Zahvaljujući istraživanjima u posljednjih nekoliko godina istraživači su došli do zanimljivih rezultata koji ističu da se očekivana dužina ljudskog života povećala za 30 godina. No, unatoč tome što imaju još nekoliko dodatnih godina na raspolaganju za smislen, angažiran i sretan život, mnogi ljudi imaju negativna mišljenja o starosti. Zbog iracionalnih i intenzivnih strahova od starenja nastala je čak i posebna vrsta fobije koja se naziva gerantofobija ili geraskofobija.

Zašto ljudi osjećaju toliki strah od starenja? Koje su istine, a koji mitovi o starosti te što možemo učiniti da si osiguramo kvalitetno i uspješno starenje? Odgovore saznajte u nastavku članka.

Strah od starenja

Čini se da su ljudi u posljednjih nekoliko godina izumili toliko preparata i načina kako usporiti starenje da je već postalo nejasno zašto se toliko njih boji doživjeti starost te zašto je odgađa misleći da je to nešto s čime se treba što kasnije suočiti. Mnogi su uvjereni u to da ih u starosti čekaju samo bolesti, demencije, usamljenost, siromaštvo i depresija.

No, iako određene životne funkcije i sposobnosti slabe i propadaju starenjem, postoji mnogo drugih načina pomoću kojih čak i svoju starost možete proživjeti u sreći, kreativnosti, istraživanju, inovacijama, stvaranju i uživanju. Ponekad je samo potrebno promijeniti pristup i način razmišljanja koji imamo o samom procesu starenja. Činjenica je da u 70-ima nećete moći raditi ono što možete u 20-ima, ali pogrešno je smatrati da nam 70-e i 80-e ne mogu donijeti nešto novo, zanimljivo i korisno.

Mitovi i istine o starosti

Kao što mnogi krivo zaključuju da su apsolutno svi adolescenti nepodnošljivi i nemarni, tako mnogi zaključuju da su svi stariji ljudi zaboravljivi, bolesni, izgubljeni, usamljeni, nemoćni, odbačeni, siromašni i depresivni. Upravo zbog takvog negativnog razmišljanja ni ne pomišljaju da mnogi stariji zaista uživaju u svojoj starosti i iskorištavaju je na najbolji mogući način.

1. mit: Bolesti

Mnogi smatraju da će ih u starosti dočekati brojne bolesti, iako dosad baš i nisu bili boležljivi. No, dosadašnja istraživanja su pokazala da je većina ljudi starijih od 65 godina prilično zdrava. Većina njih nema nikakvih značajnih problema sa zdravljem koji ih ometaju u svakodnevnom funkcioniranju.

U brojnim istraživanjima stariji pojedinci ističu da nemaju gotovo nikakve probleme sa zdravljem u starosti. Činjenica je da fiziološki sustav s godinama slabi te da se propadanje određenih fizičkih i psihičkih sposobnosti ne može zaustaviti, ali isto tako je važno naglasiti da se takvim promjenama čovjek s vremenom može uspješno prilagoditi i obavljati svakodnevne aktivnosti bez problema.

2. mit: Smanjenje kognitivnih sposobnosti

Iako i kognitivne sposobnosti slabe, istraživanja su pokazala da to nije nužno slučaj kod svih starijih osoba. Naime, oni koji svoje kognitivne sposobnosti neprestano vježbaju i aktiviraju (npr. čitanjem, rješavanjem aritmetičkih zadataka, igranjem društvenih igara itd.) ne doživljavaju nikakav značajan pad kognitivnih sposobnosti u starijoj dobi.

Ako i vi želite pronaći korisne metode i načine treniranja mozga i kognitivnih sposobnosti, potražite ih u članku “Trening za mozak – kako aktivirati mozak?“.

3. mit: Usamljenost

Usamljenost se najčešće povezuje sa starijom dobi iako mnogi nisu svjesni da je usamljenost prisutna i kod mladih, čak i kod adolescenata o čemu više možete pročitati u članku “Usamljenost kod djece, adolescenata i odraslih – zašto je opasna i kako je pobijediti?“.

Naime, usamljenost u starijoj odrasloj dobi nije nikakvo pravilo niti je uzrokovana gubicima bliskih osoba. Riječ je o socijalnoj selektivnosti, odnosno činjenici da s godinama ljudi prestaju mariti za površne odnose te se više posvete njegovanju bliskih socijalnih odnosa koje su ustanovili u ranoj odrasloj dobi.

Drugim riječima, starije osobe nisu društveno izolirane niti imaju manje prilika za društvena okupljanja, već jednostavno nisu zainteresirane za uspostavljanje novih poznanstava u starijoj dobi, nego se više fokusiraju na učvršćivanje dosadašnjih socijalnih odnosa.

4. mit: Depresivnost i emocionalno siromaštvo

Iako postoji staračka depresija, istraživanja pokazuju da kliničku depresiju ipak češće doživljavaju mlađi nego stariji pojedinci. Moguće je da se stariji bolje znaju nositi s depresivnim situacijama i simptomima ili ih jednostavno ne percipiraju kao važne, dok je kod mlađih situacija drugačija s obzirom na to da su češće okruženi ljudima koji takve simptome mogu lakše uočiti.

Nadalje, stariji pojedinci ne doživljavaju manje emocija niti su zakinuti za određena emocionalna stanja zbog svoje starosti. Istraživači navode da njihov život nije emocionalno siromašan, već je bogatiji i složeniji po pitanju doživljavanja emocija te da stariji često doživljavaju pozitivne emocije i ugodna afektivna stanja.

Uspješno starenje

Uspješno starenje je pojam koji je razvio Robert Havighurst, istraživač koji se godinama bavio proučavanjem starosti i njezinih karakteristika. On je vrlo jednostavno zaključio da ne bismo trebali dodavati godine životu već život godinama, što ste vjerojatno barem jednom dosad već čuli. Ukratko, uspješno starenje bi se trebalo odnositi na održavanje zdravlja, izbjegavanje bolesti, poticanje angažiranosti te održavanje visoke razine kognitivnog i tjelesnog funkcioniranja.

Istraživanje iz 2002. godine koje se provodilo na Sveučilištu Harvard je pokazalo da postoje određene varijable koje razlikuju starije ljude koji su bili sretni i zadovoljni od onih koji su se osjećali nesretno i bolesno. Naime, došli su do zaključka da sljedeće karakteristike opisuju sretne starije osobe:

• stabilan brak
• fizičko vježbanje
• umjerena tjelesna težina
• nepušenje ili prestanak pušenja u mlađoj dobi
• umjerenost u jelu i piću
• uspješno i konstruktivno suočavanje s problemima.

Ono što je od svih navedenih varijabli bilo najvažnije je upravo korištenje zrelih mehanizama suočavanja s problemima i stresnim situacijama u svakodnevnom životu. Također se pokazalo da starije osobe koje su ostvarile određene životne ciljeve do starosti imaju sretniji i ispunjeniji život te se manje osjećaju usamljeno.

Naime, većina ljudi stvara određene želje, očekivanja i ciljeve koje želi ispuniti tijekom života. Ako nakon nekoliko godina zaista osjećaju zadovoljstvo zbog onoga što su postigli u životu, stariji pojedinci svoj život, ali i svoju starost, više percipiraju kao smislenu, svrhovitu i produktivnu. Zahvaljujući tome, ne prestaju s određenim životnim aktivnostima te su prilično angažirani po pitanju društvenih aktivnosti.

Kako poticati uspješno starenje?

Zahvaljujući bogatom životnom iskustvu, mnogi stariji su zaista postigli određenu razinu mudrosti i zrelosti u odlučivanju i upravljanju određenim životnim poteškoćama. Nažalost, neki od njih su ipak zakinuti za određene pozitivne životne situacije (npr. zbog rata, neimaštine, drugačijih životnih uvjeta itd.), no to ne znači da u starijoj dobi ne mogu doživjeti brojna pozitivna iskustva, a to uvelike ovisi upravo o nama mladima.

Iako se često možemo susresti i s onim nervoznim starijim pojedincima koji nas radi određenih sitnica znaju optužiti za stvari koje nikada nismo mogli ni zamisliti, uvijek ima onih kojima bi nekoliko minuta našeg vremena i pažnje moglo promijeniti cijeli pogled na svoju starost.

Zbog modernog načina života i čestih preseljenja mladih iz svojih obiteljskih kuća, mnogi stariji ostaju sami i prije nego što su to mogli zamisliti. Sindrom praznog gnijezda i suočavanje s takvim načinom života često može uzrokovati smanjenu kvalitetu života. Nažalost, to su situacije na koje je teško utjecati upravo zbog toga što svatko odlučuje o vlastitoj budućnosti i načinu života.

No, bilo bi dobro imati na umu da su stariji često, zbog negativnih stereotipa i brojnih predrasuda, odbačeni iz društva mlađih odraslih ljudi. Umjesto da živimo u zabludi i vjerujemo u gore navedene mitove o starosti, trebali bismo si posvijestiti da ćemo i mi kad-tad doći u te godine i shvatiti da nas, unatoč brojnim novim mogućnostima, starost ipak neće zaobići.

Posvećivanje pažnje starijima, briga za njihove potrebe, omogućivanje sudjelovanja u socijalnim aktivnostima i pozitivan pristup starenju mogu uvelike promijeniti te poboljšati kvalitetu života starijih ljudi. Stoga, umjesto dodavanja novih mitova i negativnih stereotipa starosti, bilo bi dobro kada bismo iskoristili bogata iskustva i mudrost starijih osoba te naučili od njih stvari koje će nam zatrebati kada se i sami nađemo u tim godinama.

Pročitajte i članke:

• Tajna dugovječnosti? Evo što kažu oni kojima je uspjelo
• Trikovi i savjeti: Kako ostati fit nakon pedesete?
• Prehrana starijih osoba – namirnice za zdravlje i vitalnost
• Aktivnosti i vježbe za starije osobe.

• starenje
• strah od starenja

Učitaj više izvora