Novo istraživanje objavljeno u časopisu Obesity sugerira da sredovječni muškarci s obiteljskom poviješću Alzheimerove bolesti mogu doživjeti nižu kognitivnu funkciju i manji volumen mozga ako imaju više razine masti u gušterači i jetri.

Ova studija, koju su vodili dr. sc. Michal Schnaider Beeri iz Centra za istraživanje Alzheimerove bolesti Herbert i Jacqueline Krieger Klein s Instituta za zdravlje mozga Rutgers, rasvjetljava odnos između čimbenika povezanih s pretilošću i zdravlja mozga u srednjim godinama.

Spolno specifična povezanost

Studija se usredotočila na 204 odrasle osobe, pretežno žene, u dobi 40 – 65 godina, koje su bile potomci pacijenata s Alzheimerovom bolešću. Magnetnom rezonancijom trbušne šupljine znanstvenici su mjerili razinu masti u gušterači, jetri i abdomenu, dok su raznim testovima procijenjene kognitivne funkcije.

Rezultati su pokazali da je povećana masnoća u gušterači povezana sa slabijom kognicijom i smanjenim volumenom mozga kod sredovječnih muškaraca s visokim rizikom od Alzheimerove bolesti, ali ne i kod žena.

Dok točni razlozi jače povezanosti kod muškaraca ostaju nejasni, viša razina masti u gušterači kod muškaraca u usporedbi sa ženama mogla bi igrati ulogu. Međutim, važno je napomenuti da studija naglašava povezanost, a ne uzročnu vezu između masti u gušterači i kognitivnih problema.

Potrebno je još istraživanja

Dr. sc. Yuko Hara, iz Zaklade za otkrivanje lijekova za Alzheimerovu bolest, za Everyday Health objašnjava da prekomjerna masnoća gušterače može oslabiti izlučivanje inzulina i dovesti do inzulinske rezistencije, a oboje je povezano s dijabetesom tipa 2 – značajnim čimbenikom rizika za demenciju.

Studija dovodi u pitanje korištenje indeksa tjelesne mase (BMI) kao primarne mjere kognitivnih rizika povezanih s pretilošću, sugerirajući da procjena raspodjele masti u određenim organima ili tkivima može pružiti bolji uvid u rizik od demencije.

Međutim, nalazi studije ograničeni su na srednjovječne potomke pacijenata oboljelih od Alzheimerove bolesti i potrebna su daljnja istraživanja s većim i raznolikijim skupinama kako bi se potvrdili ovi rezultati.

Unatoč nepostojanju rutinskih kliničkih mjera za postotak masti u trbušnim organima, rješavanje metaboličkih zdravstvenih rizika kao što su pretilost i dijabetes tipa 2 ključno je za zdravlje mozga i prevenciju demencije.

Stručnjaci predlažu razne intervencije u načinu života, uključujući povećanu tjelesnu aktivnost, upravljanje kroničnim stanjima i pridržavanje prehrane koja je zdrava za mozak, poput mediteranske prehrane, kako bi se promicalo metaboličko zdravlje i očuvala funkcija mozga.

Pročitajte i ove članke:

• Posljedice pretilosti: Čak i mali višak kilograma kontrolira vaš život! Evo do kojih 8 zdravstvenih problema neminovno vodi prekomjerna težina
• Uzroci Alzheimerove bolesti: Sve je veći broj oboljelih! Voditeljica Dnevne bolnice za oboljele otkriva što možemo učiniti
• Pretile osobe imaju do 80 puta veću vjerojatnost da će razviti ovo stanje! Mršavljenje čak bolje regulira bolest od lijekova.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• masno tkivo
• pretilost i Alzheimerova bolest
• trbušno salo