Ako vam je nos često hladan, i to u situacijama kada drugima nije, ili ako uz hladan nos primjećujete i druge simptome, svakako se obratite liječniku. Dugotrajna hladnoća nosa može ukazivati na ozbiljnije zdravstvene probleme, a neliječena stanja mogu dovesti do komplikacija, poput:

Odmah potražite pomoć ako sumnjate na ozebline ili ako se zbog hladnoće jave bol u prsima ili simptomi hipotermije – takva stanja zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Valeii, K. (2025). 7 Reasons for a Cold Nose. Verywell Health.
  2. Huang, D. i sur. (2023). Cold exposure impairs extracellular vesicle swarm-mediated nasal antiviral immunity. J. Allergy Clin. Immunol., 151(2): 509–525.
  3. Marinescu, A. C. i sur. (2017). Physiological Parameter Response to Variation of Mental Workload. Human Factors, 60(1): 31–56. 

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu