Kako koristiti sprej za nos? Prelako se poseže za nazalnim dekongestivima, a to vodi u ovisnost! Magistar farmacije donosi odgovore

Kako koristiti sprej za nos

Kongestija nosa je relativno čest problem koji se može javiti kao simptom različitih stanja, poput alergijskih reakcija, akutnog sinusitisa, prekomjernog korištenja dekongestiva i sl.

Pacijenti se najčešće žale na začepljen nos, osjećaj težine u glavi, osjećaj punoće u licu, nemogućnost ili teškoću disanja kroz nos itd. U svrhu liječenja samog simptoma kongestije često će posegnuti za različitim sprejevima za nos.

Kako koristiti sprej za nos?

Kongestija dolazi iz latinske riječi “congestio“, čije je značenje “gomilanje”, a označava prekomjerno ili nenormalno nakupljanje krvi u tkivu ili organu. Patofiziologija kongestije nosa najčešće uključuje upalu sluznice, povezanu s povećanom nazalnom sekrecijom te oticanjem tkiva, odnosno stvaranjem edema.

Upala povezana s alergijom, rinosinusitisom i sl. inducira vazodilataciju, povećavajući pritom protok krvi i vaskularnu permeabilnost. Posljedično, imamo punjenje venskih sinusoida u nosnoj šupljini, oticanje te blokadu protoka zraka kroz nos.

Pacijenti će često posegnuti za nazalnim dekongestivima koji su vrlo efikasni pri liječenju. Naime, vaskularni sustav sluznice nosa čine arteriole regulirane α2-receptorima te vene regulirane α1 i α2-adrenoreceptorima.

Stimulacija navedenih receptora dovodi do vazokonstrikcije, smanjenog protoka krvi i u konačnici liječenja samog edema i kongestije nosa. Nazalni dekongestivi djeluju upravo stimulacijom navedenih receptora.

Generalno, dekongestive koje danas imamo u ljekarnama dijelimo na dvije velike skupine. To su derivati feniletilamina te imidazolini.

Predstavnici derivata feniletilamina su efedrin i fenilefrin. Imidazolini su pak nafazolin, oksimetazolin i ksilometazolin. Imidazolini su nešto efikasniji jer su primarno agonisti α2-receptora, dok derivati feniletilamina djeluju na α1-receptore, uz iznimku efedrina koji djelomično ima učinak i na β-receptore.

Sprejevi za nos koji sadrže dekongestive su načelno jako dobri i efikasni lijekovi
FOTO: Shutterstock

U svakom slučaju, zbog navedenih razloga, predstavnik imidazolina 0,1 % ksilometazolin hidroklorid djeluje već nakon nekoliko minuta uz trajanje učinka do 10 sati, dok npr. derivat feniletilamina fenilefrin djeluje nakon 15 – 20 minuta u trajanju do maksimalno četiri sata.

Sprejevi za nos koji sadrže dekongestive su načelno jako dobri i efikasni lijekovi, ali jako je važno za pacijente znati kako se pravilno koristi sprej za nos.

Dekongestivni sprejevi se ne smiju koristiti u kontinuitetu dulje 5 – 7 dana, a neki autori smatraju čak i taj period predugim.

Pacijenti nerijetko zbog brzog učinka i evidentnog olakšanja simptoma zanemare navedeno upozorenje ili ga možda nisu ni svjesni. Tada, u slučaju prekomjernog korištenja, potencijalno može doći do razvoja stanja rhinitis medicamentosa, u doslovnom prijevodu – kongestije nosa uzrokovane lijekovima.

Isto stanje pacijenti često percipiraju kao ovisnost o sprejevima za nos, iako u principu taj izraz nije precizan s obzirom na to da se ne razvija ovisnost u užem smislu riječi.

Rhinitis medicamentosa

O čemu se onda točno radi? Riječ je o povratnoj kongestiji nosa (tzv. rebound effect). U literaturi se spominje kako se ista može razviti nakon 4 – 6 tjedana kontinuiranog svakodnevnog korištenja nazalnih dekongestiva, a spominje se i slučaj pojave tog stanja i nakon samo tri dana korištenja istih.

Patofiziološki mehanizam nije potpuno jasan, iako postoji nekoliko hipoteza. Jedna od hipoteza govori kako kronična vazokonstrikcija zbog djelovanja nazalnih sprejeva dovodi do ishemije sluznice nosa (smanjen dotok krvi), zbog čega se razvija intersticijski edem.

Usto, govori se i o zamoru vazokonstriktornih mehanizama, što rezultira hiperemijom (lokalna prepunjenost krvlju) i kongestijom nosa. Ta hipoteza korelira sa smanjenom osjetljivosti receptora na endogene katekolamine, ali i na dekongestive, pri čemu se javlja potreba za sve većim dozama nazalnih dekongestiva.

Usto, postoji još nekoliko objašnjenja zbog čega uopće dolazi do povratne kongestije nosa. Tako se govori i o poremećenom balansu simpatikusa i parasimpatikusa zbog korištenja vanjskih vazokonstriktornih molekula.

Rhinitis medicamentosa nije rijetka te prema nekim podacima obuhvaća 1 – 9 % svih posjeta otorinolaringolozima. Prema jednom istraživanju čak je 49 % pacijenata prekomjerno koristilo nazalne dekongestive unatoč tome što ih je velika većina bila upozorena na moguće posljedice i nuspojave.

kako se pravilno koristi sprej za nos
FOTO: Shutterstock

Liječenje i alternativa nazalnim dekongestivima

Liječenje povratne kongestije nosa prvenstveno uključuje prekid korištenja dekongestiva. Međutim, zbog simptoma koji se pritom javljaju, sam proces prekidanja korištenja spreja je izuzetno zahtjevan za pacijenta. U literaturi se spominje pomoć u obliku korištenja intranazalnih kortikosteroida, koji se u Hrvatskoj trenutno mogu dobiti isključivo na liječnički recept.

U svakom slučaju, potrebni su strpljenje i upornost od strane pacijenta te potpora zdravstvenih djelatnika, kako bi se navedeni problem uspio apsolvirati.

Možda i najvažnija u cjelokupnoj problematici jest prevencija. Prvenstveno, pacijenti koji posegnu za nazalnim dekongestivima iste ne smiju koristiti u kontinuitetu dulje 5 – 7 dana. Navedeni sprejevi svakako imaju svoje mjesto u tretiranju kongestije, ali ključno ih je koristiti ograničen period vremena.

Usto, potrebno je kongestiju nosa promatrati i kao simptom nekog drugog stanja. Primjerice, ako je riječ o kongestiji nosa uzrokovanoj alergijskom reakcijom, važno je liječiti i tretirati samu alergiju, bilo antihistaminicima ili intranazalnim kortikosteroidima u dogovoru s liječnikom.

Ako je riječ o nekom drugom eventualnom uzroku, potrebno je isti sanirati na adekvatan način. Ako sama kongestija nosa nema jasno određeni uzrok, može se simptomatski pokušati liječiti sprejevima za nos koji ne moraju nužno u svojem sastavu imati nazalni dekongestiv.

U ljekarnama je prisutan ogroman broj takvih sprejeva koji bi se mogli potencijalno koristiti u svrhu tretiranja same kongestije nosa. Drugim riječima, prije posezanja za bilo kakvim sprejom jako je važno konzultirati se s liječnikom ili ljekarnikom kao najdostupnijim zdravstvenim djelatnikom.

Naime, zdravstveni djelatnici će na temelju simptoma, rizika i individualnih karakteristika preporučiti optimalan proizvod s jasnim uputama o načinu i duljini korištenja. Jako je važna i individualna odgovornost svakog pacijenta koji navedena upozorenja i upute mora ozbiljno shvatiti te ih se pridržavati.

Na taj će način prevenirati pojavu povratne kongestije nosa, a da se istovremeno potpuno ne odrekne pozitivnih svojstava navedenih lijekova koji mu mogu biti od znatne pomoći.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Wahid, N. W. B. i Shermetaro, C. (2023). Rhinitis Medicamentosa. StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing.
  2. Nasal congestion. (2022). Cleveland Clinic.
  3. Fried, M. P. (2018). Nosna kongestija i rinoreja. HeMED.
  4. Mehuys, E. i sur. (2014). Self-medication in persistent rhinitis: overuse of decongestants in half of the patients. The Journal of Allergy and Clinical Immunology In Practice, 2(3): 313–9.
  5. Naclerio, R. M. i sur. (2010). Pathophysiology of nasal congestion. International Journal of General Medicine, 8(3): 47–57.
  6. Kongestija. Hrvatska enciklopedija.

Ocijenite članak

5 / 5   1

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu