Vrijeme je godišnjih odmora. I dok neki još uvijek koriste stari, a neki planiraju novi godišnji, čini se da su svi u iščekivanju tih slobodnih dana u kojima se planiraju odmaknuti od svakodnevnih obveza i posvetiti zabavnijim i ugodnijim aktivnostima. Stručnjaci smatraju da su za kvalitetan godišnji odmor potrebna tri tjedna – prvi za “punjenje” energetskih baterija, drugi za zabavu i igru, a treći za psihičku pripremu povratka u posao. No, da bi te faze funkcionirale, potrebno je dozvoliti samom sebi odmor. Što to znači?

Godišnji odmor i mentalno zdravlje

Za Hrvate je općepoznato da su jako kreativni u spajanju radnih i neradnih dana u produžene vikende i kratke odmore tijekom cijele godine. Neki neslužbeni podaci tvrde da Hrvati u prosjeku imaju 22 dana godišnjeg odmora koji koriste dva ili više puta tijekom godine.

No, čini se da ima i onih koji ne iskoriste slobodne dane, iako je većini to teško zamisliti. Prema nekim podacima, čini se da se svake godine više od polovice Amerikanaca odrekne plaćenog slobodnog vremena, što uz podatke o prevalenciji burnouta ili sindroma izgaranja na radnom mjestu, ostavlja nejasne zaključke.

Trošenje mentalnih i energetskih resursa u svakodnevnim poslovnim zadacima se ne može kompenzirati slobodnim vremenom tijekom vikenda ili kratkotrajnih blagdana. Vrijeme izvan posla je nužno da bi se osoba mogla vratiti u posao s novim idejama, izdržljivijim psihološkim kapacitetima i otpornijim mehanizmima na stres. Najalarmantnije je što mnogi poslodavci toga nisu svjesni, iako većina zaposlenika radije bira slobodne dane u odnosu na povišicu.

Kvalitetan godišnji odmor – odmor od samog sebe

Stručnjaci u području mentalnog zdravlja tvrde da kvalitetan godišnji odmor znači da ćete se poželjeti povratka na posao i radnih aktivnosti. Iako to možda u ovom trenutku mnogima zvuči nerealno, čini se da je ipak moguće.

Da bi godišnji odmor zaista bio dovoljan za pojedinca, trebao bi trajati tri tjedna – prvi tjedan je za “punjenje” energetskih baterija, drugi za zabavu i igru, a treći za psihičku pripremu povratka u posao. Sve manje od toga neće biti dovoljno, a sve više od toga će rezultirati kontraefektom, odnosno težim povratkom na posao i gubitkom smislenosti u provođenju slobodnih dana.

Međutim, jedan veliki problem po pitanju kvalitetnog odmora leži u našim glavama jer se čini da su mnogi, iako tijelom odsutni iz ureda, ipak psihički zarobljeni u svojim poslovnim umovima iz kojih teško mogu izaći, neovisno o tome koliko dana godišnjeg odmora imali.

Čini se da si takvi ne znaju dozvoliti odmor čak i kada ga proživljavaju. U svojim glavama prevrću što sve jesu ili nisu stigli napraviti, što ih čeka kada se vrate, što će se dogoditi dok ih nema i sl. Kao prvo, teško prihvaćaju činjenicu da moraju “otpustiti” posao iz svoje glave, a kao drugo – teško prihvaćaju da su zamjenjivi i da posao neće propasti dok oni odmaraju.

Ima i onih koji nastoje suptilno zadržavati kontrolu nad svojim radnim aktivnostima čak i s dalekih, sunčanih otoka. Takvi će redovito provjeravati elektroničku poštu, javljati se na poslovne pozive, istraživati nove ideje kako bi se što spremniji vratili u posao i iščitavati literaturu koja će ih pripremiti za nadolazeće zadatke. Vjerojatno će netko pomisliti da ništa od toga nije krivo, što je istina, ali ništa od toga nije povezano s kvalitetnim godišnjim odmorom, dopustom, raspustom, odnosno – otpuštanjem.

Biti slobodan znači moći raditi što god želite. Pojedinci koji kognitivno misle da to mogu, ali emocionalno ostaju zarobljeni u pravilima i zabranama svojih “unutarnjih roditelja”, daleko su od pravog odmora. Nažalost, oni se bore sa svojim duboko ukorijenjenim stavovima koji im ne dozvoljavaju da se isključe nego ih tjeraju da budu na neki način prisutni u poslu kako ne bi nešto propustili.

S druge strane, ne shvaćaju da je odmaranje mentalna kategorija. Laički rečeno, bili vi na Maldivima ili u svojem dvorištu, odmoriti se nećete dok ne pošaljete na odmor i svojeg “unutarnjeg roditelja”.

Kako se kvalitetno odmoriti?

Za početak, isključite sve tehnološke aparate i gadgete koji bi vas mogli podsjetiti na radne zadatke. Čak i kada to napravite, danima ćete se ujutro buditi u vrijeme kada biste trebali krenuti na posao. Mozak treba “reset“, a dobit će ga samo ako i sve vanjske faktore koji bi to mogli narušiti eliminiramo.

Zatim biste trebali sebi osvijestiti da imate pravo na taj godišnji odmor i da ste ga zaslužili. Ne trebate osjećati dužnost raditi više neposredno prije ili poslije odmora kako biste dokazali nadređenima da ste nezamjenjivi i kako biste se osjećali bolje jer vas neko vrijeme neće biti na poslu.

Konačno, pošaljite na odmor svojeg “unutarnjeg roditelja” koji vam ne dopušta da otpustite brige i probleme koje ste kroz godinu nakupili. Sve što ostavljate na poslu će vas dočekati kada se vratite, budite bez brige.

Malo tko će se za vrijeme godišnjih odmora trgati da umjesto vas napravi posao, a silna kontrola koju ćete nastojati održavati dok ste fizički odsutni samo će vam psihički naštetiti da se s godišnjeg odmora vratite umorniji nego ste bili. U vremenu sve češćih burnouta, dajte sebi priliku i naučite se odmaknuti i otpustiti.

Pročitajte i ove članke:

• Blagodati godišnjeg odmora: Znate li se opustiti i odmoriti? Evo kako to učiniti i napuniti energiju
• Psihologija ljeta, sunca i mora: Možemo otići u dvije krajnosti! Psihologinja objašnjava zašto je povratak s godišnjeg odmora tako težak
• Zašto nam se čini da je godišnji odmor gotov prije nego što uopće počne?

• godišnji odmor
• godišnji odmor i mentalno zdravlje

Učitaj više izvora