Kako se “normalni” mozak razlikuje od mozga osobe s PTSP-om?

PTSP može uvelike poremetiti svakodnevni život

Posttraumatski stresni poremećaj ili PTSP može uvelike poremetiti svakodnevni život, gdje naizgled obični okidači – poput usputnog komentara ili glasnog zvuka – mogu izazvati intenzivne traumatske reakcije, što aktivira tjelesni mehanizam “borbe ili bijega”.

Istraživanja otkrivaju da PTSP ne utječe samo na mentalno zdravlje, već i na fizičku strukturu mozga.

Umjesto izraza “normalan”, izraz “neurotipični” ovdje koristimo za osobe s tipičnim razvojem mozga, što pomaže u izbjegavanju stigme povezane s neurodivergentnim stanjima kao što su ADHD, autizam, depresija i PTSP. Prihvaćanje neuroraznolikosti prepoznato je kao snaga u različitim okruženjima.

Razlike u mozgu kod PTSP-a

PTSP mijenja funkciju i strukturu mozga, što dovodi do sljedećeg:

  • pretjerano aktivna amigdala (moždani centar za strah) i nedovoljno aktivan ventromedijalni prefrontalni korteks, koji regulira reakcije na strah
  • smanjena siva tvar u prefrontalnom korteksu, neophodna za obradu informacija i donošenje odluka
  • značajan gubitak sive i bijele tvari u malom mozgu, što utječe na motoričke sposobnosti i pamćenje
  • abnormalnosti u hipokampusu i amigdali, povezane s teškim simptomima PTSP-a
  • niža aktivacija u sustavu nagrađivanja mozga, u korelaciji sa smanjenim zadovoljstvom i razinama dopamina.

Ove promjene pridonose pojačanim reakcijama na strah, poteškoćama u emocionalnoj regulaciji, izazovima u razlikovanju prošlosti i sadašnjosti te povećanoj vjerojatnosti depresije ili ovisnosti.

Trauma također može biti katalizator osobnog rasta
FOTO: Shutterstock

Reverzibilnost učinaka PTSP-a

Iako je neizvjesno jesu li učinci PTSP-a potpuno reverzibilni, istraživanje pokazuje da mozak zadržava svoju sposobnost mijenjanja tijekom života. Tretmani poput kognitivno-bihevioralne terapije pokazali su pozitivne učinke na funkciju mozga.

Primjerice, studije su pokazale da kognitivno-bihevioralna terapija može normalizirati aktivnost amigdale, dok terapija desenzibilizacije i reprocesiranja pokreta oka (EMDR) može dovesti do korisnih promjena u mozgu.

Trauma također može biti katalizator osobnog rasta, poznatog kao posttraumatski rast, što omogućuje pojedincima da pronađu dublje značenje u svojim iskustvima.

Ova transformacija naglašava da PTSP, iako je izazovan, u konačnici može potaknuti otpornost i snagu.

Poticanje zdravih promjena mozga

Neuroplastičnost omogućuje mozgu pozitivnu prilagodbu u bilo kojoj dobi. Strategije za promicanje zdravlja mozga uključuju:

  • terapije kao što su kognitivno-bihevioralna terapija, EMDR i terapija produžene izloženosti
  • prakse svjesnosti kao što je meditacija
  • upuštanje u nova iskustva, izgradnja odnosa podrške i sudjelovanje u vježbama mozga.

Dodatni tretmani kao što su TMS terapija, elektrokonvulzivna terapija i psihodelične terapije također se istražuju.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Hullett, A. (2024). Neurotypical vs. PTSD Brains: The Impact of Trauma and How to HealHeathline.
  2. Shulman, L. M. (2020). Emotional Traumatic Brain Injury. Cogn. Behav. Neurol., 33(4): 301–303.
  3. Månsson, K. i sur. (2016). Neuroplasticity in response to cognitive behavior therapy for social anxiety disorder. Transl. Psychiatry, 6: e727.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu