Povremeno hrkanje često se smatra bezazlenim problemom, no u nekim slučajevima može upućivati na ozbiljnije zdravstvene poteškoće.

Iako ne znači nužno da imate poremećaj spavanja, stručnjaci upozoravaju da hrkanje može biti povezano s povećanim rizikom od srčanih bolesti, uključujući zatajenje srca. Donosimo što trebate znati o povezanosti hrkanja, apneje u snu i zdravlja srca te kada je važno potražiti pomoć liječnika.

Kako hrkanje može utjecati na rizik od zatajenja srca?

Hrkanje može biti simptom apneje u snu – poremećaja disanja tijekom spavanja koji se povezuje s većim rizikom od razvoja zatajenja srca.

Najčešći oblik ovog poremećaja je opstruktivna apneja u snu. Do nje dolazi kada se meko tkivo u grlu tijekom spavanja opusti i djelomično zatvori dišne putove, što otežava disanje i često uzrokuje hrkanje.

Kod opstruktivne apneje u snu dolazi do kratkih prekida disanja koji obično traju najmanje 10 sekundi i ponavljaju se više puta tijekom noći.

Snižena razina kisika može potaknuti upalne procese i povećati lučenje hormona stresa, što dodatno opterećuje srce i cijeli krvožilni sustav. Dugoročno to može negativno utjecati na zdravlje srca i povećati rizik od zatajenja srca.

Važno je naglasiti da ne hrču svi koji imaju apneju u snu, kao ni da svaka osoba koja hrče ima ovaj poremećaj. Međutim, istraživanje iz 2024. godine je pokazalo da hrkanje, čak i bez prisutne apneje, može biti povezano s povišenim krvnim tlakom – jednim od važnih čimbenika rizika za srčane bolesti.

Kada se trebate javiti liječniku?

Ako vi ili vaš partner primijetite učestalo hrkanje ili druge simptome povezane s apnejom u snu, važno je potražiti stručni savjet.

Liječnik može procijeniti postoji li stanje koje povećava rizik od srčanih problema te prema potrebi preporučiti dodatne pretrage.

Ako imate simptome koji bi mogli upućivati na bolesti srca, moguće je da će vam liječnik preporučiti:

• elektrokardiogram (EKG)
• ultrazvuk srca (ehokardiogram)
• test opterećenja srca.

Također vas može uputiti specijalistu za poremećaje spavanja. Jedna od najčešćih pretraga je polisomnografija, odnosno test spavanja tijekom noći.

Tijekom ove pretrage prate se:

• disanje
• rad srca
• razina kisika u krvi
• moždani valovi
• pokreti očiju i nogu tijekom sna.

Na temelju rezultata moguće je dijagnosticirati apneju u snu, sindrom nemirnih nogu i druge poremećaje spavanja.

Što možete učiniti kako biste smanjili hrkanje?

Kod nekih osoba promjena položaja tijekom spavanja može pomoći u smanjenju hrkanja. Primjerice, podizanje gornjeg dijela tijela pomoću dodatnih jastuka ili podesivog madraca može olakšati disanje.

Ako više hrčete dok spavate na leđima, pokušajte spavati na boku.

Održavanje zdrave tjelesne težine također može imati važnu ulogu. Višak kilograma povećava pritisak na meko tkivo u grlu, što može dodatno otežati protok zraka tijekom sna.

Alkohol može pogoršati hrkanje jer opušta mišiće dišnih putova. Zbog toga se preporučuje ograničiti unos alkohola ili ga izbjegavati, osobito prije spavanja.

Ako promjene životnih navika ne pomažu, liječnik može preporučiti dodatne metode liječenja, poput CPAP uređaja koji održava dišne putove otvorenima tijekom sna.

Osobama koje imaju visoki krvni tlak ili druge čimbenike rizika za zatajenje srca liječnik može savjetovati i promjene prehrane, više tjelesne aktivnosti te druge mjere za očuvanje zdravlja srca.

Pročitajte i ove članke:

• Apneja u snu: Budite se iscrpljeni? Moguće je da tijekom noći mozak ostaje bez kisika! Evo o kakvom je poremećaju riječ i što učiniti
• Jako glasno hrkanje: Je li uvijek u pitanju apneja u snu?
• Najzdraviji položaj za spavanje za zdravlje srca.

• hrkanje
• hrkanje i srčane bolesti
• zatajenje srca

Učitaj više izvora