Alergija na hladnoću najčešće je uzrokovana preosjetljivošću organizma na niske temperature. Spada u posebnu skupinu alergijskih bolesti koja se zove fizikalne urtikarije, a poznata je kao zimska alergija ili alergija na zimu.

To je najčešća fizikalna urtikarija, a nastaje kada se koža izloži djelovanju hladnog zraka, vjetra, vode i hladnih predmeta.

Relativno je rijetka i javlja se kod svega 5 % alergičara, dok u blažim slučajevima može ostati i neprepoznata jer mnogi ljudi smatraju kako je u pitanju samo pretjerana osjetljivost na hladnoću.

Žene su nešto podložnije ovoj vrsti alergije, koja se prvi put može manifestirati već u djetinjstvu.

Simptomi se javljaju kod izlaganja hladnoći – primjerice, kod izlaska na hladan zrak ili vjetar, konzumiranja hladne hrane i pića, kupanja u hladnoj vodi te dodirivanja hladnih predmeta. Najčešće se alergija na hladnoću očituje na otkrivenim dijelovima tijela (lice i šake) pa nakon izlaska van nastaje crvenilo i svrbež kože.

Za neke ljude, alergija na hladnoću je samo privremena i javlja se kao nuspojava neke druge bolesti, na primjer tijekom mononukleoze ili mikoplazme, no za neke je ona doživotno stanje.

Alergija na hladnoću – uzroci

Uzrok i nastanak alergije na hladnoću nije sasvim objašnjen, zbog čega se ova bolest smatra vrlo netipičnom.

Neki ljudi imaju previše osjetljivu kožu, bilo da je to zbog nasljednog faktora ili je prouzrokovano virusom ili drugom bolešću. Međutim, sama alergija na hladnoću nije nasljedna i rijetko dolazi u paru s drugim alergijama.

Smatra se kako alergiju na hladnoću uzrokuju stres, način života, izloženost infekcijama te nekim bolestima.

Izloženost hladnoći oslobađa histamin (iz imunološkog sustava) u kožu što dovodi do crvenila, svrbeža i ostalih simptoma. Histamin je tvar koju otpuštaju neke stanice kao odgovor na alergene.

Alergija na hladnoću – simptomi

Alergija na hladnoću najčešće se očituje kroz kožne simptome. Simptomi se javljaju u roku 2 – 5 minuta od izlaganja hladnoći, a mogu trajati od 1 – 2 sata i većinom nestaju čim se bolesnik utopli.

Promjene na koži upućuju da se radi o alergiju na hladnoću ako nastaje lokalno crvenilo, oticanje i svrbež kože, oticanje usnica nakon što se jede hladna hrana, oticanje ruku ili nogu te teže reakcije kada nastaje oticanje usnica, ždrijela ili gubitak svijesti.

Najčešći simptomi su:

• urtikarija na hladnoću – kožni osip kojeg prati svrbež i crvenilo. Može biti lokalizirana ili generalizirana. Lokalizirana urtikarija javlja se na dijelovima tijela koji su bili izloženi hladnoći – lice ili ruke. Kod generalizirane urtikarije nastaje osip po koži čitavog tijela. Urtikarija se naziva i koprivnjača jer koža reagira na sličan način kao kad je opečena koprivom.
• plikovi – koža izložena niskim temperaturama može reagirati stvaranjem sitnih prištića.
• oticanje i crvenilo usana, očiju, nosa.
• smetnje u disanju.
• pad krvnog tlaka.
• ubrzani rad srca.
• umor.
• smanjena koncentracija.
• anafilaktički šok – javlja se rijetko, najčešće kod naglog izlaganja velike površine kože hladnoći, npr. kod skakanja u hladnu vodu. Osobi koja padne u anafilaktički šok potrebno je pružiti hitnu medicinsku pomoć jer ako se ne tretira, može završiti smrću ili težim komplikacijama.

Na urtikariju na hladnoću ne smije se zaboraviti niti tijekom ljeta jer je hladni napitci ili sladoled također mogu izazvati.

Simptomi brzo nestanu čim se bolesnik utopli pa je izbjegavanje hladnoće i utopljavanje najbolji način kako bi se izbjegla alergijska reakcija.

Alergija na hladnoću – dijagnoza

Alergija na hladnoću utvrđuje se jednostavnim testom. Potrebno je uzeti kockicu leda (ili epruveta s hladnom vodom) te je pritisnuti uz kožu podlaktice nekoliko minuta. Ako se nakon 15 minuta javi urtika (osip, crvenilo i natečenost) na tom dijelu kože, osoba je alergična na hladnoću.

Kako se kod nekih ljudi alergija na hladnoću manifestira na koži čitavog tijela, potrebno je pažljivo promatrati pacijenta tijekom cijelog testiranja.

Kod normalne kože ostaje crvenilo koje je prolazno, dok kod alergične osobe crvenilo ne prolazi, već se širi.

Liječenje alergije na hladnoću

Ne postoji specifičan lijek samo za liječenje ove vrste alergije. Liječenje alergije na hladnoću može se vršiti prevencijom i lijekovima.

Ovo su najvažniji preventivni koraci:

• izbjegavajte hladnoću – osobito rano ujutro i kasno navečer;
• ako morate izaći na hladnoću, ne činite to naglo;
• utoplite se – nosite odgovarajuću, toplu odjeću i obuću;
• zaštitite lice šalom, glavu kapom, a ruke rukavicama;
• izložene dijelove lica premažite tzv. “cold kremom”;
• izbjegavajte hladnu hranu i pića.

Liječnik vam može prepisati i sljedeće lijekove:

• antihistaminike – najbolje ih je uzimati pola sata prije izlaganja niskim temperaturama,
• antikolinergike – mogu se kombinirati s antihistaminicima ili davati zasebno,
• kortikosteroide – najčešće se daju u obliku injekcija te se koriste kod generaliziranih oblika alergije,
• antišok terapija – ako dođe do anafilaktičkog šoka.

Prevencija kod alergije na hladnoću

Ponekad je curenje iz nosa (sekret) i teško disanje alergijska reakcija na hladnoću. Ako je to slučaj kod vas, postoje razni preventivni lijekovi učinkoviti za curenje iz nosa i teško disanje.

Ako ste više zainteresirani za alternativno liječenje, razni prirodni lijekovi kao što su vitamin C i kopriva su dokazali svoju učinkovitost.

Najvažniji korak u liječenju alergija je prepoznavanje onoga što ih pokreće, a zatim i samo liječenje alergije.

• alergije
• curenje nosa
• hladnoća
• osip
• svrbež
• urtikarija
• zdravlje kože