Novo istraživanje objavljeno u časopisu Obesity sugerira da sredovječni muškarci s obiteljskom poviješću Alzheimerove bolesti mogu doživjeti nižu kognitivnu funkciju i manji volumen mozga ako imaju više razine masti u gušterači i jetri.

Ova studija, koju su vodili dr. sc. Michal Schnaider Beeri iz Centra za istraživanje Alzheimerove bolesti Herbert i Jacqueline Krieger Klein s Instituta za zdravlje mozga Rutgers, rasvjetljava odnos između čimbenika povezanih s pretilošću i zdravlja mozga u srednjim godinama.

Spolno specifična povezanost

Studija se usredotočila na 204 odrasle osobe, pretežno žene, u dobi 40 – 65 godina, koje su bile potomci pacijenata s Alzheimerovom bolešću. Magnetnom rezonancijom trbušne šupljine znanstvenici su mjerili razinu masti u gušterači, jetri i abdomenu, dok su raznim testovima procijenjene kognitivne funkcije.

Rezultati su pokazali da je povećana masnoća u gušterači povezana sa slabijom kognicijom i smanjenim volumenom mozga kod sredovječnih muškaraca s visokim rizikom od Alzheimerove bolesti, ali ne i kod žena.

Dok točni razlozi jače povezanosti kod muškaraca ostaju nejasni, viša razina masti u gušterači kod muškaraca u usporedbi sa ženama mogla bi igrati ulogu. Međutim, važno je napomenuti da studija naglašava povezanost, a ne uzročnu vezu između masti u gušterači i kognitivnih problema.

Potrebno je još istraživanja

Dr. sc. Yuko Hara, iz Zaklade za otkrivanje lijekova za Alzheimerovu bolest, za Everyday Health objašnjava da prekomjerna masnoća gušterače može oslabiti izlučivanje inzulina i dovesti do inzulinske rezistencije, a oboje je povezano s dijabetesom tipa 2 – značajnim čimbenikom rizika za demenciju.

Studija dovodi u pitanje korištenje indeksa tjelesne mase (BMI) kao primarne mjere kognitivnih rizika povezanih s pretilošću, sugerirajući da procjena raspodjele masti u određenim organima ili tkivima može pružiti bolji uvid u rizik od demencije.

Međutim, nalazi studije ograničeni su na srednjovječne potomke pacijenata oboljelih od Alzheimerove bolesti i potrebna su daljnja istraživanja s većim i raznolikijim skupinama kako bi se potvrdili ovi rezultati.

Unatoč nepostojanju rutinskih kliničkih mjera za postotak masti u trbušnim organima, rješavanje metaboličkih zdravstvenih rizika kao što su pretilost i dijabetes tipa 2 ključno je za zdravlje mozga i prevenciju demencije.

Stručnjaci predlažu razne intervencije u načinu života, uključujući povećanu tjelesnu aktivnost, upravljanje kroničnim stanjima i pridržavanje prehrane koja je zdrava za mozak, poput mediteranske prehrane, kako bi se promicalo metaboličko zdravlje i očuvala funkcija mozga.

Pročitajte i ove članke:

• Posljedice pretilosti: Čak i mali višak kilograma kontrolira vaš život! Evo do kojih 8 zdravstvenih problema neminovno vodi prekomjerna težina
• Uzroci Alzheimerove bolesti: Sve je veći broj oboljelih! Voditeljica Dnevne bolnice za oboljele otkriva što možemo učiniti
• Pretile osobe imaju do 80 puta veću vjerojatnost da će razviti ovo stanje! Mršavljenje čak bolje regulira bolest od lijekova.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Evo i koliko biste dnevno trebali unijeti

12 namirnica koje imaju više kalcija od čaše mlijeka

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• masno tkivo
• pretilost i Alzheimerova bolest
• trbušno salo