“Budi zahvalan/na što barem imaš … !”, “Sve će biti u redu!” kada je osoba u stanju panike i šoka te “Nemoj plakati, samo se smiješi!” samo su neki od primjera pozitivnosti koja može biti toksična. Iako su ove rečenice možda izrečene s dobrom namjerom, u neprikladnim situacijama mogu zvučati izrazito toksično i dovesti do neželjenog efekta.

Toksična ili forsirana pozitivnost odnosi se na pretjerano pozitivan pogled na situacije i svijet. Iako se često koristi u dobroj namjeri, dovodi do potiskivanja stresa ili negativnih emocija, umjesto da ih se spoznaje i procesuira na zdrav način. Može se odnositi na situacije u kojima se osobi koja iskusi izrazito negativne emocije govori da se fokusira na pozitivne strane, da će pozitivnost riješiti situaciju ili da uvijek može biti gore. Ovakav vid pozitivnosti ne samo da ne pomaže u nekim situacijama, već može dovesti do nezdravog procesuiranja emocija.

“Just be happy!” – kada pozitivnost postaje toksična?

Pozitivne emocije kao što su zahvalnost, zadovoljstvo, optimizam i samopouzdanje itekako su bitne za psihičko, ali i fizičko zdravlje. Pozitivno razmišljanje može pomoći nekome da prebrodi negativne emocije, potaknuti ga na poduzimanje odvažnih koraka i doprinijeti zadovoljstvu životom.

Kako onda pozitivnost može biti štetna i kada postaje toksična? Toksična pozitivnost odnosi se na pretjeranu upotrebu pozitivnosti na način da se umanjuje nečije emocionalno iskustvo. Pozitivnost postaje toksična kada se forsira u situacijama u kojima nije prikladna. 

Pozitivnost postaje toksična u situacijama kada se koristi u razgovorima u kojima netko traži podršku, potvrđivanje ili suosjećanje, a umjesto toga nailazi na floskule. Pozitivnost je također toksična kada se koristi kako bi se drugoj osobi pokazalo da njihove emocije nisu valjane ili kako bi se umanjile emocije.

Prisiljavanje osobe da bude sretna i pozitivna u trenutku kada se osjeća loše je izrazito nezdravo, a u nastavku ćete saznati kakve posljedice može izazvati.

Toksična pozitivnost dovodi do potiskivanja emocija

Problem s kulturom koja je opsjednuta pozitivnošću jest taj što se u tom procesu često prikrivaju i  ignoriraju negativne emocije te dolazi do njihovog potiskivanja. Samim time ta pozitivnost postaje isprazna i – toksična. Velika je razlika između komunikacije u kojoj se pokušava oraspoložiti pojedinca pozitivnošću i komunikacije kojom se, pod krinkom pozitivnosti, zapravo potiče potiskivanje negativnih emocija.

Primjerice, rečenice poput “Budi zahvalan/na što još uvijek barem imaš … !” ili !Moglo bi biti gore!” u sebi zapravo impliciraju da bi se osoba trebala sramiti što ima negativne emocije povezane uz određenu tešku situaciju te da bi te emocije trebala potisnuti, umjesto procesuirati.

Upotreba pozitivnosti u situacijama koje su emocionalno izrazito teške i u kojima pozitivnost nije nužno prikladna implicira ignoriranje i supresiju tih emocija. Brojnim studijama pokazano je da je potiskivanje emocija najmanje efektivna metoda za nošenje s negativnim emocijama. Potiskivanje emocija ne samo da dovodi do nezdravog nošenja s emocijama, već može prouzročiti kontraefekt na način da osoba ima izraženije negativne emocije i fiziološke reakcije.

Pročitajte članak “Kako osloboditi potisnute emocije? – prepoznavanje i izražavanje emocija“.

Metode kao što su ponovna kognitivna procjena i prihvaćanje emocija pokazane su kao puno uspješnije metode za zdravo nošenje s negativnim emocijama, u odnosu na emocionalnu supresiju.

Osim što doprinosi nezdravom nošenju s emocijama, ovako negativno iskustvo može navesti osobu da sljedeći put ne potraži pomoć ili utjehu od drugih. Osim toga, forsiranjem pozitivnosti zaustavljate proces istraživanja i razumijevanja kako vlastitih emocija, tako i tuđih.

Osim na individualnoj razini, toksična pozitivnost može biti štetna i na puno većoj, društvenoj razini. Kada se pozitivnost koristi u situacijama opresije kao što su rasizam, homofobija i seksizam, može dovesti do ignoriranja pravih problema. Poticanje na pozitivnost u ovakvim situacijama odvraća pozornost od tog problema i dovodi do ignoriranja opresije.

Pročitajte članak “Spolno uznemiravanje: Što sve podrazumijeva, zašto treba govoriti o njemu i kako se boriti protiv njega?“.

Kako prepoznati i izbjeći toksičnu pozitivnost?

Spoznati da pozitivnost može biti toksična nikako ne znači da bismo trebali biti negativni. U razgovoru s drugim osobama pozitivan stav može biti itekako koristan za poboljšanje raspoloženja i reevaluaciju nekih situacija. Vrlo je važan balans – zdrava doza pozitivnosti uključuje kombinaciju nade, ali i realnosti.

Međutim, određene teme su emocionalno vrlo teške za podnijeti i u takvim situacijama pozitivnost zapravo može naškoditi i pogoršati stanje. Neke od tema i situacija prilikom kojih biste trebali izbjegavati poticanje na pozitivnost su:

• tuga uslijed smrti bližnjih
• fizičke i psihičke bolesti
• obiteljski problemi
• fizički izgled
• romantične veze i problemi
• traumatični događaji
• rasizam, homofobija, seksizam i ostali tipovi predrasuda
• značajni negativni događaji kao što su pandemija ili nepogode uslijed klimatskih promjena.

Svaka osoba je drugačija, stoga nekima pozitivnost prilikom razgovora o ovakvim temama možda i neće smetati, ali najčešće dovodi do dodatnih negativnih emocija. Kod ovako teških tema prikladnije je aktivno slušati sugovornika, vrednovati njihove osjećaje i, ako želite doprinijeti razgovoru, odgovarati s razumijevanjem i izrazima podrške. Izrazito je važno čuti što vaš sugovornik želi. Ako ne želi savjete ili želi da ga samo saslušate, nemojte pokušati koristiti pozitivnost u takvim situacijama.

Neki od očitih znakova da osoba koristi štetnu i toksičnu pozitivnost u razgovoru su:

• negiranje tuđih emocija
• završavanje razgovora da se izbjegne “negativnost”
• ignoriranje negativnog i forsirano traženje pozitivnog
• impliciranje da je osoba negativna ako ne pronađe lekciju u svakoj negativnoj situaciji.

Za kraj, prije nego nekome savjetujete da situaciju pogleda s pozitivne strane (ili ako sami imate poteškoća s procesuiranjem negativnih situacija) razmislite o sljedećim stvarima:

• u redu je iskusiti negativne emocije 
• nemaju sve situacije pozitivne strane (i to je u redu)
• procesuiranje emocija i situacija često zahtijeva vrijeme.

Možda će vas zanimati i sljedeći članci:

• 10 stvari koje ne biste trebali reći pretiloj osobi i kako joj doista možete pomoći
• Podrška oboljelima od raka – kako to učiniti na pravi način?
• Tehnike suočavanja sa stresom koje provjereno pomažu
• Kako izaći iz depresije: Psihologinja donosi 10 koraka
• Nije to nikakva slabost: Zašto je dobro plakati kad nam je teško?

Učitaj više izvora