Jedna bolest i dalje prednjači

Najčešće profesionalne bolesti u 2024.: Evo od čega obolijevaju Hrvati

Budite prvi i komentirajte!
3 min čitanja

Hrvoje Pinoza

dr. med.

U sklopu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i službe za medicinu rada vodi se Registar profesionalnih bolesti koji prati priznate profesionalne bolesti na razini države te njihovo kretanje kroz godine.

Na temelju analize tih podataka dolazi do planiranja zdravstvenih akcija u cilju zaštite zdravlja i prevencije bolesti kod radno aktivne populacije.

U obzir se uzimaju broj i kretanje profesionalnih bolesti u Republici Hrvatskoj te karakteristike radnika poput dobi, spola, radnog staža, stručne spreme, gospodarske djelatnosti i zanimanja u kojima se nalaze profesionalne bolesti, kao i analiza štetnih faktora koji su uzrokovali profesionalnu bolest.

Profesionalne bolesti definirane su Zakonom o Listi profesionalnih bolesti i Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju kao bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima.

Naknadnim dopunama u definiciju je dodano i to da se mora moći odrediti intenzitet štetnosti na poslu kako bi se moglo dokazati da se radi baš o profesionalnoj bolesti.

Broj profesionalnih bolesti povećao se za šest puta, odnosno 500 % u 2021. godini u odnosu na 2020. godinu — FOTO: Shutterstock

Najčešće profesionalne bolesti

Koje su najčešće profesionalne bolesti otkriva Registar profesionalnih bolesti za 2024. godinu:

broj profesionalnih bolesti u 2024. godini iznosio je 138 slučajeva (88 žena i 50 muškaraca); iako je to brojčano znatno niže u usporedbi s pandemijskim vrhuncem 2021. godine, i dalje se bilježi učestalost profesionalnih bolesti u djelatnostima koje nose najveći rizik
prosječna dob oboljelih bila je 49 godina, s najvećim udjelom u dobnoj skupini 51 – 60 godina, dok je prosječan radni staž iznosio 20 godina
najveći broj oboljelih i dalje dolazi iz djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, zatim iz poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, prerađivačke industrije te javne uprave i obrane
kada je riječ o čimbenicima izloženosti, mikroorganizmi (65 % slučajeva), sindromi prenaprezanja (11 %) i vibracije (11 %) najčešće su uzroci profesionalnih bolesti u 2024. godini
profesionalne bolesti prouzročile su u 2024. godini 12.857 dana bolovanja, s prosječnim trajanjem od 101 dan
najviše dana privremene radne nesposobnosti uzrokovano je sindromima prenaprezanja (5.726 dana), vibracijskim sindromima (3.191 dan) te zaraznim bolestima (2.226 dana), od čega 1.477 dana zbog zaraze SARS-CoV-2 virusom i 749 dana zbog drugih mikroorganizama
COVID-19 i dalje prednjači kao najčešća profesionalna bolest u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, no bilježi se pad u odnosu na 2021., 2022. i 2023. godinu
u 2024. godini priznato je i šest slučajeva post-COVID-a, a prosječno trajanje bolovanja kod tih radnika bilo je nešto duže (113 dana), što se tumači mogućim komplikacijama bolesti
na drugom mjestu po učestalosti nalaze se sindromi prenaprezanja, kronične bolesti koje nastaju kao posljedica dugotrajnog ponavljanja istih pokreta, najčešće u poljoprivredi, šumarstvu i prerađivačkoj industriji; oni su ujedno i uzrok najvećeg broja dana bolovanja u 2024. godini
na trećem mjestu su vibracijski sindromi šaka-ruka, uglavnom kod radnika u šumarstvu koji rukuju motornim pilama
s obzirom na dugotrajnu radnu nesposobnost i otežan povratak na tržište rada kod oboljelih od sindroma prenaprezanja i vibracijskih bolesti, naglašava se važnost prevencije i ranog otkrivanja profesionalnih bolesti – edukacijom radnika i poslodavaca, smanjenjem opterećenja te sustavnim nadzorom provedbe mjera zaštite na radu.

Prijava profesionalne bolesti

Prema uputama u navedenim Zakonima koji su nadležni za profesionalnu bolest, u slučaju sumnje na istu ispunjava se Prijava o profesionalnoj bolesti koja se podnosi regionalnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ovisno o mjestu prebivališta osiguranika, odnosno poslodavca.

Zatim slijedi postupak utvrđivanja činjenica radi priznavanja profesionalne bolesti u kojem se zahtijeva mišljenje nadležnog specijalista medicine rada i Službe za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Zadatak je navedenog postupka potvrditi ili otkloniti da je bolest posljedica mjesta rada. Kada dođe do potvrde profesionalne bolesti, u Registar se upisuju svi bitni podaci za bolest i radnu izloženost.

Priznavanje profesionalne bolesti

Profesionalne se bolesti dokazuju u medicini rada, pri pregledu specijalista medicine rada. Oni imaju svoj postupak dijagnostike kojima analiziraju tegobe na način da uzimaju anamnezu s radnog mjesta te pokušavaju povezati bolest s izloženostima na poslu.

Tegobe koje su prisutne u obliku simptoma i znakova uspoređuju s faktorima rizika na poslu i procjenjuju jesu li mogle nastati od njih i šalju radnika na razne pretrage kojima se mogu objektivno prikazati razna oštećenja.

Štetni faktori na poslu se utvrđuju direktnim uvidom u uvjete rada, određivanjem intenziteta i trajanja izloženosti određenoj štetnosti.

Priznavanje profesionalne bolesti — FOTO: Shutterstock

Privremena radna nesposobnost zbog profesionalne bolesti

Neke skupine profesionalnih bolesti, poput sindroma prenaprezanja, zahtijevaju dugotrajan oporavak pa čak i operativni zahvat kao dio liječenja. Često dobiveni poremećaji narušavaju radnu sposobnost pa se radnik ne može vratiti na radno mjesto na kojem je radio prije liječenja.

Utjecaj na duljinu trajanja bolovanja imaju i nadležni zakoni prema kojem nakon 12 mjeseci bolovanja radnik bude upućen na vještačenje radne sposobnosti u Zavod za vještačenje, rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Tek se nakon šest mjeseci privremene nesposobnosti za rad omogućuje radno mjesto na pola radnog vremena tijekom šest tjedana. U ovaj dio postupka nije uključen specijalist medicine rada, nego to odlučuju ostali stručnjaci, uključeni u liječenje i rehabilitaciju oboljelih radnika.

Pročitajte i ove članke: