Datulja (lat. Phoenix dactilyfera L.) je jedina vrsta iz roda palmi čiji je plod jestiv, a u ljudskoj prehrani je prisutna još od antičkog doba. Najstariji zapisi pokazuju da su se datulje uzgajale na području Mezopotamije oko 3000 godina pr. Kr.
Danas se najviše uzgajaju u sjevernoj Africi i na Bliskom Istoku.

Datulje se smatraju nutritivno bogatom namirnicom. U bogatu sastavu datulja najviše se ističu ugljikohidrati, prehrambena vlakna, proteini, minerali i vitamini B kompleksa: tiamin (B1), riboflavin (B2), niacin (B3), pantotenska kiselina (B5), piridoksin (B6) i folat (B9).

Četiri datulje (30 grama) imaju oko 90 kalorija, jedan gram bjelančevina, 13 miligrama kalcija, 2,8 grama vlakana i još velik broj drugih hranjivih tvari. Datulje su poznate kao voće koje sadrže malo masti. Odlična stvar je što će vas odmah napuniti energijom i revitalizirati tijelo.

Ugljikohidrati čine otprilike 70% sastava datulja i to ih čini namirnicom s visokim glikemijskim indeksom.  Od svih ugljikohidrata najviše ima fruktoze i glukoze u jednakom omjeru, a poznata je uporaba datulja kao zamjena za šećer. Može ih se pronaći u sastavu sirovih energetskih pločica gdje zamjenjuju šećer.

Istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Frontiers in plant science (2007.), iznosi kako datulje sadržavaju cijeli niz minerala:

• kalcij,
• željezo,
• magnezij,
• selen,
• bakar,
• fosfor,
• kalij,
• cink,
• kobalt,
• sumpor,
• flor,
• mangan,
• bor.

Pokazale kao plodovi koji posjeduju brojne pozitivne učinke na ljudsko zdravlje ukoliko se konzumiraju samostalno ili u kombinaciji s ostalim namirnicama.

Posljednjih godina tema su istraživanja u svijetu farmacije, a cilj je identificirati fitokemikalije kojima datulje obiluju. Fitokemikalije su one tvari prisutne u namirnicama biljnog podrijetla koje imaju učinak na poboljšanje zdravstvenog stanja organizma. 

Datulje obliju fitokemikalijama :

• karotenoidima,
• fitofenolima,
• taninima,
• sterolima. 

Istraživanje objavljeno još davne 1978. godine u znanstvenom časopisu Microchimica Acta pokazalo je kako se kemijski sastav datulja mijenja ovisno o periodu zrenja voća. U periodu kad su datulje u najvišem stupnju sazrijevanja dolazi do povećanja razine reducirajućih šećera (glukoze i fruktoze).  

Fitosteroli su važna skupina fitokemikalija, po svojoj kemijskoj strukturi slični su kolesterolu i stoga utječući na njegovo snižavanje. Danas je otkriveno otprilike 200 različitih fitosterola. Kad je u fazi tamnjenja plod datulje sadrži najviši udio fitosterola. 

U studiji provedenoj od strane znanstvenika s Medicinskog fakulteta u Monastir-u (Tunis) 2011.godine zabilježen je učinak datulja na zaštitu stanica od oksidativnog stresa i hepatotoksična svojstva. Eksperiment je proveden na štakorima.  Rezultati su pokazali kako je ekstrakt datulja doveo do poboljšanja oštećene jetre štakora. 

Još je jedna studija dokazala terapeutski učinak ekstrakta datulja. Mansouri i suradnici 2005. godine na Agronomskom institutu Chania svojim znanstvenim radom potvrdili su imunomodulatorni učinak datulja kod miševa.  
Imunomodulatorni učinak pokazuju tvari koje utječu na imunitet. 

Datulje također pokazuju i antibakterijska svojstva, a zabilježen je i njihov učinak kod konstipacije. Naime, zbog visokog udjela prehrambenih vlakana redovita konzumacija datulja omogućuje prohodnost sadržaja kroz crijeva.  

Uz sve navedeno, datulje sadržavaju još vitamin A (bitan za dobar vid i zdravu kožu) i vitamin K (važan u zgrušavanju krvi).

Datulje su dobre za čišćenje organizma od toksina. Soka od datulja pomaže u liječenju grlobolje i prehlade. Sačuvajte zdravlje uz pomoć datulja!

• datulje
• fruktoza
• glikemijski indeks
• kalcij
• suho voće
• vitamin B
• vlakna

Učitaj više izvora