ADHD lijek: Tema koju prate brojne kontroverze! Psihologinja otkriva koji su ADHD lijekovi u Hrvatskoj i jesu li sigurni

ADHD lijek

ADHD, kao neurorazvojni poremećaj koji se manifestira na različite načine u životima djece i odraslih, sastoji se od dimenzija hiperaktivnosti-impulzivnosti i nepažnje. Zahvaljujući brojnim istraživanjima u ovom području, pronašle su se brojne metode liječenja – od farmakološkog i bihevioralnog do kombiniranog pristupa.

Lijek za ADHD uvelike olakšava funkcioniranje osobama koje pate od ovog poremećaja, ali ADHD lijekovi u Hrvatskoj vežu za sobom različite stavove, kako u stručnim, tako i u laičkim krugovima.

O ADHD-u kao poremećaju kod djece i odraslih te lijekovima koji se koriste u svijetu i u Hrvatskoj razgovarali smo s izv. prof. dr. sc. Snježanom Sekušak-Galešev, psihologinjom, autoricom brojnih stručnih i znanstvenih radova i priručnika, nekadašnjom dekanicom Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, članicom brojnih povjerenstava u području obrazovanja i mentalnog zdravlja te iznimno važnom osobom u razvoju i promicanju hrvatske primijenjene psihologije, za što je dobila brojne nagrade.

ADHD lijekovi u Hrvatskoj
FOTO: Shutterstock

ADHD lijek – koji je najučinkovitiji?

Nakon što se službeno postavi ADHD dijagnoza započinje se sa psihoedukacijom osoba koje se izravno i/ili neizravno nose sa simptomima ovog poremećaja u svojoj svakodnevici. Da bi se mogle shvatiti poteškoće koje ostaju prisutne tijekom cijelog života pojedinca, potrebno je informirati javnost o deficitu pažnje/hiperaktivnom poremećaju te pristupima liječenju istog.

Više o tome pročitajte u članku “ADHD dijagnoza: Neki još misle da je riječ o mitu! Razgovarali smo sa psihologinjom koja je cijeli život posvetila ovom poremećaju“.

Charles Bradley, liječnik i znanstvenik, još je 1937. godine došao do farmakoloških rješenja za liječenje ADHD-a te se ta godina navodi kao početak liječenja ovog poremećaja psihostimulansima. Zahvaljujući tome, istraživanja su se bazirala na traženje još boljih i kvalitetnijih farmakoloških sredstava, ali stimulansi su se pokazali najučinkovitijima za ADHD.

Njihova glavna uloga je povećavanje lučenja dopamina i norepinefrina u neuronskim mrežama mozga, a proizvedene su verzije lijekova sa sporijim otpuštanjem i dugotrajnim djelovanjem te lijekova s neposrednim otpuštanjem i kratkotrajnim djelovanjem. O tome ovisi i način primjene, odnosno konzumacije lijeka.

U sljedećoj tablici nalaze se različite verzije lijekova za ADHD koje su dostupne na svjetskoj razini.

Stimulansi kratkotrajnog djellovanja (k) i dugotrajnog djelovanja (d)Inhibitori ponovnog unosa norepinefrinaDrugi lijekovi
Metilfenidat
– Ritalin (k)
– Concerta (d)
– Daytrana (flaster)
Atomoxetin (Strattera)Antidepresivi
– Bupropion
– triciklični antidepresivi (Imipramin, Desipramin)
Amfetamini
– Dexedrine (k)
– Adderal (k)
– Adderal XR (d)
Antihipertenzivni lijekovi
– Clonidine
– Guanfacine
Izvor: Wicks-Nelson, R. (2021). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja djece i adolescenata. Naklada Slap: Jastrebarsko.

ADHD lijekovi u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je najčešća primjena metilfenidata, a od lijekova koji nisu stimulansi središnjeg živčanog sustava koristi se danas i atomoksetin, koji djeluje kao inhibitor ponovne pohrane noradrenalina. Koristi se u djece koja uz simptome ADHD sindroma imaju još i simptome tjeskobe i panike, tikove i Tourettov sindrom.

Novi antidepresiv bupropion je dopaminski agonist s noradrenergičkim efektima koji se pokazao vrlo djelotvornim kod djece koja imaju umjereno izražene simptome ADHD-a uz tzv. opozicijsko ponašanje, odnosno poremećaj s protivljenjem.

Bilo bi poželjno da se uz lijekove kombinira i kognitivno-bihevioralni tretman, učenje socijalnih vještina ili individualna psihoterapija. Lijekovi za ADHD kod djece isti su kao i lijekovi za ADHD kod odraslih,  ali način primjene se može razlikovati ovisno o intenzitetu simptoma, potrebama djeteta ili odrasle osobe te prisutnosti drugih zdravstvenih stanja.

ADHD lijekovi bez recepta nisu trenutno dostupni, stoga je za sve navedene potreban psihijatrijski recept ili recept obiteljskog liječnika.

Jesu li lijekovi za ADHD sigurni?

Kao što to obično biva u društvenim krugovima u kojima se nedovoljno poznaje određena problematika, tako i uporabu lijekova za ADHD, nažalost, prate brojne kontroverze, iako su različite znanstvene studije ustanovile njihovo pozitivno djelovanje u kontekstu ublažavanja simptoma ADHD-a.

Stimulansi, osim što povećavaju pažnju i smanjuju impulzivnost, mogu djelovati i na popratne poteškoće (npr. smanjenje agresivnosti, ublažavanje poteškoća s praćenjem akademskih i radnih obveza, socijalne poteškoće i sl.).

Lijekovi se uglavnom primjenjuju kod djece školske dobi i odraslih osoba s dijagnozom deficita pažnje/hiperaktivnim poremećajem.

Potencijalne nuspojave (npr. teškoće sa spavanjem, smanjeni apetit, glavobolja, razdražljivost i sl.) mogu se pojaviti kod nekih pojedinaca, ali se dosad pokazalo da su uglavnom blage do umjerene te da se smanjuju kroz nekoliko tjedana. Ako do toga ne dođe, liječenje se prekida bez značajnih posljedica te se pokušava s drugom verzijom lijeka i kombinacijom liječenja.

Lijek za ADHD
FOTO: Shutterstock

Iako mnoge zanima postoji li prirodni lijek za ADHD, kao i mogu li dodatni vitamini ili vježbe za ADHD biti učinkovitiji od stimulansa, odgovor je negativan. Opravdani su strahovi o tretmanu lijekovima, a prisutni su i u raznim drugim zdravstvenim područjima, ne samo kada je riječ o ADHD-u.

Međutim, kada se stimulansi propisuju i koriste na ispravan i adekvatan način, pod nadzorom liječnika, smatraju se najsigurnijom i najučinkovitijom metodom liječenja kod većine ljudi, posebno mladih i odraslih.

Ako se u bilo kojem trenutku pojave zabrinjavajući odgovori organizma na lijekove, privremeno se prekida unos lijeka i traži adekvatnija farmakološka verzija. Oprez je uvijek potreban, ali i nadzor stručnjaka te redovito praćenje stanja. Lijek nije “brzo rješenje” kojem neki pribjegavaju kako bi jednostavnije riješili problem.

Uz farmakološki pristup nužan je i onaj psihoterapijski koji se temelji na aktivnom radu na sebi te učenju vještina čiji nedostatak stvara poteškoće pojedincu i njegovoj okolini.

Pročitajte i članke:

Članak objavljen:
  1. Hercigonja Novković, V. i Kocijan-Hercigonja, D. (2022). ADHD: od predrasuda do činjenica. Egmont: Zagreb.
  2. Wicks-Nelson, R. (2021). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja djece i adolescenata. Naklada Slap: Jastrebarsko.
  3. Jurin, M. i Sekušak-Galešev, S. (2008). Poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD)-multimodalni pristup. Paediatria Croatica, 52(3): 195–201.
  4. Bradley, C. (1937). The behavior of children receiving benzedrine. American Journal of Psychiatry, 94(3): 577–585.

Ocijenite članak

5 / 5   1

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: sekusak galesev adhd, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu