Mnogi pacijenti s Alzheimerovom bolešću ili demencijom koji su smješteni u hospicij primaju lijekove poput benzodiazepina i antipsihotika. Nova studija pokazuje da ti lijekovi mogu povećati rizik od ranije smrti.

Demencija je danas najčešći razlog za upis u hospicij, no mnogi pacijenti zapravo nisu u neposrednoj životnoj opasnosti, ističe dr. Lauren Gerlach, gerijatrijska psihijatrica sa Sveučilišta Michigan.

Prognozu kod demencije vrlo je teško predvidjeti, pa gotovo svaki peti pacijent nadživi šestomjesečni period za koji je hospicij predviđen. Zbog toga je ključno da lijekovi koji se primjenjuju u tom razdoblju poboljšavaju, a ne smanjuju kvalitetu života.

Hospicij je prvotno razvijen za osobe s terminalnim oblikom raka, ali se danas koristi i za druge bolesti poput demencije. Broj pacijenata s Alzheimerovom bolešću ili demencijom u hospiciju porastao je s manje od 1 % 1995. godine na 25 % 2023. godine.

Za razliku od raka, demencija ima dugotrajniji i nepredvidiv tijek bolesti, pa nije sigurno da će pacijent ubrzo preminuti. Čak 20 % pacijenata nadživi predviđeni šestomjesečni rok za hospicij i bit će otpušteni iz programa.

Benzodiazepini i antipsihotici često se propisuju kako bi se ublažili simptomi poput tjeskobe, nemira i delirija, ali oni također povećavaju rizik od padova, zbunjenosti i sedacije, što može negativno utjecati na kvalitetu života.

Tijek studije

Studija je analizirala američke Medicare podatke od srpnja 2015. do rujna 2018., razdoblje kada je bilo obavezno izvještavanje o propisivanju lijekova u hospiciju. Nitko od 139.000 pacijenata s Alzheimerom ili demencijom nije primao benzodiazepine ni antipsihotike šest mjeseci prije ulaska u hospicij.

Ipak, gotovo polovica (48 %) dobila je novu terapiju benzodiazepinima, a 13 % antipsihoticima – većinom nekoliko dana nakon prijema. Prosječno trajanje boravka u hospiciju bilo je više od 130 dana, što pokazuje da mnogi pacijenti nisu bili u posljednjim danima ili tjednima života.

Pacijenti koji su primali ove lijekove imali su veći rizik od smrti u hospiciju u odnosu na one koji ih nisu uzimali. Ovi obrasci propisivanja sugeriraju da se lijekovi ponekad primjenjuju kao standardna praksa, a ne individualno prilagođeno pacijentu, objašnjava dr. Gerlach. Dodaje:

Za mnoge pacijente lijekovi mogu ublažiti neugodne simptome, ali nose i određene rizike. Naš rad pokazuje koliko je važno da hospicijski timovi redovito preispituju uporabu lijekova, posebno u ranoj fazi skrbi, kada je važno održati komunikaciju i budnost pacijenta.

Istraživači također upozoravaju na nedovoljnu kontrolu propisivanja lijekova u hospicijima. Od 2018. godine agencije nisu obvezne izvještavati o propisivanju federalnoj vladi. Dr. Gerlach naglašava:

Trenutno je propisivanje u hospicijima svojevrsna “crna kutija”. Lijekovi koji se daju u okviru hospicija nisu prijavljeni Medicareu, pa gotovo nemamo uvid u to što pacijenti primaju. To otežava praćenje sigurnosti i kvalitete propisivanja na nacionalnoj razini.

Zanimljivo, propisivanje benzodiazepina i antipsihotika prati se u izvještajima kvalitete domova za starije, no isti lijekovi nisu praćeni u hospicijima.

Pročitajte i ove članke:

• Rani simptomi demencije: Osim gubitka pamćenja, ovo je 11 najranijih znakova
• Što učiniti kada mislite da voljena osoba ima demenciju?
• 7 faza Alzheimera: Evo kako prepoznati kognitivni pad i u kojem je stadiju oboljela osoba.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Izazivaju upalu

5 namirnica koje liječnici za rak debelog crijeva izbjegavaju

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• antipsihotici
• benzodiazepini
• demencija
• hospicij
• istraživanje