Ovisnost o hrani definiramo kao poremećaj u prehrani u kojem određena hrana pojedincu služi za užitak i zadovoljstvo zbog čega je prekomjerno konzumira stvarajući ozbiljne zdravstvene probleme. Iako ljudi još uvijek ne vjeruju da postoji ovisnost o hrani i da ljudi jednostavno moraju jesti da bi preživjeli, činjenica je da često ne jedemo kada smo gladni, nego kada nas neka unutarnja potreba tjera na takvo ponašanje.

Kako mozak stvara ovisnost o hrani?

Eksperimenti provedeni na životinjama i ljudima pokazuju da se kod nekih pojedinaca tijekom jedenja određene hrane aktiviraju isti centri za nagrađivanje i zadovoljstvo u mozgu koji se aktiviraju i kod ovisnika o teškim drogama poput kokaina i heroina. Riječ je o dopaminskim centrima u mozgu, a dopamin je neurotransmiter koji se aktivira kada osoba osjeća zadovoljstvo, ugodu i nagradu za neko ponašanje.

Hrana koja najčešće stvara probleme i izaziva ovisnosti je ona koja sadrži visoke količine šećera, masti i soli. Mozak ima povećan dopaminski odgovor kada osoba konzumira takvu vrstu hrane, a neuronski centri za nagradu zahtijevat će sve veću količinu hrane kako bi održavali ravnotežu hormona i dobro raspoloženje. 

Činjenica je da ljudi biraju upravo takvu hranu kada jedu zbog emocionalnih potreba, odnosno kada su tužni, pod stresom ili kada se jednostavno dosađuju birajući tako potpuno krive načine za stabilizaciju ugodnog raspoloženja.

Pročitajte članak “Emocionalna samoregulacija: Često burno reagirate? Psihologija ima rješenje, a zove se samoregulacija emocija! Imamo tehnike za kontrolu emocija“.

Ovisnost o hrani – posljedice 

Ovisnici o hrani jedu zbog iznimnog užitka koji dobivaju jedući točno određenu hranu, što izaziva dodatnu potrebu da jedu još više, neovisno o tome jesu li gladni. Kada osoba nastavlja jesti da bi se osjećala dobro, onda je jasno da je riječ o prekomjernoj konzumaciji, a ne o normalnoj fiziološkoj potrebi zadovoljenja gladi.

Kada određena vrsta hrane potpuno preuzme normalni neurokemijski odgovor mozga i preuzme kontrolu nad pojedincem tjerajući ga na prekomjernu konzumaciju takve vrste hrane, posljedično se stvaraju ozbiljni zdravstveni, emocionalni, fizički i društveni problemi. Ovisnici o hrani su skloni debljanju, imaju problem s pretilosti, kao i s dijabetesom i drugim kroničnim bolestima.

Nakon prejedanja s ovakvom vrstom hrane osoba često osjeća probavne tegobe, a pritom osjeća i krivnju zbog prejedanja. Nažalost, ako nemaju socijalnu podršku i nekoga tko će im ukazati na problem ovisnosti o hrani, ovisnost će se pogoršati zbog čega će doći do zdravstvenih komplikacija, kako fizičkih (pretilost), tako i psihičkih (otuđivanje, poremećaji u prehrani, depresija).

Kakvu hranu danas jedemo?

Proizvođači hrane itekako su svjesni koja hrana stvara ovisnost, a činjenica je da se razvija sve više hrane kako bi se stimulirala neuronska reakcija koja će kod ljudi tražiti pojačanu konzumaciju, a sukladno tome i povećanu financijsku potrošnju zbog potrebe za takvim namirnicama. Drugim riječima, potrebna je iznimna samokontrola koja će vas očuvati da ne postanete ovisni o mnogim namirnicama koje su danas dostupne.

Iako je moguće razviti ovisnost o bilo kojoj vrsti hrane, obično je to hrana koja je zasićena šećerima, mastima i solju (deserti, grickalice, čokolada, tjestenina, sirevi, prerađeno meso, pizza, pomfrit itd.). Većina hrane danas sadrži dodatne umjetne zaslađivače, kemikalije, prehrambene boje i konzervanse zbog čega je još privlačnija našem mozgu i okusnim receptorima.

Gomila aditiva u hrani koju danas prekomjerno konzumiramo, a koja nije prirodna našim biološkim potrebama organizma, učinila nas je znanstvenim eksperimentima za prehrambenu industriju.

Kada je riječ o ovisnosti o hrani?

Povremena konzumacija brze i nezdrave hrane vjerojatno neće stvoriti neki značajan problem, ali sve je teže održavati zdrave navike i ne prelaziti točku koja dijeli normalno od ovisničkog ponašanja. Riječ je o ozbiljnom psihičkom problemu, a sljedećih nekoliko signala može ukazivati na ovisnost u nastajanju:

• neuspješno pratite normalne signale gladi koje tijelo šalje, a sve češće konzumirate nezdravu i tešku hranu u bilo koje vrijeme, neovisno o apetitu
• u posljednjih nekoliko tjedana ili mjeseci ste se značajno udebljali zbog hrane koju konzumirate, a sve vam je teže smršaviti
• hrana koja stvara ovisnost uzrokuje neželjene posljedice i simptome (probavni problemi, rizik od razvoja dijabetesa, pretilost itd.)
• jedete točno određenu hranu kako biste popravili raspoloženje i povećali energiju (šećer za razbuđivanje, ugljikohidrati za smirivanje i sl.)
• neovisno o tome jeste li gladni ili ne, spremni ste uložiti velike napore kako biste došli do točno određene vrste hrane koja vam se u tom trenutku jede (a to najčešće nije hrana bogata hranjivim tvarima)
• jedete veće količine i ne razmišljate koliko ste pojeli sve dok ne završite s jelom (često se prejedete, zbog čega se i fizički i psihički osjećate loše)
• jedete u tajnosti ili izbjegavate društvene interakcije kako biste ostali kod kuće i jeli hranu koju želite
• osjećate kronični umor i manjak energije, razdražljivost i glavobolje, probavne probleme, poteškoće s koncentracijom i probleme sa spavanjem
• teško se nosite s krivnjom nakon pojedene hrane, smatrate da je sve problem samokontrole i osjećate se bespomoćno, beznadno i bezvrijedno.

Ovisnost o hrani – liječenje 

Iako bi mnogi vrlo lako dali odgovor na pitanje kako se riješiti ovisnosti o hrani ističući da je sve stvar volje i samokontrole, činjenica je da kod nekih ljudi postoje određene predispozicije za razvoj ovog problema. Naime, osobe koje imaju problema s hormonskom neravnotežom, nuspojavama lijekova, manjkom strategija za suočavanje za stresom, teškim gubicima i traumatskim događajima, niskim samopouzdanjem i manjkom socijalne podrške, vjerojatnije će razviti ovisnost o hrani ili nekim drugim supstancama koje će im samo privremeno prividno olakšati, ali stvoriti puno veći problem.

Kada je u pitanju ovisnost o hrani, psiholog ili psihijatar su stručne osobe koje će vjerojatno posumnjati na problem u prehrani te uputiti osobu na daljnje zdravstvene pretrage kako bi se provjerilo postoje li određene komplikacije, abnormalnosti, kronične bolesti i sl. koje pridonose razvoju problema. 

Često se osobi s poremećajem prehrane kao što je ovisnost o hrani može dijagnosticirati i neki drugi problem mentalnog zdravlja, ali rana dijagnoza i intervencija mogu smanjiti težinu i trajanje bolesti.

Pročitajte članak “Razbijamo ‘tabu’ odlaska psihologu: Evo kakva su iskustva onih koji su se odlučili za psihoterapiju“.

Kako pobijediti ovisnost o hrani?

Svatko od nas može postati ovisan o bilo kojoj prehrambenoj namirnici, neovisno o tome što nam je opravdanje koje koristimo za konzumaciju određene hrane uglavnom činjenica da nam je potrebna da bismo preživjeli. No, važno je biti oprezan, paziti na količine i izbor hrane, prepoznati znakove i signale koji mogu ukazivati na ovisničko ponašanje te potražiti stručnu pomoć kada samokontrola zakaže.

Srećom, sve je veći broj stručnjaka koji se bave poremećajima u prehrani te, sukladno tome, razvijaju različite vrste programa za rad s onima koji se bore s ovim problemima. Potrebno je istražiti pozadinu nastanka problema, istražiti emocionalne veze i obrasce mišljenja u srži ovisnosti te pomoći osobi održavati normalan i zdrav odnos s hranom.

1. Prije svega, važno je istražiti koji su događaji potaknuli ovisničko ponašanje, što su bili potencijalni okidači i koji stresni događaji su pratili taj period. Iako je to česta i normalna reakcija preživljavanja kada se osoba susreće s nečim bolnim i teškim, problem nastaje kada se ovisnost stvori, a prekomjerna konzumacija hrane nastavi čak i kada stresni događaj prođe. 
2. Da bi se uopće moglo krenuti s liječenjem, ovisnik treba priznati da ima problem s određenom supstancom i da treba pomoć. Svijest o problemu je prvi korak za bilo kakvu vrstu rada. Neovisno o tome kako je do ovisnosti došlo, važno je samosuosjećanje i traženje podrške kada osjetimo da više ne možemo sami.
3. Kada osoba krene s procesom odvikavanja, mogu se dogoditi razne neželjene apstinencijske faze u kojima će uznemirujući simptomi sve jasnije ukazivati na snažnu fizičku ovisnost koja je nastala. Iako je to teško predvidjeti i isplanirati, bilo bi dobro da se pripremite za takve faze odvikavanja u kojima ćete se fizički i psihički osjećati loše. Ako je moguće, krenite s ovim promjenama onda kada ćete imati najviše vremena i prostora za odmor i razmišljanje, a potražite i stručnu pomoć ako osjećate da ne možete sami. 
4. Tek nakon što preživite prve krize i shvatite da se polako krećete prema naprijed, pokušajte zamijeniti hranu koja izaziva ovisnost visokokvalitetnom, zdravom, svježom i hranjivom hranom. Istražite zdrave alternative kako biste uravnotežili prehranu, usporite tijekom jedenja i pokušajte biti svjesni što i koliko jedete. Izbjegavajte jedenje u hodu, ispred ekrana ili u restoranima brze hrane. Ako je potrebno, spremajte hranu kod kuće i nosite je sa sobom.

Ovisnost o hrani je važno ozbiljno shvatiti te potražiti pomoć. Kao i sve druge ovisnosti, može stvoriti brojne zdravstvene komplikacije i potpuno blokirati psihofizičko funkcioniranje pojedinca. Ako u bilo kojem trenutku prepoznate simptome ovisnosti o hrani kod sebe, potražite podršku okoline ili stručnu pomoć uz koju ćete krenuti u proces liječenja.

Pročitajte i članke:

• Poremećaji u prehrani: Raste broj nespecifičnih oblika, sa sobom nose psihičke poremećaje i dugo se liječe
• Samosuosjećanje: Nova psihoterapijska tehnika koju su stručnjaci objeručke prihvatili
• Izgradite zdrav odnos s hranom: Psihologinja donosi 7 savjeta.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Pokrovitelj Poliklinika Aviva

Poslušajte Momčila Otaševića i stručnjake te besplatno izmjerite PSA

• Nova Studio
• 1 min čitanja

• kako se riješiti ovisnosti o hrani
• liječenje
• nezdrava hrana
• ovisnost o hrani
• posljedice
• prejedanje
• psihološka pomoć