Svi smo se našli u situacijama kada nam je teško odvojiti pogled od ekrana – bilo da beskonačno listamo aplikacije za upoznavanje, Pinterest ili “doomscrollamo” po društvenim mrežama.

Ova navika može postati toliko intenzivna da utječe na našu koncentraciju i mentalno zdravlje. Internet je za to smislio naziv – “truljenje mozga” (eng. brain rot), a taj je izraz sada prepoznat i kao Oxfordova riječ godine za 2024.

Prema Oxfordu, “truljenje mozga” označava navodno pogoršanje mentalnog ili intelektualnog stanja osobe, često kao rezultat prekomjernog konzumiranja trivijalnog ili nezahtjevnog sadržaja, posebno online.

Profesor Adam Leventhal, stručnjak za ovisnosti sa Sveučilišta Južne Kalifornije, za Everyday Health objašnjava da je žestoka konkurencija na digitalnom tržištu dovela do razvoja platformi koje sve više privlače ovisnike o sadržaju.

Te platforme potiču ponašanja poput binge-scrollanja ili doomscrollanja te korisnike izlažu nezdravim i otupjelim sadržajima.

Simptomi “truljenja mozga”

Iako nije službena medicinska dijagnoza, izraz “truljenje mozga” opisuje štetne učinke pretjerane upotrebe ekrana na mentalno i emocionalno zdravlje.

Psihologinja i istraživačica Laurie Ann Manwell ističe da pretjerano vrijeme provedeno pred ekranom može narušiti pažnju, pamćenje, sposobnost učenja, emocionalnu regulaciju i društvene vještine.

Upozoravajući znakovi “truljenja mozga” mogu nalikovati ranoj kognitivnoj slabosti i uključuju:

• teškoće s koncentracijom
• česte dezorijentacije
• problemi s formiranjem ili pamćenjem novih informacija
• pad u brizi za sebe
• promjene u osobnosti i raspoloženju
• loše donošenje odluka i oslabljeno rasuđivanje.

Kako nastaje “truljenje mozga”?

“Truljenje mozga” nastaje kada vrijeme pred ekranom zamjenjuje aktivnosti koje podržavaju zdravlje mozga, poput tjelesne aktivnosti, kvalitetnog sna, stvarnih društvenih interakcija i mentalno izazovnih zadataka.

Osim toga, pasivno konzumiranje brzog, trivijalnog sadržaja dok multitaskamo može smanjiti kapacitet pažnje, oslabiti pamćenje i povećati razinu stresa. Dugoročno, to može dovesti do strukturnih promjena u mozgu, poput smanjenja sive i bijele tvari, što utječe na učinkovitost obrade informacija.

Tko je najviše ugrožen?

Ponavljajuća konzumacija besmislenog digitalnog sadržaja smanjuje neuroplastičnost mozga – sposobnost prilagodbe i stvaranja novih veza. Ovo je posebno zabrinjavajuće za djecu i tinejdžere, čiji se mozgovi još uvijek razvijaju. Pretjerana upotreba ekrana u ranoj dobi može dovesti do dugoročnih problema s pažnjom, kontrolom impulsa i emocionalnom regulacijom, upozorava dr. Leventhal.

Kako spriječiti “truljenje mozga”?

Iako “truljenje mozga” nije službeno medicinsko stanje, postoje načini za ublažavanje njegovih učinaka. Dr. Leventhal savjetuje postavljanje ograničenja za vrijeme pred ekranom, redovite pauze i korištenje aplikacija koje potiču digitalni detoks. Za trajnije poboljšanje, dr. Manwell preporučuje održive promjene u načinu života, poput:

• zamjene vremena pred ekranom meditacijom, vježbanjem ili čitanjem
• uključivanja u društvene grupe ili učenja novih vještina
• provođenja vremena u prirodi ili igranja sa životinjama

Za one čiji posao zahtijeva značajno korištenje ekrana, strategije poput printanja dokumenata ili organiziranja sastanaka uživo mogu pomoći u smanjenju izloženosti. Kada je korištenje ekrana neizbježno, preporučuje se svjesno i fokusirano korištenje kako bi se zadaci obavljali što učinkovitije.

Pročitajte i ove članke:

• Oxfordova riječ godine savršeno opisuje utjecaj društvenih mreža
• Blagi kognitivni poremećaj: Većina ljudi nije svjesna da ga imaju! Evo koji su upozoravajući simptomi i čemu prethodi
• Kognitivni pad: Važno je razlikovati prirodno starenje od bolesti! Psihologinja otkriva značenje ovog pojma i kako ga usporiti.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

U velikom je porastu!

Rak bubrega: Koji su simptomi i stope preživljenja?

• Kreni Zdravo
• 4 min čitanja

• Truljenje mozga