Dugotrajni COVID ima značajne posljedice na radnu snagu, sprječavajući veliki broj ljudi da se vrate na posao, dok drugima i dalje treba zdravstvena skrb, dugo nakon povratka na posao, donosi nova analiza zahtjeva za odštetu radnicima u državi New York. 

Nedavno objavljena studija, koju je obznanila najveća osiguravajuća kuća za radnike u New Yorku, otkrila je da je tijekom prve dvije godine pandemije oko 71 % ljudi, koje je fond klasificirao kao osobe koje su dugo bolovale od COVID-a, zahtijevalo kontinuirano liječenje ili nisu mogli raditi šest mjeseci ili više. Više od godinu dana nakon zaraze koronavirusom 18 % dugotrajnih pacijenata s COVID-om još se nije vratilo na posao, a više od tri četvrtine njih mlađe je od 60 godina, pokazala je analiza, piše New York Times.

“Dugi COVID naštetio je radnoj snazi”, stoji u izvješću Državnog fonda za osiguranje New Yorka, državne agencije koja se financira premijama koje plaća poslodavac. Nalazi, dodaje se, naglašavaju dugotrajni COVID kao podcijenjen, ali važan razlog za mnoga nepopunjena radna mjesta i pad stope sudjelovanja u gospodarstvu te nagovještavaju moguće smanjenje produktivnosti jer poslodavci osjećaju pritisak sve bolesnije radne snage. 

Pročitajte članak “Dva europska istraživanja: Posljedice dugog COVID-a mogu potrajati i godinu i pol nakon preboljenja“.

Pogođeni milijuni ljudi

Izvješće koje je analiziralo zahtjeve pacijenata koji su bili izloženi virusu na poslu u vezi s COVID-om, podnesene između 1. siječnja 2020. i 31. ožujka 2022., a koje je platila agencija, daje kratak pregled problema. Agencija, jedan od 10 najvećih osiguravatelja radničkih odšteta u zemlji, otkrila je da gotovo trećina od 3.139 potraživanja povezanih s COVID-om koje je isplatila ispunjava njihovu definiciju dugog COVID-a.

Pacijenti su primali osiguranje od fonda ako su imali pozitivan test na koronavirus, a agencija ili odbor za radničke naknade utvrdili su da su imali visok rizik od izloženosti virusu dok su bili na poslu, obično u okruženjima poput bolnica, trgovina mješovitom robom ili sustava prijevoza. 

Dugi COVID definiraju tijela za javno zdravstvo kao konstelaciju simptoma koji ostaju nakon početne infekcije ili koji se pojavljuju tjednima kasnije te mogu uključivati ​​probleme s disanjem, umor i maglu u mozgu. Vladin ured za odgovornost procijenio je da je dugi COVID pogodio 7,7 – 23 milijuna ljudi u SAD-u.

Pročitajte članke:

• Umor nakon korone: Do 70 % ljudi nakon preboljenja ima ovaj post-COVID simptom! Evo koliko traje i kako si pomoći
• Moždana magla: Liječnik otkriva sve o post-COVID simptomu koji pogađa sve veći broj ljudi.

Izostaje kvalitetan oporavak

Izvješće iz New Yorka utvrdilo je i neke optimistične signale. Od prvog vala pandemije početkom 2020. dugi slučajevi COVID-a smanjili su se kao postotak zahtjeva za odštetu radnicima i zahtjeva povezanih s COVID-om. Smanjenje se poklopilo s pojavom cjepiva za koja studije sugeriraju da smanjuju rizik od dugotrajnog COVID-a, kao i s novim tretmanima za koronavirus, podupirući ideju da ako ljudi mogu izbjeći da se ozbiljno razbole od početne infekcije, manje je vjerojatno da će doživjeti dugotrajnu infekciju simptoma.

Mnogi si ljudi ne mogu priuštiti da ne rade i zato rade kada zapravo ne bi trebali, nastavljajući raditi dok su bolesni. Slično je iskustvo ljudi s identičnim postvirusnim stanjima, poput mijalgičnog encefalomijelitisa i sindroma kroničnog umora. Neki ljudi rade unatoč dugom COVID-u, stoga će se teže oporaviti. 

Pročitajte i članke:

• Dugotrajni COVID – post-COVID simptomi kod odraslih i djece i kako ih liječiti?
• Moždana magla, depresija, rizik od demencije: Psihologinja otkriva što je COVID-19 učinio s našim mentalnim zdravljem
• Najčešće profesionalne bolesti: U 2021. broj profesionalnih bolesti povećao se za više od 500 % u odnosu na 2020.! Evo od čega obolijevaju Hrvati.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Recepti za doručak, ručak i večeru

Jelovnik za masnu jetru: Nutricionistica otkriva kako trebaju izgledati obroci

• Zrinka Babić
• 7 min čitanja

• koronavirus