Blagi kognitivni poremećaj (MCI), koji se često odbacuje kao tipična staračka zaboravljivost, mogao bi zapravo biti rani pokazatelj Alzheimerove bolesti, prema dvjema novim studijama istraživača s USC Dornsife College of Letters, Arts and Sciences u Los Angelesu.

Studije otkrivaju da mnoge osobe s blagim kognitivnim oštećenjem, nesvjesne svojeg stanja, propuštaju preventivne mjere i liječenje.

Prva studija, koja je analizirala podatke 40 milijuna korisnika Medicarea u dobi od 65 godina i starijih, otkrila je da je manje od 8 % očekivanih slučajeva blagog kognitivnog oštećenja dijagnosticirano, ostavljajući više od sedam milijuna nedijagnosticiranih. Druga je studija izvijestila da je 99 % od 200.000 kliničara primarne zdravstvene zaštite imalo nedovoljno dijagnosticirano blago kognitivno oštećenje.

Blagi kognitivni poremećaj

Blagi kognitivni poremećaj je pod utjecajem socioekonomskih i kliničkih čimbenika, pri čemu su pojedinci suočeni s kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom i hipertenzijom pod većim rizikom. Povijesno nepovoljne skupine, uključujući one s nižim obrazovanjem i crnce i hispanoamerikance, imale su još niže stope otkrivanja blagog kognitivnog oštećenja.

Istraživači naglašavaju važnost razlikovanja normalnog starenja od patološkog kognitivnog pada, pozivajući pojedince da budu oprezni u pogledu ranih kognitivnih promjena i da se posavjetuju sa svojim liječnicima radi procjene.

Pročitajte članak “Kognitivni pad: Važno je razlikovati prirodno starenje od bolesti! Psihologinja otkriva značenje ovog pojma i kako ga usporiti“.

Studije naglašavaju izazove u dijagnosticiranju blagog kognitivnog oštećenja, budući da ne uzrokuje invaliditet poput demencije, a simptomi mogu uključivati zaboravnost, poteškoće u pronalaženju riječi i probleme s kretanjem. Rano otkrivanje je od presudne važnosti, posebno s nedavnim napretkom u liječenju Alzheimerove bolesti.

Istraživanje sugerira da otkrivanje blagog kognitivnog oštećenja temeljeno na riziku i digitalni testovi prije liječničkih posjeta mogu poboljšati napore u identifikaciji. Međutim, problem nedovoljne dijagnoze pripisuje se čimbenicima kao što su nedostatak svijesti, suptilni znakovi koji ostaju nezapaženi i nedovoljno vremena tijekom kliničkih posjeta.

Važnost rane dijagnoze

Stručnjaci naglašavaju važnost rane dijagnoze blagog kognitivnog oštećenja jer je sposobnost mozga da se oporavi ograničena, a rano liječenje ključno je za bolje rezultate.

Stručnjaci predlažu zalaganje za sebe traženjem godišnjeg kognitivnog pregleda, otvorenim razgovorom o problemima s pružateljima usluga primarne zdravstvene zaštite i pozivanjem voljenih da podijele povratne informacije sa zdravstvenim radnicima.

Dennis Fortier, predsjednik korporacije Embic, za Medical News Today izjavio je da neinvazivne digitalne tehnologije mogu ponuditi pragmatična rješenja za prepoznavanje temeljnih stanja koja oštećuju kogniciju. Dok starije odrasle osobe postaju osjetljivije na kognitivna stanja, zdravstveni sustavi moraju razlikovati normalno starenje od potencijalnih problema bez pretjeranih resursa.

Dr. David Merrill, gerijatrijski psihijatar, naglašava identificiranje reverzibilnih uzroka gubitka pamćenja i rješavanje promjenjivih čimbenika rizika, kao što su loša prehrana, niske razine tjelovježbe i kronični stres, kako bi se poboljšalo cjelokupno zdravlje mozga.

Pročitajte i ove članke:

• Kognitivne vježbe za ublažavanje simptoma demencije: Ove aktivnosti stimuliraju mozak i sprječavaju kognitivno propadanje
• Šah i neurodegenerativne bolesti: Može li se spriječiti nastanak Alzheimera i demencije? Evo što je pokazalo istraživanje
• Psihologinja otkriva: Ples i glazba tvore jednu od najuspješnijih terapija za neurodegenerativnu bolest koja pogađa milijune ljudi.

• alzheimerova bolest
• blagi kognitivni poremećaj
• istraživanja
• kognitivno oštećenje

Učitaj više izvora