Jednako je ozbiljan kao pravi moždani udar

Neprimjetni moždani udar: Kako se može dogoditi da prehodamo moždani udar i možemo li išta učiniti? Evo što kaže liječnik

Budite prvi i komentirajte!
3 min čitanja

Hrvoje Pinoza

dr. med.

Prolazni ishemijski napad (engl. transient ischemic attack – TIA) laički se naziva mini moždani udar ili neprimjetni moždani udar, ali je jednako ozbiljan kao i pravi moždani udar. TIA često nagovještava da bi osoba mogla doživjeti moždani udar u vrlo bliskoj budućnosti te je medicinska intervencija koja se ne smije ignorirati zato što ne postoji način da se predvidi koliko će napad trajati, a svaka minuta je važna u prevenciji daljnjeg oštećenja.

Potražite hitnu medicinsku pomoć u slučaju znakova moždanog udara, uključujući probleme s ravnotežom, promjene vida, opuštenost lica i ruke i poteškoće s govorom.

Prolazni ishemijski napad je poput privremenog moždanog udara. To znači da je došlo do privremenog (prolaznog) nedostatka protoka krvi u dijelu mozga, a može proći i neprimijećeno, pogotovo ako je osoba sama. Bez protoka krvi i kisika moždane stanice počinju umirati (ishemija). Simptomi moždanog udara i TIA-e su isti, ali simptomi kod TIA-e nestaju u roku od 24 sata (većina nestane za nekoliko minuta).

Postoje dvije kritične razlike između “pravog” moždanog udara i TIA-e. Prva je da se TIA zaustavlja sama od sebe, a moždani udar ne jer on zahtjeva liječenje koje će zaustaviti i preokrenuti štetu. Druga je razlika da moždani udar ostavlja dokaze o oštećenju na magnetskoj rezonanci, čak i ako se simptomi povuku, a kod TIA-e nema fizičkih oštećenja.

Dana 21. lipnja obilježava se Hrvatski dan moždanog udara. U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti. U 2019. godini je od moždanog udara umrlo 5.180 osoba, odnosno 10 % svih umrlih. Prema posljednjim podacima Eurostata za 2017. godinu Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje.

Neprimjetni moždani udar – uzroci

TIA ima isti uzrok kao i ishemijski moždani udar, najčešći tip “pravog” moždanog udara. U ishemijskom moždanom udaru ugrušak blokira dotok krvi u dio mozga. Razlika je ta da je kod TIA-e (neprimjetnog moždanog udara) blokada kratka i nema trajnih oštećenja, a kod moždanog udara ima posljedica.

Temeljni uzrok TIA-e je nakupljanje masnih naslaga koje sadrže kolesterol, a nazivaju se plakovi (ateroskleroza), u arteriji ili jednoj od njezinih grana koja opskrbljuje mozak kisikom i hranjivim tvarima. Plakovi mogu smanjiti protok krvi kroz arteriju ili dovesti do razvoja ugruška.

Neprimjetni moždani udar – simptomi

Simptomi neprimjetnog moždanog udara su identični mogućim simptomima pravog moždanog udara, samo što simptomi prolaze unutar 24 sata, a najčešće nakon nekoliko minuta:

jednostrana slabost ili paraliza
poteškoće ili gubitak govorne sposobnosti
nerazgovjetan ili iskrivljen govor
gubitak kontrole mišića na jednoj strani lica ili spuštanje lica
iznenadni gubitak jednog ili više osjetila (vid, sluh, miris, okus i dodir)
zamagljen ili dvostruki vid
gubitak koordinacije ili nespretnosti
vrtoglavica
mučnina i povraćanje
ukočenost vrata
emocionalna nestabilnost i promjene osobnosti
zbunjenost ili uznemirenost
gubitak pamćenja
glavobolje.

Prevencija neprimjetnog moždanog udara

Korištenje lijekova za kronična stanja koja mogu doprinijeti razvoju neprimjetnog moždanog udara mogu pomoći u njegovoj prevenciji. Radi se o bolestima koje su poznati rizični faktori za moždani udar, poput dijabetesa, hipertenzije, povišenog kolesterola, infarkta miokarda i atrijske fibrilacije za koje postoje odgovarajući medikamenti koji su ključni u kontroli potencijalnih komplikacija.

Promjene životnih izbora i načina života također mogu pomoći u prevenciji neprimjetnog moždanog udara.

Prestanite pušiti kako biste smanjili rizik od TIA-e i moždanog udara. Pušenje povećava rizik od stvaranja krvnih ugrušaka, podiže krvni tlak i doprinosi razvoju masnih naslaga u arterijama koje sadrže kolesterol (ateroskleroza).
Smanjite fizičku neaktivnost sudjelovanjem u minimalno 30 minuta svakodnevnog vježbanja umjerenog intenziteta.
Smanjenjem unosa soli smanjuje se i rizik od TIA-e i moždanog udara.
Ograničite kolesterol i masnoće – smanjenje kolesterola i masti, posebno zasićenih masti i trans masti može smanjiti nakupljanje plakova u arterijama.
Jedite puno voća i povrća – sadrže hranjive tvari kao što su kalij, folat i antioksidansi, koji mogu zaštititi od TIA-e ili moždanog udara.
Smanjite unos alkohola.
Održavajte zdravu težinu – prekomjerna tjelesna težina doprinosi drugim čimbenicima rizika, kao što su visoki krvni tlak, kardiovaskularne bolesti i dijabetes. Gubitkom težine i vježbanjem možete sniziti krvni tlak i poboljšati razinu kolesterola.