Danas se obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, mentalno zdravlje definira se kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici u kojoj živi.

Posljednjih nekoliko godina svjedočimo pojavi novih bolesti i poremećaja, a sve više ljudi ističe da im je posebno narušeno mentalno zdravlje. Kako prepoznati unutarnje alarme koji nam šalju signale da je vrijeme za traženje pomoći te kako sačuvati mentalno zdravlje – saznajte u nastavku članka.

Mentalno zdravlje

Mnogi smatraju da je zdrava osoba ona koja nema nikakve značajne dijagnoze fizičkih ili psihičkih poremećaja i bolesti. Međutim, zdravlje je puno širi koncept od toga jer nije u pitanju samo odsustvo bolesti, nego osjećaj cjelokupnog tjelesnog i mentalnog blagostanja. Zdrava osoba osjeća da je njezin organizam visoko funkcionalan, da su sve psihofizičke funkcije u ravnoteži te da je sposobna biti produktivna i svladavati prepreke.

Uzimajući u obzir da je mentalno zdravlje puno širi konstrukt od klasifikacije psihijatrijskih poremećaja, onda je i mentalno zdrava osoba ona koja osjeća da je dosegnula visoku razinu psihološke dobrobiti te ona koja:

• ima sposobnost jasnog i preciznog uvida u svoje psihičko stanje
• planira, postavlja i slijedi svoje ciljeve i uspijeva ih ostvariti
• ima visoku sposobnost prilagodbe na različite životne okolnosti uz očuvanje vlastite dobrobiti
• prihvaća uspjehe i neuspjehe kao sastavni dio zdravog rasta i razvoja na putu do samoostvarenja
• sudjeluje u produktivnim aktivnostima koje je mijenjaju i potiču razvoj punih potencijala
• shvaća vlastite vrline i snage te važnost rada na sebi
• njeguje zdrave i podržavajuće socijalne odnose
• pridonosi zajednici kojoj pripada svojim radom i trudom u društvenom korisnim područjima u kojima može ostvariti i vlastite sposobnosti.

Narušeno mentalno zdravlje

U zadnje vrijeme, mentalno zdravlje je postalo glavna tema medija, simpozija i različitih drugih konferencija kako bi se širu populaciju potaknulo na brigu o istom. Svijest o mentalnom zdravlju se svakodnevno podiže različitim kampanjama kojima nastojimo graditi vještine važne za izgradnju psihološke otpornosti, pozitivnih emocija i kvalitete života. Jako je važno razgovarati o tome, ne samo danas na Svjetski dan mentalnog zdravlja, nego tijekom cijele godine.

Međutim, milijuni ljudi na ovom svijetu pate zbog narušenog mentalnog zdravlja i ozbiljnih psihičkih problema. Poruke koje se na današnji dan šalju i koje često idu samo u smjeru dobrog raspoloženja mogu odvesti daleko pojedince kojima je psiha ozbiljno oštećena. Gdje god pogledamo u zadnje vrijeme, vidimo poražavajuće brojke o sve mlađim pojedincima koji upadaju u različite vrste ovisnosti, porastu dijagnoza depresije i anksioznosti, kao i konzumacije psihofarmaka, visokom broju samoubojstava koje je među prvih nekoliko vodećih uzroka smrti među mladim odraslim osobama itd.

Nagla promjena životnih navika na razini svijeta uslijed pandemije rezultirala je eskalacijom blagih i umjerenih problema mentalnog zdravlja u poprilično ozbiljne i teške poremećaje koji utječu na pojedinca, ali i na njegovu obitelj i širu okolinu. Srećom, smanjuje se stigma traženja psihološke pomoći, a društvo pomalo prihvaća činjenicu da je mentalno zdravlje jednako važno kao i tjelesno.

Pročitajte članke:

• Razbijamo “tabu” odlaska psihologu: Evo kakva su iskustva onih koji su se odlučili za psihoterapiju
• Samosuosjećanje: Nova psihoterapijska tehnika koju su stručnjaci objeručke prihvatili.

Mentalno zdravlje – što je dobro, a što možemo popraviti?

U brojne škole se uvode programi socioemocionalnog učenja, različite udruge provode programske i projektne aktivnosti za promicanje važnosti mentalnog zdravlja, velike tvrtke zapošljavaju psihologe i posvećuju više pažnje očuvanju dobrobiti i radne motivacije zaposlenika. Sve je više informacija o dostupnim uslugama i edukacijama u području mentalnog zdravlja, a brojni su se uvjerili da im terapijske intervencije zaista pomažu – od raznih psihoedukacija i radionica do individualne i grupne terapije.

Generalno gledano, stanje je puno bolje nego što je bilo. Međutim, doživjeli smo i iznenadne šokove u posljednje dvije godine, neki su se potpuno izgubili u teškoj prilagodbi na ograničavanje kretanja, rada i druženja, a nekima su blage poteškoće koje su imali do tog trenutka kulminirale u ozbiljne dijagnoze. Nažalost, u pandemijskim okolnostima nisu imali jednostavan pristup psihijatrima, lijekovima i terapijama koje su im bile potrebne. Iako su nas različita svjetska zbivanja prilično neugodno iznenadila, čini se da još ne radimo na izradi programa prevencije za potencijalne probleme u budućnosti koji se realno mogu pojaviti već sutra.

Često se bavimo intervencijama kada se stvari već zakompliciraju, kako bi spasili ono što se spasiti može, umjesto prevencijama kada imamo dovoljno vremena i prostora. Uslijed gospodarske krize i egzistencijalnih problema mnogima su privatni pregledi i tretmani nedostupni, a vrijeme čekanja u sustavu zdravstvenog osiguranja je dugotrajno. Neki podaci ističu da više od 60 % onih koji imaju neke mentalne poteškoće nemaju mogućnost liječenja. Nažalost, sličan je postotak i onih koji se još uvijek zbog straha od stigmatizacije ne usude tražiti pomoć, što definitivno znači da je mentalno zdravlje još uvijek među tabu temama.

Pročitajte članke:

• Moždana magla, depresija, rizik od demencije: Psihologinja otkriva što je COVID-19 učinio s našim mentalnim zdravljem
• Smijemo li biti sretni i kako da budemo sretni u ovim vremenima?

Kako sačuvati mentalno zdravlje?

U doba podjela u našem društvu mnogi još uvijek ističu da su mentalni poremećaji problem pojedinca i njegove obitelji, a ne cijele zajednice. Činjenica je da svatko od nas može doprinijeti vlastitom i kolektivnom mentalnom zdravlju, a stručna pomoć i podrška u tome mogu samo olakšati i ubrzati proces. Bilo da ste vlasnik ili zaposlenik neke tvrtke, učitelj u školi, odgajatelj u vrtiću ili liječnik u zdravstvenoj ustanovi, možete unijeti u svoju radnu kulturu psihološke alate za poticanje aktivnog slušanja, asertivne komunikacije, očuvanja radne motivacije i sprječavanja burnouta.

Umjesto guranja problema pod tepih, potiskivanja osjećaja i manjka komunikacije, možete pokušati:

• verbalizirati svoje emocije i potrebe na adekvatan način u trenutku kada se pojave
• poticati asertivnu komunikaciju u svojoj privatnoj i poslovnoj okolini
• razgovarati o problemima aktivno slušajući jedni druge i zajednički tražeći rješenja
• mijenjati ono što možete, a prihvatiti ono na što ne možete utjecati
• potražiti stručnu podršku kada osjetite da vam se psihološki kapaciteti sužavaju
• poticati i njegovati razvoj pravih životnih vrijednosti koje su daleko od visokih ocjena u školi, prestižnih diploma na polici i brojnih lajkova i pratitelja na društvenim mrežama
• shvatiti da su propusti u području mentalnog zdravlja kolektivni društveni problem i da je potrebno osigurati više prevencijskih programa u svakom području ljudskog funkcioniranja
• dio smo zajednice kojoj pripadamo – a to znači da mentalno zdravlje populacije kreće od svakog pojedinca.

Pročitajte i članke:

• Quiet quitting: Je li u pitanju otkaz ili postavljanje granica? Psihologinja otkriva sve o ovom trendu
• Burnout simptomi koje trebate uočiti prije nego bude kasno: Evo kako spriječiti burnout
• Mentalno zdravlje na radnom mjestu – što može učiniti poslodavac, a što radnik?
• Humor na radnom mjestu: Evo kako utječe na kolektiv i posao, što je u redu, a kakve šale ne dolaze u obzir
• Humanost u današnje doba: Gube li osobine humanosti na značaju? Gubimo li ljudskost?

• kako sačuvati mentalno zdravlje
• narušeno mentalno zdravlje
• prevencija
• psihološka dobrobit
• psihološka pomoć
• Svjetski dan mentalnog zdravlja

Učitaj više izvora