Kvalitetan odmor je od velikog značaja za otklanjanje toksina iz tijela, revitalizaciju cijelog organizma, za naše fizičko i psihičko zdravlje. Bilo da izgaramo na poslu ili smo pod velikim stresom, godišnji će odmor značajno umanjiti te simptome, izjavila je za HINA-u klinička psihologinja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” Lea Maričić. 

Istraživanja pokazuju da oni koji redovito idu na godišnje odmore umanjuju rizik od preuranjene smrti za otprilike 20 %, navela je.

Osim toga smanjuju se i rizici od srčanog udara, ali i drugih teških zdravstvenih problema poput metaboličkog sindroma. Dobrobiti godišnjeg odmora reflektiraju se na bolje raspoloženje, razinu energije, općenito zadovoljstvo, zdravlje i razinu napetosti. 

Prema istraživanjima o efektima godišnjeg odmora, većina se počinje opuštati i osjećati da su na godišnjem odmoru tek nakon otprilike tjedan dana, osmi dan, poručuje Maričić i dodaje kako tek nakon toga zapravo počinje proces odmaranja.

Stoga su, kaže, dva tjedna odmora nekakav minimum ispod kojega ne bi trebalo ići. 

Istaknula je:

A 3 – 4 tjedna odmora u kontinuitetu optimalni su za psihosocijalni oporavak radnika i veću produktivnost.

Ako to nije moguće, i odmori u obliku kraćih rekreativnih putovanja dovode do rasta kognitivne fleksibilnosti, važne kognitivne karakteristike koja ljudima pomaže u izvršavanju složenih zadataka, kaže Maričić.

Zakonski minimum od 20 dana godišnjeg

Pozitivni efekti redovitih kraćih odmora mogu poslužiti kao zamjena za godišnji odmor, ali samo privremeno. Primjerice, kratko, trodnevno putovanje može smanjiti percepciju stresa i sniziti razinu kortizola, hormona stresa, navodi. 

To je za one koji rade pet dana u tjednu 20 dana, odnosno 24 dana za one koji rade šest dana tjedno.

U te dane ne ulaze vikendi, odnosno nedjelja, i državni blagdani kojih imamo 14. To je zakonski minimum propisan na razini EU-a. Kolektivnim ugovorom i pravilnicima poslodavci mogu svojim radnicima dati i više dana, npr. ovisno o radnom stažu, broju djece i sl.

Gledajući petodnevni radni tjedan, većina europskih zemalja drži se zakonskog minimuma od 20 dana. U Norveškoj radnici imaju dan više, u Španjolskoj i Portugalu minimalno 22, dok u najviše dana odmora godišnje uživaju zaposleni u Švedskoj, Austriji, Danskoj i Francuskoj – pet tjedana, što je 25 dana.

Za one koji rade šest dana tjedno, to je čak 30 dana. Uz državne blagdane i praznike taj broj i raste. Radnici u Turskoj imaju najmanje dana plaćenog odmora, tek 14.

Studija koja potvrđuje povezanost dužeg života s korištenjem godišnjeg odmora provedena je kroz čak 40-godišnje razdoblje u Helsinkiju. Istraživački tim je od 1974. i 1975. godine pratio kroz dvije grupe zdravstvene podatke 1.222 sredovječna muškarca na pozicijama rukovoditelja, od kojih je svaki imao barem jedan čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, poput pušenja, pretilosti, visoki krvni tlak ili kolesterol.

Tri tjedna odmora godišnje za bolji život

U jednoj grupi su muškarci radili na sebi, vježbali, zdravo se hranili, prestali pušiti i sl. Druga grupa nije dobila nikakve naputke, a istraživači su u obje prikupljali podatke o njihovu radu, spavanju i odmoru.

Unatoč zdravom načinu života, muškarci u prvoj grupi su umirali više. Izolirajući podskupinu, ustanovljeno je da je odgovor ležao u korištenju godišnjih odmora i da su oni koji su koristili manje od tri tjedna odmora godišnje imali 37 % veću vjerojatnost da će umrijeti ranije.  

Profesor Timo Strandberg sa Sveučilišta u Helsinkiju predstavio je prije nekoliko godina pred Europskim kardiološkim društvom rezultate studije na kojoj je i on radio te naglasio:

Nemojte misliti da će inače zdrav način života nadomjestiti previše rada i neodlazak na odmor. Najmanje tri tjedna odmora godišnje vjerojatno će vam pomoći da živite dulje.

Istraživanje Gerharda Strauss-Blaschea i kolega s Medicinskog sveučilišta u Beču u kojem su sudjelovala 53 zaposlenika jedne austrijske tvrtke pokazalo je da su ispitanici osjećali manje fizičkih tegoba, bolji san te bolje raspoloženje i pet tjedana nakon odmora. 

I profesor javnog zdravstva sa Sveučilišta Syracuse Brooks B. Gump i zdravstvena psihologinja Karen A. Matthews sa Sveučilišta u Pittsburghu ustvrdili su u svojoj studiji, analizirajući podatke više od 12.000 muškaraca koji su sudjelovali u ispitivanju višestrukih čimbenika rizika, povezanost godišnjeg odmora i niže stope mortaliteta.

Zaključak studije je sljedeći:

Čini se da su češći godišnji odmori imali izravan pozitivan učinak na smrtnost. Iako specifični mehanizam ove povezanosti ostaje nepoznat, otkrića upućuju na važnost razmatranja zdravstvenih dobrobiti odlaska na odmor. Odmor može biti ne samo ugodan, već i u službi promocije zdravlja.

Odložite mobitel, opustite se i promijenite rutinu

U još jednoj u nizu provedenoj studiji na ovu temu, koautora i znanstvenog suradnika na Sveučilištu Južne Australije Tyja Fergusona, u kojoj je sudjelovalo 308 odraslih Australaca tijekom 13 mjeseci, ustanovljeno je ono što je i psihologinja Maričić navela – da se osoba na promjenu privikne tek nakon tjedan ili dva.

A nakon iščekivanja cijele godine za odlazak na toliko željeni odmor, višemjesečnih priprema i planiranja kamo otići i što raditi, brojni se tijekom njega ne mogu “isključiti” iz poslovnih i drugih obveza, ostaviti ih za sa sobom i uživati ili si, pak, nabijaju stres gomilajući niz zadataka kako bi odmor proveli što aktivnije. 

Psihologinja Maričić je savjetovala:

Teško je, ali odložite svoj telefon što je više moguće i razmislite o brisanju poslovnih aplikacija poput e-pošte ili društvenih mreža dok ste odsutni. Studije su povezale provođenje manje vremena na telefonu s opuštenijim odmorom.

Također, dodaje, korisno je uključiti i aktivnosti opuštanja u svoj raspored. Iako se ponekad mogu činiti kao gubljenje dragocjenog vremena, upravo su kvalitetan san i opuštanje važni faktori oporavka organizma, a povezani su i s dugotrajnijim pozitivnim efektima odmora.

Ciljate li na opuštajući odmor, ne biste trebali pretjerivati s planovima i željama što sve želite posjetiti, vidjeti, učiniti na odmoru, dodaje. 

Ukratko, ono što najviše potiče porast zdravlja i dobrobiti tijekom odmora jesu provođenje dijela vremena u pasivnom opuštanju i uživanje u aktivnim dijelovima odmora, poručuje.

Vratite se na posao sredinom tjedna

Mnogi godišnji odmor koriste kako bi obavili i sve one stvari koje ne stignu dok rade, poput liječničkih pregleda, pospremanja i sl., a psihologinja iz centra “Budi svoj” Kristina Bačkonja savjetuje da se to riješi na početku ili kraju odmora kako bi se većina dana ipak iskoristila za odmor, a ne za obavljanje tih obveza.

Promjena mjesta boravišta je ključna, naglašava. Ponekad je teže “iskopčati” se iz radnog okruženja i obveza kada ostajemo u svakodnevici.

Bačkonja, koja, također, kao glavno ističe prekid poslovne komunikacije kada je to moguće, je izjavila:

Mnogi nemaju za odlazak na more, no i sam odlazak na bazene ili negdje u prirodu sa sendvičima utječe na promjenu rutine i dojam da smo zaista na odmoru. Što više takvih aktivnosti, prije će naš mozak shvatiti da je ovo vrijeme odmora.

Jedno od ključnih pitanja koje se otvara kako se bliži povratak u realnost i obvezama je kako izbjeći stanje depresije. 

Maričić je rekla:

Po povratku s odmora ostavite si malo vremena kako biste stigli obaviti sve aktivnosti koje nas najčešće čekaju po povratku s putovanja te kako biste se lakše pripremili na svoju uobičajenu rutinu. Pokušajte se vratiti u ustaljeni ritam spavanja ili vrstu prehrane u kojoj inače uživate, ali i tako da pokušate strukturirati svoj prvi radni dan ili tjedan te da definirate okvirne ciljeve koje želite postići u nadolazećem razdoblju.

Bačkonja u tom kontekstu savjetuje početak rada sredinom tjedna:

Na taj način se postupno vraćamo obavezama, kraj tjedna je bliži pa je stoga i šok malo manji. Iako ljudi vole iskoristiti i zadnji dan za boravak na moru, povratak na radno mjesto neraspakiran, umoran od puta i nepripremljen može biti prilično stresan.

Pročitajte i ove članke:

• Godišnji odmor i mentalno zdravlje: Odmorite se od sebe!
• Blagodati godišnjeg odmora: Znate li se opustiti i odmoriti? Evo kako to učiniti i napuniti energiju
• Zašto nam se čini da je godišnji odmor gotov prije nego što uopće počne?

• godišnji odmor
• preuranjena smrt
• redoviti godišnji odmor

Učitaj više izvora