Zašto čak 70 % osoba sa shizofrenijom puši? Znanstvenici su otkrili iznenađujući razlog
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja
Gotovo 70 % osoba sa shizofrenijom puši cigarete – što je 2 – 3 puta više nego u općoj populaciji. Zašto je to tako? Privlači li vas nikotin snažnije ako imate poremećaj iz spektra shizofrenije ili vam cigarete pomažu da se osjećate smirenije i stabilnije?
Znanost sugerira da bi istina mogla biti negdje između. Novo sustavno istraživanje iz 2025. godine donosi jasniji uvid u to kako pušenje utječe na mozak osoba s poremećajima iz spektra shizofrenije – i zašto je odvikavanje posebno izazovno.
Pušenje i poremećaji iz spektra shizofrenije
U velikoj analizi obuhvaćene su 22 studije koje su proučavale biološke i neurološke karakteristike osoba s poremećajima iz spektra shizofrenije. Istraživači su koristili različite metode snimanja mozga, uključujući:
- fMRI (funkcionalnu magnetsku rezonanciju) – za praćenje aktivnosti mozga tijekom zadataka
- resting-state fMRI – za promatranje aktivnosti mozga u mirovanju
- strukturni MRI – za analizu volumena pojedinih dijelova mozga, osobito sive tvari.
Siva tvar ključna je za razmišljanje, pamćenje i donošenje odluka. Kod osoba sa shizofrenijom često dolazi do njezina smanjenja, što može pogoršati simptome i kognitivne sposobnosti.
Što su pokazali rezultati?
Osobe sa shizofrenijom koje puše imaju značajno smanjen volumen sive tvari, posebno u:
- prefrontalnom korteksu – dijelu mozga odgovornom za planiranje i složeno razmišljanje
- amigdali – važnoj za regulaciju emocija
- hipokampusu – ključnom za pamćenje.

Postoji li i “druga strana priče”?
Zanimljivo je da su neka istraživanja pokazala i potencijalno kratkoročno “pozitivne” učinke pušenja na funkcionalnu povezanost mozga.
Kod ispitanika koji su pušili primijećena je jača povezanost između:
- default mode mreže (DMN) – sustava aktivnog tijekom mirovanja i introspekcije
- limbičkog sustava – koji regulira emocije.
To sugerira da nikotin može privremeno poboljšati komunikaciju između određenih dijelova mozga. Taj je učinak zabilježen i kod osoba sa shizofrenijom i kod onih bez poremećaja. Međutim, važno je naglasiti – kratkoročno poboljšanje ne znači dugoročnu korist.
Zašto je nikotin posebno privlačan osobama sa shizofrenijom?
Studija je pokazala specifične obrasce moždane aktivnosti kod osoba sa shizofrenijom koje puše:
- povećana osjetljivost na nagradu
- smanjena aktivnost puteva odgovornih za obradu negativnih posljedica.
To znači da osobe sa shizofrenijom mogu snažnije doživljavati trenutačni osjećaj nagrade, dok su manje osjetljive na dugoročne rizike pušenja. Drugim riječima, kratkoročno olakšanje može nadjačati svijest o dugoročnim posljedicama.
Oporavak i prestanak pušenja
Osobe s poremećajima iz spektra shizofrenije često su ranjivije na stres i neurokemijske promjene. Nikotin može djelovati umirujuće i regulirajuće, ali dugoročno:
- povećava rizik od raka pluća
- dodatno oštećuje mozak
- može pogoršati ukupne zdravstvene ishode.
Zato stručnjaci ističu važnost daljnjih istraživanja – kako bi se razvile terapije koje će aktivirati iste “nagradne” puteve u mozgu, ali bez štetnih posljedica nikotina.
Prestanak pušenja kod osoba sa shizofrenijom može biti izazovan, osobito jer neki lijekovi povećavaju apetit i tjelesnu težinu, što dodatno otežava regulaciju navika. No oporavak je moguć.
Mnogi ljudi uspijevaju pronaći druge izvore zadovoljstva i nagrade – poput putovanja, kreativnog izražavanja, hobija ili tjelesne aktivnosti.
Pročitajte i ove članke:
- Prvi simptomi shizofrenije: Počinju u 20-ima, evo koji su
- Kako držati simptome shizofrenije pod kontrolom?
- Suplementi i vitamini za shizofreniju: Što pomaže?
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
6 zdravstvenih stanja kod kojih cink može prirodno pomoći
- Tomislav Stanić
- 3 min čitanja
- Myers, S. A. (2026). Why So Many People with Schizophrenia Smoke. Psychology Today.
- Koster, M. i sur. (2025). The Association Between Chronic Tobacco Smoking and Brain Alterations in Schizophrenia: A Systematic Review of Magnetic Resonance Imaging Studies. Schizophr. Bull., 51(3): 608–624.