Klirens kreatinina (KEK) je krvna pretraga kojom se procjenjuje funkcionalna sposobnost bubrega (izlučivanje tvari iz organizma urinom).

Klirens podrazumijeva volumen krvi koja se prolaskom kroz bubrege „očisti” od neke tvari u jedinici vremena, a kreatinin je sastojak mokraće koji nastaje od kreatina (aminokiselina koja se sintetizira u gušterači, jetri i bubrezima, a troši u mišićima) gubitkom vode.

Klirens kreatinina – izračun

Krvna pretraga (uzorak iz vene) uključuje formulu koja izražava razinu kreatinina u krvi u odnosu na količinu proizvedenog kreatinina u 24-satnom urinu te izračunavanje površine tijela (prema visini i težini bolesnika).

Računanje klirensa kreatinina može se izvesti, ovisno o jedinici vremena koja je u fokusu, sljedećim dvjema formulama:

• glomerularna filtracija (ml /min) = 157 – (1.16 x dob izražena u godinama),
• glomerularna filtracija (ml /s) = 2.61 – (0.019 x dob izražena u godinama).

Klirens kreatinina – uzorak

U krvnom serumu vrijednosti koncentracije kreatinina kreću se u rasponu 40 – 124 mmol/L (stvaranje kreatinina ovisi o mišićnoj masi, kod slabije razvijenih osoba to je 2 g/24 h).

Nivo kreatinina u krvi ostaje isti dok god je mišićna masa konstantna i izlučivanje urinom neometano.

Za određivanje koncentracije kreatinina u urinu nužna je Jaffeova reakcija, tj. biokemijska reakcija u kojoj se kvantitativno mjeri promjena boja mokraće ili seruma u narančastu. Osim toga, mokraća skupljena tijekom 24 sata dijeli se s 1440 min  (24 sata) i tako se dobije diureza (stvaranje mokraće u bubrezima i izlučivanje) u minuti.

Klirens endogenog kreatinina

Klirens endogenog kreatinina je vrijednost kojom se ispituje glomerularna funkcija bubrega. Naime, kreatinin se filtrira kroz glomerule i skladišti se u tubulima (cijevima) u malim količinama.

Klirens endogenog kreatinina s manjim odstupanjima odgovara glomerularnoj filtraciji. Vrijednosti su nešto više zbog izlučivanja kreatinina u tubulima.

Klirens kreatinina – cijena pretrage i čekanje nalaza

Pretraga je preko HZZO-a besplatna za sve zdravstvene osiguranike, a nalaz se dobiva sljedeći dan. Što se privatnih poliklinika tiče, cijena se kreće od 100 do 145 kuna, a nalaz je gotov isti dan.

Klirens kreatinina – kako se pripremiti za pretragu?

Što se tiče vađenja krvi, za određivanje kreatinina u krvi nije potrebno biti natašte. Dozvoljen je lagani (dijetalni) doručak. Upute za sakupljanje 24-satnog urina možete pronaći ovdje.

Klirens kreatinina – normalne vrijednosti

Vrijednosti kreatinina ovise o dobi, spolu i tjelesnoj težini. Normalne vrijednosti klirensa kreatinina za muškarce su 100 – 150 ml/min, a za žene 85 – 125 ml/min.

Snižena ili povišena razina kreatinina najčešće je znak promjene stila života, ali i raznih bolesti koje dovode do kronične bubrežne insuficijencije.

Nizak kreatinin u krvi

Čimbenici koji mogu uzrokovati nizak kreatinin u krvi su:

• trudnoća,
• dob,
• teški fizički napor,
• gladovanje,
• nefrektomija (kirurško odstranjenje bubrega zbog nepopravljivog oštećenja),
• trovanje olovom,
• mišićna distrofija,
• oštećenja jetre,
• vegeterijanstvo.

Također, različite bolesti narušavaju funkciju bubrega, smanjuju protok krvi kroz njih i samim time snižavaju razinu klirensa kreatinina:

• akutni i kronični pijelonefritis (bakterijska upala bubrega),
• anoreksija nervoza,
• ciroza jetre,
• dijabetes,
• ekstrahepatalna bilijarna opstrukcija (bolest žučnih putova),
• embolija bubrežne arterije,
• giht,
• glomerulonefritis (upala glomerula),
• nedostatak hormona rasta,
• hepatolentikularna degeneracija (Wilsonova bolest),
• hiperparatireoidizam (doštitne žlijezde proizvode višak paratiroidnog hormona),
• kongestivno zatajivanje srca (količina istisnute krvi iz srca ne zadovoljava tjelesne potrebe),
• medularna cistična bolest (zatajenje bubrega praćeno pojavom cisti),
• multipli mijelom (zloćudno bujanje plazma stanica),
• policistična bolest bubrega,
• preeklampsija,
• renalna vaskularna hipertenzija (povišeni krvni tlak zbog sužavanja bubrežnih arterija),
• sistemski lupus eritematodes (SLE, kronična multisistemska upalna bolest).

Visok kreatinin

Čimbenici koji mogu dovesti do povišenih vrijednosti kreatinina su:

• dehidracija,
• prehrana bogata proteinima (pogotovo kod sportaša),
• oštećenje bubrega,
• ubrzan način života,
• fizički napor,
• menstrualni ciklus (hormonska neravnoteža),
• pretilost.

Osim primjene nekih antibiotika i diuretika, postoje i stanja koja uzrokuju povećane vrijednosti klirensa kreatinina su:

• bolesti bubrega (infekcije, zatajenje bubrega),
• akromegalija (patološko uvećanje nosa, čeljusti, šaka i stopala zbog pretjerane sekrecije hormona rasta),
• opeklina,
• gubitak krvi,
• neki oblici raka,
• dijabetes,
• lupus,
• hipertenzija,
• bolesti krvožilnog sustava,
• rabdomioliza (naglo slabljenje/propadanje skeletnih mišića),
• mišićna distrofija,
• giht.

Klirens kreatinina – dijagnoza

Ova je pretraga potrebna pogotovo ako su u pitanju dijabetes, visoki krvni tlak ili prethodno dijagnosticirana bubrežna bolest. Kako bi se ustanovilo o čemu je riječ, obično se nalažu još neke kliničke pretrage kao što su pregled urina (laboratorijski i urinokultura), rendgen ili biopsija bubrega.

Nizak kreatinin u krvi/visok kreatinin u krvi – kako regulirati?

Razna stanja i bolesti koje narušavaju funkciju bubrega i uzrokuju povišene ili snižene vrijednosti klirensa kreatinina treba držati pod liječničkim nadzorom i liječiti medikamentnim putem.

Normalne vrijednosti klirensa kreatinina mogu se nastojati uspostaviti i prirodnim putem zdravijim prehrambenim navikama i povećanim unosom vode. Više o tome možete pročitati ovdje.

• 24-satni urin
• bubrezi
• dijabetes
• klirens kreatinina
• kreatin klirens test
• kreatinin
• kreatinin u urinu
• krvne pretrage
• krvni tlak
• nizak klirens kreatinina
• normalne vrijednosti kreatinina
• povišen klirens kreatinina
• prirodno liječenje
• referentne vrijednosti