Atopijski dermatitis je poremećaj karakteriziran upalom kože (dermatitis). Riječ je o stanju koje se obično javlja već u ranoj dobi, pa se tako nerijetko viđa atopijski dermatitis kod beba.  

Kod određenog broja pacijenata sama tegoba nestaje prije adolescencije. Međutim, kod nekih osoba stanje se nastavlja i/ili započinje kasnije. Samo stanje je obilježeno suhom kožom, svrbežom i crvenilom, a simptomi se povremeno povlače ili snažnije manifestiraju.

Sami osipi se mogu pojaviti na bilo kojem dijelu tijela, makar se sam obrazac obično razlikuje ovisno o životnoj dobi. Tako ćemo uglavnom pronaći dermatitis kod beba na licu, vlasištu, rukama i stopalima.

Kod starije djece simptomi su obično locirani na pregibu lakata i koljena te na prednjem dijelu vrata, dok se kod odraslih češće pojavljuju na zapešćima, kapcima i gležnjevima. Naravno, moguće su i drugačije kombinacije kod različitih pacijenata kada je u pitanju obrazac pojave same upale.

Zašto nastaje atopijski dermatitis?

Atopijski dermatitis najvjerojatnije nastaje kao rezultat utjecaja nekoliko različitih čimbenika. Narušena epidermalna barijera, genetska predispozicija, okolišni čimbenici i imunološka disfunkcija po svemu sudeći su najvažniji dio patogeneze ove bolesti. Disregulacija T pomoćnih stanica, proizvodnja imunoglobulina E (IgE) i hiperreaktivnost mastocita dovodi do razvoja svrbeža, crvenila i karakterističnog dermatitisa.

Jako je važna i uloga kožne barijere u patogenezi bolesti. Naime, primarna funkcija kožne barijere je ograničiti gubitak vode i spriječiti ulazak patogena, alergena i drugih iritansa u organizam.

Pritom najvažniju ulogu ima stratum corneum, pri čemu se protein filagrin pokazao ključan čimbenik stabilnosti i strukture tog istog rožnatog sloja. Istraživanja pokazuju kako su u nekim populacijama 50 % pacijenata koji pate od umjerenog ili teškog atopijskog dermatitisa nositelji mutiranog gena za navedeni protein.

Dapače, spekulira se kako je mutacija gena za filagrin jedan od potencijalnih uzroka tzv. atopijskog marša (napredovanja alergijske bolesti u djetinjstvu, od alergije na hranu, preko atopijskog dermatitisa, do astme).

Kod takvih pacijenata se pretpostavlja kako zbog manjka proizvodnje filagrina dolazi do umanjene sposobnosti keratinocita da ograničavaju gubitak vode kroz kožu, što dovodi do kseroze, tj. suhoće, što pak može dovesti do svrbeža i razvoja dermatitisa.

Također, disfunkcionalna kožna barijera omogućuje lakši ulazak alergena kroz kožu, što pak dovodi do upalnog odgovora te razvoja atopijskog dermatitisa. Osim toga, filagrin je indirektno važan za kiseli pH površine kože.

U tom smislu, jedan dio istraživača špekulira kako zbog promijenjenog lokalnog pH kože dolazi do prekomjernog rasta bakterija poput Staphylococcus aureus, što pokreće urođeni imunološki odgovor, koji posljedično može dovesti do razvoja upalnih lezija kože.

U svakom slučaju, patogeneza pojave atopijskog dermatitisa je složena, a s obzirom na navedene pretpostavke se razvijaju i kreme za liječenje, odnosno kontrolu atopijskog dermatitisa.

Krema za atopijski dermatitis kod djece

Kada se odabire krema za atopijski dermatitis kod djece, prva linija terapije su emolijentne kreme. Naime, osnova liječenja atopijskog dermatitisa jest održavanje njege kože kako bi se oporavila i čim dulje očuvala funkcionalna barijera kože.

Adekvatna njega kože umanjuje učestalost i teškoće atopijskih epizoda. Pritom su ključni održavanje hidratiziranosti kože te izbjegavanje iritansa u čemu značajnu ulogu imaju emolijentne kreme.

Kada se govori o higijeni kože, istu je potrebno temeljito, nježno i pažljivo očistiti. Mogu se koristiti sredstva za čišćenje, no jako je važno da ista ne sadrže iritirajuće tvari ni potencijalne alergene.

Sama kupka ne bi smjela predugo trajati (pet minuta), a neposredno nakon je preporučljivo nanijeti već spomenute emolijense. Poželjno ih je nanijeti odmah nakon kupanja te laganog i nježnog sušenja jer je sama koža u tom trenutku još uvijek blago vlažna.

Etimološki izraz “emolijens” dolazi iz latinskog jezika te znači “onaj koji omekšava”. Riječ je o preparatima koje ne sadrže aktivnu, djelatnu komponentu. Korisni su za pacijente s atopijskim dermatitisom zbog svojeg djelovanja.

Naime, emolijensi povećavaju hidrataciju rožnatog sloja kože jer pružaju okluzivnu barijeru za kožu, sprječavajući pritom gubitak vode, a ujedno štiteći kožu od iritansa i/ili alergena.

Isto tako, hidrofilni emolijensi obogaćuju površinu kože ovlaživačima pri čemu omogućavaju rožnatom sloju zadržavanje vode. Na taj način djeluju štiteći kožu i održavajući njezinu vlažnost, pri čemu umanjuju učestalost pogoršanja simptoma atopijskog dermatitisa.

Osim toga, redovito korištenje emolijentnih krema smanjuje i potrebu za primjenom lokalnih kortikosteroida. Ovdje je ipak važno naglasiti kako sami emolijensi vjerojatno neće pomoći kod akutnih simptoma atopijskog dermatitisa.

Najbolja krema za atopijski dermatitis kod beba – postoji li?

Nezahvalno je reći koja bi bila najbolja krema za atopijski dermatitis kod beba. Ipak, ovisno o dobi, važno je u konzultaciji s pedijatrom ili ljekarnikom odabrati najoptimalniju kremu za dijete.

Primjerice, neki hidrofilni emolijensi poput uree, natrijevog klorida ili laktatne kiseline mogu djelovati iritirajuće, posebno na koži beba. Također, propilenglikol može uzrokovati određene nuspojave, i to već u koncentraciji od 2 % kod pacijenata s dermatitisom. S druge strane, kreme koje sadrže glicerol su, kako se čini, puno sigurnije i efikasnije po tom pitanju.

Posljednjih godina su se na tržištu pojavili i tzv. pripravci emolijens+. Riječ je o preparatima koji sadrže određene aktivne sastojke, ali pritom nisu lijekovi po svojoj definiciji.

Takvi proizvodi mogu sadržavati npr. saponine, flavonoide i dr. komponente iz ekstrakta zobi (bez proteina) ili određene bakterijske lizate iz rodova Aquaphilusdolomiae ili Vitreoscilla filiformis. Navedeni lizati utječu na mikrobiom kože, a generalno emolijensi+ prema nekim istraživanjima pokazuju određen pozitivan učinak kod pacijenata s atopijskim dermatitisom.

Sami emolijensi dolaze u različitim oblicima poput kreme, gelova, masti, mlijeka za kožu i sl.

Pri odabiru samog oblika čini se da bi najznačajniju ulogu trebala imati osobna preferencija roditelja i/ili djeteta. Naime, istraživanje čiji su rezultati objavljeni 2022. godine nije utvrdilo značajne razlike na samu efikasnost kada su se uspoređivali različiti oblici istog topikalnog pripravka.

Kortikosteroidi i inhibitori kalcineurina

Atopijski dermatitis nerijetko zahtjeva i lijekove u obliku topikalnih pripravaka. Prva linija u tom smislu su lokalni kortikosteroidi. Ovisno o individualnoj kliničkoj slici određuje se koji se lokalni kortikosteroid treba koristiti i na koji način. Druga linija liječenja su kreme s inhibitorima kalcineurina (pimekrolimus i takrolimus).

Tradicionalno su se protuupalne kreme upotrebljavale dok ne smire upalu, a zatim bi se iste prestale koristiti ili bi se rjeđe upotrebljavale do potpunog prestanka. Danas se to zbog prirode atopijskog dermatitisa nerijetko mijenja s proaktivnim konceptom, gdje se dva puta tjedno upotrebljavaju navedeni lijekovi, bez obzira na odsutnost upale i crvenila.

Kliničke studije u kojima se koristio proaktivan koncept s lokalnim kortikosteroidima su trajale do 20 tjedana i pokazale povoljni sigurnosni profil.

U svakom slučaju, način i duljina korištenja lijeka, kao i izbor samog topikalnog pripravka bi se morali događati isključivo pod kontrolom nadležnog pedijatra, s obzirom da će isti na temelju individualne kliničke slike odabrati najoptimalniji lijek, kao i tehniku te duljinu korištenja.

Kod uporabe lokalnih kortikosteroida je posebna tema kortikofobija. Naime, zbog nuspojava koje potencijalno mogu izazvati kortikosteroidi, roditelji često izbjegavaju koristiti iste unatoč čvrstoj preporuci liječnika. Ta situacija nerijetko može dovesti do pogoršanja kliničke slike.

Razumljiva je briga i zabrinutost kada su najmanji u pitanju, no treba imati na umu da se propisivanje terapije i preporuke korištenja od strane liječnika uglavnom baziraju na medicini utemeljenoj na dokazima i kliničkim studijama s prilično jasnim preporukama.

Ako je indicirana uporaba topikalnih lijekova, ne treba smetnuti s uma da je i tada poželjno kombinirati iste s odabranim emolijentnim pripravcima, s obzirom da isti dokazano smanjuju potrebu i učestalost korištenja lokalnih kortikosteroida ili inhibitora kalcineurina.

Osim emolijensa kao svakako preporučene pomoćne terapije kod atopijskog dermatitisa smjernice spominju i uzimanje probiotika kao potencijalno korisne.

S tim u vezi, iako postoje ozbiljne indicije o povoljnom učinku navedenih preparata, službene europske smjernice zbog nedovoljno snažnih dokaza još uvijek čvrsto ne preporučuju iste kao što je to slučaj s emolijensima, iako jasno navode mogućnost pozitivnog učinka oralnih probiotika.

Atopijski dermatitis je složeno i zahtjevno stanje, kako za dijete, tako i za roditelja. Nerijetko je jako teško pronaći optimalan tretman, a često je posebno frustrirajuće za roditelje isprobavanje mnoštva različitih i skupih bezreceptnih pripravaka s čijim učinkom nisu potpuno zadovoljni.

To se posebno odnosi na izbor bezreceptnih preparata, gdje je puno veća autonomija pacijenta, a uz to je i prisutan ogroman broj različitih bezreceptnih krema, mlijeka za kožu i masti za atopijski dermatitis. U moru takvih proizvoda možemo si pomoći odabrati optimalan preparat uz savjetovanje s ljekarnikom ili drugim zdravstvenim djelatnikom.

Pročitajte i ove članke:

• Krema za atopijski dermatitis: Stručnjaci su otkrili koja je najučinkovitija! Evo što pomaže kod odraslih, a što kod beba i djece
• Pet savjeta za ublažavanje atopijskog dermatitisa
• Kako se pravilno brinuti za atopičnu kožu?

• atopijski dermatitis kod beba
• dermatitis kod beba na licu
• krema za atopijski dermatitis kod djece
• najbolja krema za atopijski dermatitis kod beba

Učitaj više izvora