Kašalj kod srčanih bolesti nije jedan od češćih simptoma, no svakako se može javiti u raznim stanjima povezanim sa srcem.

Kašalj nije tipičan srčani simptom u smislu u kojem su to bol u prsima, nedostatak zraka ili lupanje srca, no određene srčane bolesti mogu dovesti do promjena u plućima i plućnoj cirkulaciji koje potiču refleks kašlja.

Kašalj koji se javlja zajedno s otežanim disanjem, smanjenom tolerancijom napora ili oticanjem nogu može upućivati na srčano zatajenje.

S druge strane, kašalj može biti posljedica terapije za srčane bolesti, osobito lijekova iz skupine ACE-inhibitora, pa je u procjeni njegova uzroka potrebno uzeti u obzir i lijekove koje osoba uzima.

Mehanizam kojim srčane bolesti mogu izazvati kašalj povezan je sa zastojem krvi u plućima. Kada srce, osobito lijeva srčana klijetka, ne može dovoljno učinkovito izbacivati krv prema ostatku tijela, krv se počinje zadržavati u krvnim žilama koje dovode krv iz pluća prema srcu.

U početku se može razviti samo blaga kongestija pluća, koja uzrokuje osjećaj nedostatka zraka i podražaj na kašalj, dok kod izraženijeg srčanog zatajenja može nastati plućni edem, odnosno nakupljanje veće količine tekućine u plućima.

Zbog čega nastaje kašalj kod srčanih bolesti?

Kašalj kod srčanih bolesti nastaje zbog sljedećih stanja.

Srčano zatajenje

Srčano zatajenje jedan je od najvažnijih srčanih uzroka dugotrajnog ili ponavljanog kašlja. Ono nastaje kada srce više nije sposobno učinkovito pumpati krv kako bi zadovoljilo potrebe organizma, pri čemu se simptomi mogu razvijati postupno ili se mogu naglo pogoršati.

Kod osoba sa srčanim zatajenjem kašalj je često suh ili se javlja uz oskudno iskašljavanje, premda se njegov karakter može razlikovati ovisno o težini i uzroku srčanog zatajenja. Karakteristično je da se kašalj i otežano disanje mogu pogoršavati pri fizičkom naporu, ali i tijekom noći ili nakon lijeganja.

Neke osobe zbog nedostatka zraka moraju spavati s više jastuka ili u polusjedećem položaju, a mogu se buditi tijekom noći zbog naglog osjećaja gušenja i potrebe da sjednu ili ustanu kako bi lakše udahnule (noćni kašalj i srce).

Takva pojava naziva se paroksizmalna noćna dispneja i predstavlja važan simptom koji može upućivati na srčano zatajenje. Uz kašalj se mogu pojaviti i oticanje potkoljenica i gležnjeva, umor, slabija tolerancija fizičkog napora, ubrzano zamaranje te osjećaj lupanja srca.

Akutni plućni edem

Najozbiljniji oblik kašlja povezanog sa srčanom bolešću može se pojaviti kod akutnog plućnog edema. Riječ je o hitnom stanju pri kojem se zbog naglog porasta tlaka u plućnoj cirkulaciji tekućina brzo nakuplja u plućnom tkivu.

Osoba tada obično ima izrazito otežano disanje, ubrzano diše, osjeća snažan pritisak ili nedostatak zraka te često ne može normalno ležati. Kašalj može biti intenzivan, a u težim slučajevima može se pojaviti pjenušav iskašljaj koji ponekad ima ružičastu ili krvavu primjesu.

Takvo stanje zahtijeva hitnu medicinsku procjenu i liječenje, jer se stanje može brzo pogoršati i dovesti do ozbiljnog nedostatka kisika.

Određeni lijekovi

Kašalj kod osobe sa srčanom bolešću ne mora uvijek biti posljedica same bolesti. Jedan od vrlo poznatih uzroka je terapija ACE-inhibitorima, lijekovima koji se često koriste u liječenju arterijske hipertenzije, srčanog zatajenja i drugih kardiovaskularnih bolesti.

Primjeri ACE-inhibitora uključuju ramipril, perindopril, enalapril, lisinopril i kaptopril. Kod dijela osoba ti lijekovi mogu izazvati karakterističan suh, nadražajan i uporan kašalj, koji se može pojaviti tek nakon nekoliko tjedana ili mjeseci od početka liječenja.

Takav kašalj obično nije praćen iskašljavanjem i može biti posebno neugodan tijekom noći. Nastaje zbog djelovanja ACE-inhibitora na razgradnju određenih tvari, među kojima je bradikinin, čije povećane koncentracije mogu podražiti dišne putove.

Ako se posumnja da je kašalj posljedica ACE-inhibitora, liječnik može procijeniti mogućnost zamjene lijeka drugom skupinom lijekova. Lijek se ne bi trebao samoinicijativno prekidati, jer njegova zaštitna uloga u liječenju srčane bolesti može biti vrlo važna.

Poremećaji srčanog ritma

Aritmije same po sebi rjeđe izravno uzrokuju kašalj, ali određeni poremećaji srčanog ritma mogu smanjiti učinkovitost rada srca i posredno dovesti do simptoma sličnih onima kod srčanog zatajenja.

Primjerice, vrlo brza i dugotrajna fibrilacija atrija može kod nekih osoba dovesti do pogoršanja funkcije srca, osobito ako je frekvencija srca dugo nekontrolirana. U takvoj situaciji mogu se pojaviti nedostatak zraka, umor i kašalj, osobito tijekom napora ili noću (aritmija i kašalj).

Infarkt miokarda

Nakon infarkta miokarda može doći do smanjenja funkcije lijeve klijetke, osobito ako je oštećen veći dio srčanog mišića. Ako srce zbog toga ne može učinkovito pumpati krv, može se povećati tlak u plućnoj cirkulaciji, zbog čega se mogu pojaviti nedostatak zraka i kašalj.

Kašalj nakon srčanog udara stoga nije nužno posljedica samog infarkta, nego može biti znak da je nakon oštećenja srčanog mišića došlo do razvoja ili pogoršanja srčanog zatajenja.

Ako se nakon preboljenog infarkta pojave novi kašalj, otežano disanje, oticanje nogu ili naglo smanjenje sposobnosti podnošenja fizičkog napora, potrebno je obratiti se liječniku (angina pektoris i kašalj).

Može li kašalj biti jedini simptom srčane bolesti?

U nekim slučajevima kašalj može biti jedan od prvih ili čak neko vrijeme dominantan simptom, ali rijetko je jedini znak srčane bolesti. Češće se uz njega, ako postoji srčani uzrok, mogu pronaći i drugi simptomi koji postaju vidljivi tek ciljanim razgovorom. Važni su podaci o tome:

• javlja li se kašalj pri naporu
• pogoršava li se nakon lijeganja
• budi li osobu tijekom noći
• ostaje li osoba bez zraka pri uobičajenim aktivnostima
• jesu li prisutni otoci nogu.

Kako razlikovati srčani od plućnog kašlja?

Kod srčanog uzroka kašlja posebno je značajno:

• pogoršanje kašlja u ležećem položaju
• noćno buđenje zbog nedostatka zraka
• otečene noge
• brzo zamaranje
• poznata srčana bolest.

Kod plućnih bolesti češće se može pronaći:

• zviždanje pri disanju
• dugotrajna izloženost duhanskom dimu
• kronično iskašljavanje
• povišena temperatura
• drugi znakovi infekcije.

Kada se zbog kašlja treba javiti liječniku?

Kašalj zahtijeva hitnu medicinsku procjenu ako se pojavi zajedno s naglim ili izrazitim nedostatkom zraka, osobito ako osoba ne može govoriti u punim rečenicama ili ne može ležati zbog gušenja. Posebno su alarmantni:

• bol ili snažan pritisak u prsima
• plavkasta boja usana
• izrazita slabost
• poremećaj svijesti
• hladan znoj
• izrazito ubrzano disanje
• naglo pogoršanje općeg stanja
• ružičasti ili krvavi iskašljaj.

Kod osobe koja već ima srčano zatajenje liječniku se treba javiti i ako se kašalj postupno pogoršava, ako se povećavaju otoci nogu, ako se tjelesna masa naglo povećava zbog zadržavanja tekućine ili ako je za uobičajene aktivnosti potrebno sve više napora.

Pročitajte i ove članke:

• Iznenađujući fizički znakovi koji upućuju na bolest srca
• Može li hrkanje biti znak zatajenja srca? Evo što kaže znanost
• Predinfarktno stanje: Simptomi kod žena mogu biti drugačiji.

• angina pektoris i kašalj
• aritmija i kašalj
• kašalj kod srčanih bolesti
• noćni kašalj i srce

Učitaj više izvora