Žutica – kako ju prepoznati i izliječiti?

2 komentara
8 min čitanja

Kreni Zdravo

Žutica ili hiperbilirubinemija je naziv koji se koristi za niz karakterističnih simptoma koji mogu biti uzrokovani različitim bolestima, a svima je zajedničko nakupljanje bilirubina u tijelu i posljedično žutilo kože i bjeloočnica.

To nije bolest sama po sebi, već indikacija da nešto nije u redu s metaboličkim mehanizmima u tijelu. Najčešće je riječ o poremećenoj funkciji jetre, jer je jetra organ čija je funkcija razgradnja bilirubina.

Bilirubin je žuti pigment koji se formira uslijed razgradnje mrtvih crvenih krvnih stanica u jetri. Normalno, jetra se oslobađa od bilirubina kao i od crvenih krvnih stanica.

Žutica latinski naziv nema. U medicinskom kontekstu katkad se koristi termin ikterus iz grčkog jezika te navedeni naziv hiperbilirubinemija.

Žutica kod novorođenčadi je vrlo česta i obično prolazi u roku od dva tjedna nakon djetetova rođenja. Znatno rjeđe se javlja kod starije djece. No, kada se to dogodi, to je znak upozorenja da nešto nije u redu s normalnim procesima u tijelu i zahtijeva liječenje.

Simptomi žutice

Ako vaše dijete ima žuticu, možda ćete primijetiti sljedeće:

Žutilo kože i bjeloočnica
Blijeda boja stolice
Tamna boja urina

Simptomi koji mogu pratiti žuticu su:

Visoka temperatura
Osjećaj hladnoće
Bol u trbuhu
Simptomi slični gripi, poput boli u mišićima i zglobovima
Neobjašnjiv gubitak tjelesne težine
Svrbež kože
Gubitak apetita
Mučnina i povraćanje

Žutica – uzroci

Žutica medicinski naziv preuzima od riječi hiper (od Grčke riječi za previše ili višak) te riječi bilirubin. Žutica se javlja kao žutilo kože i očiju što je posljedica previše bilirubina u tijelu. Nakupljanje bilirubina može biti uzrokovano različitim stanjima ali i bolestima.

Postoje tri vrste žutice. Ako znamo o kojoj je vrsti riječ, lakše je dijagnosticirati uzrok koji je doveo do poremećenog stanja organizma.

Ako je uzrok žutice prekomjerno stvaranje bilirubina u tolikoj mjeri da ga jetra ne stigne razgraditi, tada je riječ o hemolitičkoj žutici.

Kod hemolitičke žutice je funkcija jetre i izlučivanje bilirubina normalno, ali je njegovo stvaranje izvan granica koje jetra može razgraditi. Prekomjerno stvaranje bilirubina znači da crvene krvne stanice umiru u velikom broju.

Uzroci hemolitičke žutice mogu biti sljedeća stanja i bolesti:

Hemoliza (raspad eritrocita) uzrokovana gram-pozitivnim bakterijama (npr. Streptococcus, Enterococcus i Staphylococcus).
Malarija je najčešća bolest iz prethodne kategorije.
Reakcija na lijekove ili na druge toksine.
Autoimuni poremećaji.
Srpasta anemija.
Talasemija, genetski poremećaj koji dovodi do anemije.

Ako je uzrok žutice začepljenje žučnih vodova ili bolest jetre koja onemogućuje izlučivanje bilirubina, tada govorimo o opstrukcijskoj žutici. Kod opstrukcijske žutice je produkcija bilirubina na normalnoj razini, ali je funkcija jetre narušena.

Uzroci opstrukcijske žutice mogu biti sljedeća stanja i bolesti:

Akutna inflamacija jetre.
Akutna inflamacija žučovoda.
Opstrukcija žučovoda, primjerice žučnim kamencima.
Kolestaza ili zastoj žuči. Javlja se često u trudnoći.
Rak gušterače.
Lijekovi i drugi toksini.
Parazitska oboljenja.

Hepatocelularna žutica po mnogočemu je slična opstrukcijskoj žutici te se katkad zabunom koristi kao sinonim. No, taj se naziv odnosi najviše na patološka stanja samog tkiva jetre koja onemogućuju normalan metabolizam bilirubina.

Uzroci uključuju:

Akutni ili kronični hepatitis.
Trovanje jetre.
Cirozu.
Hepatitis uzrokovan lijekovima.
Alkoholnu bolest jetre.

Kod hepatocelularne žutice, nekroza stanica jetre smanjuje funkciju jetre i njenu sposobnost da preradi bilirubin.

Rjeđa stanja koja uzrokuju žuticu uključuju:

Crigler-Najjarov sindrom: Nasljedni genetski poremećaj koji narušava funkciju enzima za razgradnju bilirubina.
Dubin-Johnsonov sindrom: Kronični oblik nasljedne žutice u kojem se bilirubin ne luči iz stanica jetre.
Pseudo žutica: Bezopasna pojava nalik na žuticu. Žuti pigment kože posljedica je povišene razine beta-karotena, a ne bilirubina. Nastaje zbog povećane konzumacije žutog povrća ili voća (mrkve, bundeve, dinje).

Žutica kod novorođenčadi nastaje jer su njihova jetra još nedovoljno razvijena te najčešće ne upućuje na ozbiljniji problem. Više od pola novorođene djece dobije žuticu tijekom prvog tjedna života.

To stanje se obično razriješi samo kroz nekoliko dana. Ta se bezopasna vrsta žutice naziva fiziološkom žuticom, jer je ona posljedica normalnih fizioloških procesa.

U nekim slučajevima, žutica kod novorođenčadi može biti uzrokovana razlikom između majčine i djetetove krvne grupe, začepljenjem žučnih vodova, hepatitisom, herpesnim infekcijama, mononukleozom, modricama zadobivenim pri porođaju ili smetnjama u crijevima.

Laktacijska žutica

Žutica kod novorođenčadi se češće javlja kod beba koje se hrane majčinim mlijekom. Razina bilirubina u krvi dojenčadi koja se hrane adaptiranim mlijekom u prosjeku je niža za 2-3 mg/dL.

Uzrok koji stoji iza te pojave još nije poznat. Stručnjaci smatraju da je riječ o tvarima u majčinom mlijeku koje potiču povećanu apsorpciju bilirubina u crijevima. Laktacijska žutica je bezopasna te strah od žutice ne bi smio biti prepreka uspješnom dojenju.

Kod beba koje se hrane majčinim mlijekom fiziološka žutica može potrajati tjedan ili dva duže.

Žutica – dijagnoza

Kod novorođenčadi, žutica se dijagnosticira pregledom kože i sluznica te mjerenjem razine bilirubina u krvi.

Kod odraslih, liječnik će postaviti dijagnozu pomoću fizičkog pregleda i povijesti bolesti. Uobičajen dijagnostički postupak je palpacija abdomena. Njome liječnik provjerava ima li indikacija da pacijent boluje od tumora te koliko je tvrda jetra.

Tvrda jetra znak je ciroze ili drugog oštećenja na jetri. Izrazito tvrda jetra može upućivati na rak. Nekoliko testova može potvrditi dijagnozu žutice. Prije svega se provjerava funkcija jetre kako bi se utvrdio pravilan rad jetre.

U slučaju da liječnik ne može otkriti uzrok žutice, on će najčešće zatražiti krvne pretrage kako bi se utvrdio sastav krvi i razina bilirubina. Neke od tih pretraga uključuju:

Pretraga bilirubina: Visoka razina nevezanog bilirubina u odnosu na vezani bilirubin znak je hemolitičke žutice.
Diferencijalna krvna slika: Mjeri razinu pojedinih krvnih stanica u krvi (crvenih eritrocita i bijelih leukocita).
Testovi na hepatitis A, B i C: Testovi koji utvrđuju je li došlo do upale jetre.
Ultrazvuk ili magnetska rezonanca ako se sumnja na opstrukciju odnosno začepljenje kanala i žučovoda.
Biopsijom jetre utvrđuje se prisutnost upala, ciroze, raka te prekomjernog masnog tkiva u jetri.

Liječenje žutice

Liječenje žutice nije isto kod svih dobnih skupina. Bitno je napomenuti kako se razni oblici žutice, također ne liječe jednakim metodama. Liječenje je usmjereno prema otklanjanju problema koji je uzrokovao žuticu.

Žutica kod novorođenčadi

Liječnik će pregledati vaše dijete i provjeriti ima li simptome žutice, uključujući oticanje nogu, gležnjeva i stopala. On također može zatražiti pretrage krvi ili urina, kako bi provjerio što je uzrok žutice. Liječenje žutice ovisi o uzroku.

Blagi slučajevi mogu se povući bez terapije. Žutica kod novorođenčadi obično prolazi u roku od jednog do dva tjedna.

Umjerena žutica se liječi fototerapijom (terapija svjetlom) u bolnici ili kod kuće, kako bi se uklonio višak bilirubina. Svjetlosni valovi koji se koriste u fototerapiji se apsorbiraju kroz bebinu kožu i krv. Svjetlo pomaže bebinu tijelu da eliminira bilirubin. Nuspojava terapije su česte stolice zelenkaste boje.

Teški slučajevi žutice se liječe transfuzijom krvi za uklanjanje bilirubina. Rjeđi su slučajevi u kojima je žutica kod novorođenčadi uzrokovana bolešću ili ozbiljnijim poremećajem zbog kojeg je potrebna hospitalizacija.

Liječenje fiziološke žutice je nepotrebno te može stvoriti komplikacije kod novorođenčadi koje su ozbiljnije od same žutice. Ako je žutica uzrokovana hepatitisom A ili E, ona će proći sama od sebe. Mjere kućnog liječenja su puno odmora i tekućine.

Žutica kod odraslih

Liječenje žutice kod odraslih ovisi prije svega o uzroku žutice, pošto je liječenje usmjereno na stanje ili bolest, a ne na simptom.

Kod najčešćih uzroka, žutica se liječi na jedan od sljedećih načina:

Operacijom ako je riječ o blokadi žučovoda.
Lijekovima u slučaju infekcija.
U slučaju da toksini ili lijekovi uzrokuju žuticu, prestanak terapije.

Žutica – prirodno liječenje

Fiziološka žutica kod novorođenčadi ne tretira se ako je razina bilirubina ispod 20 mg/dL. U brojnim slučajevima fototerapija nije potrebna ako se beba stavi na prsa odmah po porodu i ako se učestalo doji.

Prevencijski, majke bi trebale dojiti svoju novorođenčad 8 do 12 puta dnevno tijekom prvih nekoliko dana. Ako se to poštuje, tada se izbjegava dehidracija i slab unos kalorija koji skupa povećavaju mogućnost za razvoj žutice.

Čak i ako privremeno bebe koje se doje imaju malo višu razinu bilirubina, dugoročno dojenje sprečava razvoj ozbiljnijih vrsta žutice.

Žutica – čajevi

Od prirodnih lijekova, u narodnoj medicini se koristi čaj od tri trave: maslačka, marulje i matičnjaka. Čaj je potrebno piti dva puta na dan, ujutro i navečer po jednu šalicu.

Kod bolesti krvi, najbolje je piti čaj čestoslavice ili veronike. Ona pomaže i kod liječenja limfe, a dobro joj je dodati bazgu, koprivu ili stolisnik.

Preventivno, učinak jačanja jetre može se pripisati i đumbiru, dok su ostale biljke koje pomažu kod žutice:

Indijski čaj (Camellia sinensis)
Sladić (Gtycyrrhiza glabra)
Javanska kurkuma (Curcuma xanthorrhiza)
Kineska angelika (Angelica sinensis)
Vodopija (Cichorium intybus)
Tamarinda (Tamarindus indiea)
Šisandra (Schisandra chinensis)
Osljebad (Silybum marianum)
Indijski badem (Terminalia catappd).

Žutica – prehrana

U slučaju da je žutica uzrokovana oboljenjima jetre, kod pacijenata se često javlja odvratnost i gađenje prema hrani. Tada je potrebno prilagoditi prehranu i konzumirati namirnice koje su hranjive, ali lako razgradive.

Treba se usredotočiti na tekuću, kasnije i kašastu hranu bogatu ugljikohidratima, ali s malo bjelančevina i bez masnoće.

Hrana ne smije biti začinjena, osobito ne smije biti previše slana. Od dopuštene hrane ističemo prepečenac, jela od riže, zobene pahuljice te propasirano povrće.

Alkohol i pržena jela su strogo zabranjeni.

Žutica – posljedice

Žutica kod novorođenčadi, ako je riječ o fiziološkoj žutici koja je posljedica prirodnih procesa u tijelu, ne ostavlja nikakve posljedice nakon što se povuče unutar prvog (najviše prva dva) tjedna života.

Međutim, u teškim slučajevima, izrazito visoke razine bilirubina (koje prelaze 400 umol/L) mogu uzrokovati ozbiljne posljedice na psihomotorni razvoj djeteta. Kako bi se to spriječilo, djeca u najkritičnijem razdoblju, svoja prva tri dana, moraju svakako ostati u bolnici.

Kod odraslih, posljedice žutice ovise o bolesti koja je njen uzrok. U slučajevima genetskih bolesti, pacijenti se cijeli život prilagođavaju kako bi ublažili simptome koji ih prate. U drugim slučajevima, kad je žutica posljedica trovanja ili infekcije, najčešće dolazi do potpunog oporavka.

Često se postavlja pitanje da li je žutica zarazna. Odgovor na to pitanje je negativan. Žutica je simptom koji se ne prenosi s jedne osobe na drugu. Međutim, neke bolesti koje uzrokuju žuticu su zarazne. Prije svega, to se odnosi na hepatitis A, B i C.