Alzheimerova bolest jedan je od najvećih zdravstvenih izazova današnjice, a rizik od nje raste s godinama – i kod žena i kod muškaraca. Ipak, statistike jasno pokazuju da žene obolijevaju znatno češće.

Znanstvenici već godinama istražuju zašto je to tako i na koje sve načine Alzheimerova bolest različito utječe na žene i muškarce.

Alzheimerova bolest i spol – u čemu je razlika?

U SAD-u više od šest milijuna osoba starijih od 65 godina živi s Alzheimerovom bolešću, a oko dvije trećine oboljelih su žene. To znači da će se otprilike svaka šesta žena u toj dobnoj skupini susresti s ovom bolešću.

Zanimljivo je da se kod drugih oblika demencije (onih koji nisu povezani s Alzheimerovom bolešću) ne uočava veća učestalost kod žena.

Istraživanja pokazuju da muškarci i žene podjednako često razvijaju druge vrste demencije, što upućuje na to da postoji posebna povezanost između Alzheimerove bolesti i spola.

Životni vijek nije jedino objašnjenje

Jedan od glavnih razloga zašto žene češće obolijevaju jest dulji životni vijek. U prosjeku žene žive oko pet godina dulje od muškaraca.

Međutim, to nije cijela priča. Čak i kada se uspoređuju muškarci i žene iste dobi, žene i dalje češće razvijaju Alzheimerovu bolest.

Uloga imunološkog sustava i autoimunih bolesti

Žene imaju dvostruko veći rizik od razvoja autoimunih bolesti u usporedbi s muškarcima. Smatra se da žene općenito imaju snažniji imunološki odgovor, što može imati i negativne posljedice.

Jedan od ključnih proteina povezanih s Alzheimerovom bolešću je amiloid. Pretpostavlja se da se on u mozgu stvara kao dio obrane od infekcija. Ako je to točno, jači imunološki odgovor kod žena mogao bi dovesti do većeg nakupljanja amiloida, a time i većeg rizika od Alzheimerove bolesti.

Hormoni i menopauza

Estrogen ima zaštitnu ulogu za središnji živčani sustav te može pomoći u razgradnji amiloida. Tijekom menopauze razina estrogena kod žena naglo opada, a dokazano je da stariji muškarci tada mogu imati čak i višu razinu estrogena nego žene.

Postoje i dokazi da hormonska nadomjesna terapija, ako se započne ubrzo nakon menopauze, može smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti.

No, drugi rezultati nisu potvrdili tu korist, osobito ako se terapija započne kasnije. Osim toga, hormonska terapija povezuje se s povećanim rizikom od moždanog udara, što također može povećati rizik od demencije.

Trudnoća i komplikacije

Tijekom trudnoće povećava se rizik od autoimunih poremećaja, ali i od stanja poput preeklampsije (povišenog krvnog tlaka u trudnoći).

Takve komplikacije povezane su s većim rizikom od razvoja demencije kasnije u životu. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se jasnije razumjela veza između trudnoće i Alzheimerove bolesti.

Razlike u građi i funkciji mozga

Mozak muškaraca i žena razlikuje se u nekim aspektima. Muškarci u prosjeku imaju veći volumen mozga i više bijele tvari, dok žene imaju više sive tvari. Kod žena se bilježi jača povezanost i protok krvi u određenim dijelovima mozga, dok muškarci imaju veću povezanost u motoričkim i vidnim područjima.

Veći volumen mozga kod muškaraca mogao bi pružati određenu otpornost na promjene koje vode razvoju Alzheimerove bolesti. Žene češće imaju atrofiju hipokampusa – dijela mozga ključnog za pamćenje.

Upale, genetika i tjelesna slabost

Upalni procesi u tijelu također mogu igrati važnu ulogu. Mozak žena može drukčije reagirati na upalu, što povećava osjetljivost na Alzheimerovu bolest.

Genetski čimbenici također nisu zanemarivi. Varijanta gena APOE smatra se jačim rizičnim čimbenikom za žene nego za muškarce. Ako imate tu genetsku varijantu i žena ste, rizik od razvoja bolesti je veći nego kod muškaraca s istim genom.

Osim toga, žene u starijoj dobi češće razvijaju tzv. krhkost – stanje obilježeno slabošću, gubitkom težine i iscrpljenošću, što su dodatni rizični čimbenici za Alzheimerovu bolest.

Društveni i životni čimbenici

Viša razina obrazovanja, veća tjelesna aktivnost, profesionalno ostvarenje i bolji socioekonomski uvjeti povezani su s manjim rizikom od demencije. Starije generacije žena često nisu imale iste obrazovne i profesionalne prilike kao muškarci, što može značiti manju “kognitivnu rezervu” u starijoj dobi.

To može objasniti zašto se neki muškarci lakše nose s kognitivnim promjenama koje dolaze s godinama.

Pročitajte i ove članke:

• Uzroci Alzheimerove bolesti: Sve je veći broj oboljelih! Voditeljica Dnevne bolnice za oboljele otkriva što možemo učiniti
• Početni simptomi Alzheimera nisu vezani samo uz pamćenje
• Kako spavate? Ovo može upućivati ​​na Alzheimerovu bolest.

• Alzheimerova bolest češće pogađa žene
• Alzheimerova bolest i žene

Učitaj više izvora