Alzheimerova bolest je progresivna, kronična i neizlječiva bolest mozga koja je velikim dijelom kontinuirani proces tijekom kojeg dolazi do slabljenja i propadanja moždanih funkcija. S vremenom slabe mentalne sposobnosti osobe, iako one tjelesne mogu biti prilično očuvane.

Alzheimerova bolest je najčešća od svih demencija, a otprilike jedna trećina svjetske populacije u dobi od 80 i više godina boluje od ove vrste demencije. Smatra se da će se taj broj samo povećavati, a znanstvenici još uvijek pokušavaju definirati koji su mogući uzroci Alzheimerove bolesti.

Osim uzroka, sve je više stručnih rasprava kada je u pitanju prevencija Alzheimerove bolesti, odnosno istraživanja znanstveno dokazanih strategija koje mogu usporiti i spriječiti razvoj bolesti te tako sačuvati kvalitetu života pojedinca.

Najnovije informacije u ovom području provjerili smo sa stručnjakinjom, prim. dr. sc. Paolom Presečki, dr. med., koja je zaposlena kao specijalistica psihijatrije i subspecijalistica biologijske psihijatrije u Klinici za psihijatriju “Sveti Ivan” u Zagrebu, a kao voditeljica Dnevne bolnice za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih demencija.

Uzroci Alzheimerove bolesti

S obzirom na sve veći broj oboljelih od Alzheimerove bolesti u starijoj odrasloj dobi raste interes javnosti o uzrocima ove vrste demencije te mogućnostima prevencije kako bi se moglo utjecati na usporavanje i sprječavanje razvoja bolesti, posebno kod onih koji se smatraju rizičnim skupinama. Pretpostavka je da uzroci Alzheimerove bolesti uključuju kombinaciju promjena u mozgu povezanih sa starenjem zajedno s genetskim i okolišnim čimbenicima te načinom života.

Važno je naglasiti da starija dob sama po sebi nije uzrok Alzheimerove bolesti, ali je jedan od ključnih rizičnih čimbenika za razvoj bolesti s obzirom na to da se broj oboljelih udvostručuje svakih pet godina nakon ulaska u stariju odraslu dob (nakon 65. godine života).

Naime, promjene u mozgu povezane sa starenjem mogu dovesti do oštećenja neurona te utjecati na propadanje moždanih stanica, što doprinosi razvoju bolesti. Međutim, dob je samo jedan faktor rizika, a mnogi ljudi dožive i 20-e godine bez ikakvih sumnji na demenciju.

Genetska komponenta je kod mnogih članova obitelji oboljelih od Alzheimera uzrok velike zabrinutosti. Imati obiteljsku povijest Alzheimerove bolesti nije garancija za razvoj iste kod ostalih članova obitelji, ali može postojati vjerojatnost da će do toga doći zbog genetskog rizičnog čimbenika, odnosno gena za apolipoprotein E (APOE) na 19. kromosomu, što nam je dodatno naglasila i psihijatrica Presečki:

Stariju životnu dob i genetske čimbenike ne možemo promijeniti. Alel ε4 gena za ApoE na 19. kromosomu predstavlja genetski pokazatelj u razvoju Alzheimerove bolesti s kasnim početkom (nakon 65. godine starosti), ali njegova prisutnost ne predviđa sa sigurnošću razvoj ove bolesti budući da su neke osobe starije životne dobi njegovi nositelji, a nemaju simptome, dok neke osobe nisu njegovi nositelji, a imaju simptome Alzheimerove bolesti. Ipak, istraživanja pokazuju da prisutnost polimorfizma ε4 u bijelaca trostruko povećava rizik za razvoj AB-a.

Nadalje, psihijatrica Presečki ističe kako rizik za osobu koja ima u anamnezi srodnike u prvom koljenu (roditelje ili braću ili sestre) s kasnim početkom Alzheimerove bolesti malo je viši nego u općoj populaciji, ali mnogo niži od rizika nekoga tko ima obiteljsku opterećenost ranim početkom bolesti (prije 65. godine starosti) te također navodi:

Obiteljska opterećenost ranim početkom Alzheimerove bolesti smatra se autosomno dominantnim prijenosom bolesti u više od jedne generacije. Rani početak Alzheimerove bolesti i obiteljska opterećenost ranim početkom bolesti nisu sinonimi. Sporadični slučajevi Alzheimerove bolesti s ranim početkom mogu se javiti i kada nema obiteljske opterećenosti i genskih mutacija, a obiteljski opterećena bolest s kasnim početkom može se pojaviti bez identificiranih odgovornih gena.

Iako Alzheimerova bolest može imati i rani početak (prije 60. godine života), većina oboljelih ima kasni početak bolesti kod koje simptomi postaju vidljivi u srednjim 60-im godinama. Istraživanja pokazuju da mnoštvo faktora može igrati ulogu u nastanku bolesti, kao i u njezinom daljnjem razvoju i tijeku.

Trenutna istraživanja koja su još uvijek u tijeku ističu ulogu kognitivnog pada povezanog s krvožilnim stanjima (kao što su bolesti srca, moždani udar, visok krvni tlak) i nekim metaboličkim bolestima (kao što su dijabetes i pretilost).

Prevencija Alzheimerove bolesti

Još uvijek nema dokazanih strategija za prevenciju Alzheimerove bolesti, ali postoje snažni dokazi da zdrave životne navike mogu igrati veliku ulogu u smanjenju rizika od Alzheimerove bolesti i drugih vrsta demencije. Iako su brojna istraživanja aktualna u ovom području, stručnjaci koji iza sebe imaju godine iskustva rada s oboljelima redovito uočavaju sličnosti i razlike između onih koji su rizična skupina i onih koji nisu, kao i onih koji obolijevaju i onih koji uspijevaju zaštititi organizam.

Psihijatrica Presečki ovdje navodi:

Hipertenzija, dijabetes, pušenje, debljina, alkohol, dislipidemije (poremećaj masnoća u krvi) jesu rizični čimbenici, ali na njih možemo utjecati. Održavanjem što je moguće boljeg tjelesnog i psihičkog zdravlja te zdravim životnim stilom može se prevenirati blagi spoznajni poremećaj (mediteranska prehrana, umjerena fizička aktivnost, socijalna interakcija, nepušenje, prevencija ozljeđivanja, održavanje razine šećera, tlaka i lipida u referentnim vrijednostima) i smanjiti rizik nastanka demencije.

U prethodnom paragrafu psihijatrica Presečki je istaknula sve ono što itekako može smanjiti i prevenirati poteškoće povezane sa starenjem, a posljedično i s razvojem Alzheimerove bolesti ili drugih demencija. Sve navedene aktivnosti povezuju se s podizanjem kvalitete života u starijoj odrasloj dobi, a doprinose zaštiti od kognitivnog pada.

Uz sve navedeno, važno je istaknuti i higijenu spavanja, odnosno stabilan cirkadijalni ritam koji osigurava vrijeme za skladištenje brojnih informacija u pamćenju.

Međutim, kada je riječ o Alzheimerovoj bolesti i njezinim uzrocima, psihijatrica Presečki ističe:

S obzirom na navedeno, možemo potvrditi činjenicu da ponekad u životu nema čvrstih pravila. Neće svatko tko je pušač razviti srčanu bolest i nije svatko sa bolešću srca pušač, ali pušenje je značajni čimbenik rizika za srčanu bolest. Radi navedenog ipak možemo učiniti ono što je u našoj moći, a to je koliko je god moguće zdravije živjeti, u ovom primjeru ne pušiti. Sve što šteti srcu šteti i mozgu. Zdravim življenjem i utjecajem na čimbenike rizika koji su promjenjivi, a koji su ranije u tekstu spomenuti, možemo pozitivno djelovati na svoje fizičko i mentalno zdravlje, pa tako i na prevenciju demencije.

Iako se sve navedene preporuke čine prilično jednostavnima, ubrzani život moderne sjedilačke populacije daleko je od toga.

S obzirom na to da se broj oboljelih od Alzheimerove bolesti iz godine u godinu povećava, pitanje je kako će sadašnje mlade generacije funkcionirati kada dosegnu stariju odraslu dob, posebno zato što trenutni način života uvelike šteti zdravlju (podsjećamo da smo jedna od najdebljih nacija u Europi, da je sve više djece koja boluju od pretilosti i dijabetesa, da smo 7. po opijanju mladih u Europi, a 3. po broju mladih pušača!).

Kognitivna testiranja građana 21. i 22. rujna

Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest će 21. i 22. rujna provoditi kognitivna testiranja građana u prostorijama udruge u Ilici 48, 12 – 16 sati. Testiranje se provodi MiniCog testom – jednostavnim testom čije ispunjavanje ne traje dugo. To je probirni test koji se upotrebljava za provjeru eventualnih kognitivnih umanjenja/promjena kod osoba starijih od 60 godina. Iako dobna granica nije uvjet, na kognitivno testiranje mogu doći svi koji to žele ili smatraju da imaju nekih problema u zaboravljanju nedavnih događaja, zbunjenosti/smušenosti i smanjenju koncentracije.

Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest provođenje kognitivnih testiranja građana radi već godinama u sklopu programa “Rano otkrivanje Alzheimerove bolesti – 10 ranih znakova“ koji su od 2014. godine radili u suradnji s Gradom Zagrebom, Zagrebačkom županijom i u sklopu programa sufinanciranih od strane Ministarstva zdravstva. Ove godine ga provede sami jer, nažalost, Grad Zagreb nam odobrio sredstva na Javnom pozivu sa sufinanciranje projekata udruga iz proračuna Grada zbog nedostatka istih. Aktivnost će biti provedena zbog izuzetno velikog interesa i upita od strane građana.

Pročitajte i ove članke:

• Alzheimerova demencija: Liječnik otkriva uzroke i simptome bolesti koja je uvijek fatalna
• Znanstvenici imaju novu teoriju: “Tvrdimo da je Alzheimerova bolest uzrokovana prehranom”
• 7 faza Alzheimera: Evo kako prepoznati kognitivni pad i u kojem je stadiju oboljela osoba.

• prevencija Alzheimerove bolesti
• uzroci Alzheimerove bolesti

Učitaj više izvora