Gluten je posebna vrsta proteina koja se nalazi u pšenici, ječmu, zobi i raži. Gluten može uzrokovati zdravstvene probleme, a interesantno je da preko 50% osoba koji su intolerantni na gluten to niti ne znaju (bolest se zove celijakija).

U časopisu Medicina 2008. godine objavljen je pregledni rad koji ističe kako je celijakija (ili glutenska enteropatija) doživotno nepodnošenje glutena. Kod osoba intolerantnih na gluten unos glutena oštećuje crijevnu sluznicu, pa je upijanje hranjivih tvari otežano. Jedini lijek je doživotna prehrana bez glutena. 

Postupno uvođenje glutena u prehranu dojenčeta na majčinom mlijeku značajno smanjuje rizik od pojave celijakije. Gluten se preporučuje uvoditi u prehranu dojenčeta već s navršena četiri mjeseca života jer majčino mlijeko:

• smanjuje imunogeno djelovanje alergena iz hrane, 
• povoljno utječe na sastav crijevne mikroflore i stanje sluznice.

Simptomi celijakije kod dojenčadi su:

• slabije napredovanje na težini,
• nenapredovanje u rastu, 
• učestale, obilne i proljevaste stolice, 
• jako izražen trbuh,
• mršavi ekstremiteti,
• blijedi ten,
• gubitak apetita i mišićne mase. 

S vremenom, stanje se može pogoršavati uz česti plač i nezadovoljstvo. 

U djece predškolske i školske dobi može se pojaviti:

• sideropenična anemija, 
• rahitis, 
• niski rast,
• zakašnjeli pubertet. 

Kod odraslih su simptomi celijakije vrlo različiti, a uključuju:

• kronični proljev, 
• gubitak na tjelesnoj masi, 
• bol u želudcu,
• nadutost,
• glositis, 
• anemiju, 
• osteoporozu, 
• neplodnost, ali i
• simptome neuroloških i psihijatrijskih bolesti poput depresije ili pretjerane ljutnje. 

Uz celijakiju se javljaju i druge autoimune bolesti, a povećana je i učestalost malignih bolesti probavnog sustava.

Uvođenje bezglutenske prehrane započinje nakon postavljanja dijagnoze celijakije. Iz prehrane se isključuju namirnice koje sadrže pšenicu, ječam i raž. 

Prema radu objavljenom 2018.godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu tri su glavna aspekta bezglutenske prehrane: 

1. Izbjegavanje žitarica i proizvoda koji sadrže gluten, kao što su kruh, Müsli, brašna, tjestenine, kolači, keksi, umaci i sl. koji sadrže pšenicu, ječam, raž ili zob koja potječe iz nekontroliranog uzgoja ili je kontaminirana. 
2. Konzumiranje prirodnih namirnica bez glutena, kao i alternativnih izvora škroba, kao što je riža, krumpir, kukuruz i kineska šećerna trska. 
3. Korištenje industrijskih zamjenskih pripravaka bez glutena koji su dostupni u prodaji.

Svi koji ne podnose gluten trebaju se pridržavati dijete bez glutena.

Samo pridržavanjem takve dijete doći se do ublažavanja simptoma bolesti, a oni čak mogu i nestati. S vremenom će doći do oporavljanja sluznice tankog crijeva. Stanje organizma se može toliko oporaviti da bude kao u svake zdrave osobe. 

Hrana koju treba izbjegavati u bezglutenskoj dijeti

• kruh, pšenični škrob,
• krušne mrvice,
• žitarice, zobene pahuljice, brašno,
• kus kus,
• krekeri,
• rezanci,
• pereci,
• neki rižini kolači (provjeriti deklaraciju),
• tortilje od pšeničnog brašna.

Međunarodni znak prekriženog klasa oznaka je za namirnice koje su testirane na prisustvo glutena, a testiranjem je dokazano da ne sadrže gluten. Namirnice bez te oznake bi trebalo izbjegavati. 

Postoji i skupina hrane koja se može nazvati rizičnom hranom, a takva se hrana može konzumirati tek kad se utvrdi da ne sadržava gluten. U takve proizvode se ubrajaju:

• instant juhe, 
• kobasice, 
• hrenovke, 
• umak od soje, 
• slatkiše i bombone, 
• neke vrste sladoleda, 
• pudinzi,
• slad, 
• čips, 
• instant napitke (kava, kakao). 

Što smijem jesti u prehrani bez glutena?

Najvažnije je da čitate deklaraciju na hrani prije nego ju kupite. Hrana koja sadrži gluten trebala bi to imati naznačeno na pakiranju.

Prema časopisu Medicus (2008.) postoji puno namirnica koje prirodno ne sadržavaju gluten te se mogu konzumirati bez bojazni, kao na primjer:

• riža, 
• kukuruz, 
• raznolike vrste brašna od krumpira, grahorica, heljde, manioke, tapioke i kestena; 
• mlijeko i mliječni proizvodi, 
• meso, 
• riba,
• jaja, 
• biljna ulja, 
• povrće i voće. 

Nadalje, postoji cijeli niz proizvoda za oboljele od celijakije (kruh, tjestenine, keksi itd.) iz kojih je gluten odstranjen, a prepoznatljivi su po ambalaži na kojoj se nalazi “prekriženi klas”. 

Za osobe koje nemaju celijakiju ne postoje znanstveni i stručni dokazi za pozitivne zdravstvene učinke bezglutenske prehrane. Zapravo, takav način prehrane može imati i suprotni učinak u nekim slučajevima, posebno ako se dijeta provodi bez nadzora nutricionista ili liječnika.

Kod oboljelih od celijakije prije otkrivanja bolesti može doći do nedostatka vitamina i minerala zbog nemogućnosti njihove apsorpcije putem crijevnih resica (jer su one unošenjem glutena kroz prehranu oštećene). Tako se značajno smanjuje sposobnost za normalnu probavu i apsorpciju nutrijenata. Potrebna je nadoknada vitamina i minerala u obliku dodataka prehrani.

Međutim, važno je za istaknuti kako bezglutenska prehrana sama može dovesti do manjka nekih vitamina i minerala. Nedostatak kruha i žitarica dovodi do smanjenog unosa  vitamina B, željeza i vlakana. Može doći i do deficita magnezija, folne kiseline i kalcija. Folna kiselina nužna je za sintezu DNK, pa deficit folne kiseline ometa oporavak oštećenog tankog crijeva. Folna kiselina i željezo bitnu su za osobe oboljele od anemije. Ovo je razlog zbog kojeg je bitno na pravilan način educirati se o bezglutenskoj prehrani te pažljivo sastavljati obroke. 

Trebalo bi konzumirati namirnice visoke energetske gustoće, koje su prirodno dobar izvor vitamina i minerala te omogućuju uravnotežen i adekvatan unos istih. Primjer takvih namirnica su:

• voće, 
• povrće, 
• grahorice, 
• orašasti plodovi, 
• sjemenke, 
• riba, 
• krto meso,
• piletina,
• mliječni proizvodi.

• dijeta
• dijete
• dodaci prehrani
• gluten
• vlakna

Učitaj više izvora